Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58886cb51eea8fc1278b45b2/80
Foto: Screenshot

Zbog huškačkog napada Živog zida na novinarku agažirana i policija

Financijski izvještaj o prihodima i rashodima Živog zida zbog nepravilnosti je dobio uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju i predan je DORH-u. No, objava članka o tome u Jutarnjem listu nije se svidjela Živom zidu pa su objavili oglas koji je struka doživjela kao huškanje na novinarku koja je sve objavila. Slučajem se bavi i policija.

Je li Živi zid prevara, što se financija tiče? Ivan Pernar sjedio je na dvije stolice - kao član Živog zida i Abecede demokracije, osigurao je izdašnu potporu stranci koja je na izborima osvojila samo 26 glasova, a taj novac koristio je na sumnjiv način. 

- On se sada toga novca odrekao, u onom trenutku kad se ispisao iz Abecede demokracije", kaže njegov stranački kolega Branimir Bunjac. Na novinarsko pitanje zašto se novca odrekao tek kada su mediji počeli o tome izvještavati, Bunjac odgovara - "zato što smo mu mi rekli da ne može to tako".

"To je legalno, ali možda nije najiskrenije prema biračima"

Pernar nije jedini. Lovro Crvelin formalno je vijećnik Živog zida u općini Tisno, ali i predsjednik stranke Jedina opcija.

- To je legalno, ali takav čin možda nije najiskreniji prema biračima... Ja mislim da je to krivica našeg izbornog zakona koji to omogućuje", objašnjava Dominik Vuletić iz Živog zida.

U izvješču se navode i troškovi izborne promidžbe bez evidencije, a slično se ponavlja i s odvjetničkim uslugama i službenim putovanjima. O svemu je pisala novinarka Jutarnjeg lista Željka Godeč, ali onda su joj upućene prijetnje i to putem Facebook profila Živog zida. 

- To je fejk njuz, ona radi fejk njuz, Jutarnji list je fejk njuz" - objašnjenje je Dominika Vuletića.

Na pitanje zašto huškaju na osobu imenom i prezimenom, Vuletić odgovara da to nije istina. 

- Ne, mi kažemo da je fejk njuz. Radila je članak o Živom zidu, nikoga nije nazvala iz Živog zida."

- Jednostavno smo informirali javnost da ta osoba i taj medij, isključivo taj, nijedan drugi, progoni Živi zid zbog ovršnog zakona, blokada, zaštita bankarskog sustava čiji interes oni zastupaju", dalje objašnjava Bunjac.

Odbacuju tvrdnje da rade udar na medije i navode kako ih je Jutarnji list nebrojeno puta nazivao bezveznjacima, luđacima, hohštaplerima i rušiteljima institucija. Iz Jutarnjeg lista, pak, sve odbacuju.

- Ona državna tijela koja tako promptno štite državne dužnosnike čim neko nasrne na njih i na neki način ih uvrijedi, prozove i slično, na isti bi način ta ista tijela trebala postupati i kad su u pitanju obični građani i kad su u pitanju mediji", smatra glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

- Ja mislim da nikoga ovakvi pritisci, osobito od ljudi koji dolaze iz politike, neće uplašiti. Ni jednog novinara", uvjerena je profesorica novinarske etike na Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović

Živi zid ne odustaje - tvrde da je riječ o sprezi medija, odnosno krupnog kapitala te HDZ-a i SDP-a kojima Živi zid - smeta.

- Sad su vidjeli da raste popularnost, raste rejting Živog zida, vidjeli su da Živi zid ima određenih kapaciteta i potencijal da nisu to samo oni frontmeni koji su do sad bili, da ima potencijal i da se širi i žele ga defamirat na sve moguće načine", tvrdi Vuletić.

HNS je zgrožen huškačkim napadom Živog zida na novinarku - to su populisti opasnih namjera, kažu. Most također osuđuje napad, dok je Dalija Orešković Živi zid nazvala 'Živi Ce Vitamin'.

- Živi Ce Vitamin je pokazao da nije dorastao političkoj utakmici čim se dirne u njihove financije, i da je njihovo djelovanje u suprotnosti s ustavnim načelima slobode medija i govora. Što bi tek ti ljudi radili da dođu na vlast?", zapitala se Dalija Orešković na društvenim mrežama.

Komunikacija političara i novinara koja prelazi granice pristojnog, posljednjih je mjeseci opet prijeđena, i to nekoliko puta - unatoč upozorenjima strukovnih udruga, piše N1.



hr Tue Jan 29 2019 20:53:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57f8be29111c314e8b45c1/80

Dr. Kalilić: Najveći panj divljeg oraha u Splitu je na Gripama

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Najveći panj agresivnog pajasena (divljeg oraha) u Splitu (obujma 2,5 m ) nalazi se na tvrđavi Gripe

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Na parkingu unutar zidova zapadnih bedema tvrđave Gripe (spomenik kulture od 1977.) nalazi se najveći panj ne samo na tvrđavi već vjerojatno u cijelom Splitu a možda i u široj okolici. Koliko je pajasen agresivan i uporan u svojoj opstojnosti vidi se i po očitoj činjenici da iz panja nakon sječe sekundarno  rastu izdanci velikog broja povećih stabala pajasena (vidljivo na priloženim  fotografijama). Navedeni panj  ima ovalni oblik i svaka duža strana ima 125 cm što daje ukupan obujam od oko 2,5 m. Tako veliki panj sigurno nije viđen nigdje u Splitu,  čak ni na Marjanu, i možda bi mogao biti kandidat  i za  Guinnessovu knjigu rekorada. Možda bi ga trebalo čuvati kao poseban izložak za domaće i strane turiste da se zna što naš spomenik kulture sve ima za pokazati, tvrdi dr. Joško Kalilić.


Gornji djelovi unutarnjeg zapadnog zida bedema uz koji je ovo deblo raslo prije sječe, odavno su srušeni  pritiskom njegovog jakog i debelog korijenja (porušene kamene kocke se i danas vide na zemlji uz zid)

Ovaj panj je još jedan dokaz da je sanacija spomenika kulture sve teža što je pajasen veći jer njega treba iz korjena vaditi dok je stabljika mala jer se inače pajasen vrlo brzo brojčano širi i razgranava svoj golemi žilni sustav do 20 m pod zemljom i raste u vis davajući veliki broj sjemenki (do 300,000 po stablu) koje vjetar raznosi na velike udaljenosti (u SAD je dobio naziv „nebesko stablo“ jer kao da svojim brzim rastom želi što prije doseći nebo).


Borba protiv pajasena je teška i mora biti kontinuirana s naglaskom na spomenike kulture kao što su tvrđava Gripe, Dioklecijanova palača, Marjan (na kojem pajasen ne dopušta bioraznolikost u svojoj blizini) ali i na drugim djelovima grada gdje nije poželjan.

Ako se brzo ne saniraju mali pajaseni koji su se pojavili na Dioklecijanovoj palači, zidovi palače bi mogli s njegovim brzim rastom doživjeti  sudbinu djelova bedema na tvrđavi Gripe, zaključuje dr. Kalilić.


hr Sat Aug 17 2019 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/572992f8f0465c78008b4651/80
Foto: FaH

Prije četiri godine nas je napustio Arsen Dedić

Arsen se smatra jednim od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj, a njegovo stvaralaštvo zaista je impresivno. Skladao je glazbu za 34 filma i za života izdao 25 studijskih albuma.
Jedan od najcjenjenijih kantautora, pjesnika i književnika preminuo je 17. kolovoza 2015. godine. Iako je rođen u Šibeniku, po vlastitoj želji mu je posljednje počivalište Zagreb. U Šibeniku je pak održana komemoracija četiri dana kasnije.

Arsen se smatra jednim od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj, a njegovo stvaralaštvo zaista je impresivno. Skladao je glazbu za 34 filma i za života izdao 25 studijskih albuma.

Osim glazbenih albuma, najviše je objavljivao lirske zbirke, a kao prevoditelj je obrađivao poznate autore poput Jacquesa Brela, Gina Paolija i Sergia Endriga.

Potkraj 1961. godine oženio je nećakinju A.G. Matoša, Vesnu Suligoj s kojom ima kći Sandru. Par se rastao 1965, a Dedić je potom prohodao s Gabi Novak. Njihov sin Matija rodio se 1973. kada je par i ozakonio svoj brak. Zajedno su održavali brojne koncerte, a posljednji na kojem su zajedno nastupali, ujedno i Arsenov posljednji koncert, bio je na tvrđavi sv. Mihovila u Šbeniku.




hr Sat Aug 17 2019 09:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57ac1f29111ca14e8b456f/80
Foto: Pixabay

Vremenska prognoza: Je li došao kraj nesnosnim vrućinama?

Pretežno sunčano, u Dalmaciji vruće. Ipak, nesnosnim vrućinama je možda došao kraj.
Na srednjem i južnom Jadranu pretežno sunčano te danju vrlo toplo i vruće. Ujutro uz obalu slab do umjeren burin, a tijekom dana zapadnjak i jugozapadnjak, pri čemu će more biti malo do umjereno valovito. Jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti Dalmacije od 12 do 15 °C, uz obalu između 20 i 22 °C, a najviša dnevna uglavnom između 29 i 32 °C. Temperatura mora većinom od 25 do 27 °C."

Od nedjelje još toplije, većinom i vruće

"Idućih dana u unutrašnjosti 
pretežno sunčano i postupno sve toplije pa će dnevna temperatura zrakaod nedjelje biti uglavnom viša od 30 °C. U nedjelju ujutro ponegdje može biti kratkotrajne magle. Vjetar većinom slab, javlja HRT

Na Jadranu idućih dana većinom sunčano i vruće s dnevnom temperaturom zraka ponegdje i do 35 °C, a noći će biti tople, uz više od 20 °C. Puhat će slab do umjeren zapadnjak i jugozapadnjak, a sredinom idućeg tjedna vjerojatno prolazno jaka bura.", prognozirao je za HRT mr. sc. Dragoslav Dragojlović iz DHMZ-a.
hr Sat Aug 17 2019 09:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc8349229111cb0678b4579/80
Foto: PIXABAY

Budite strpljivi: Evo gdje se očekuju gužve u prometu

Zbog veće gustoće prometa povremeni su zastoji na Jadranskoj magistrali (DC8) na prilazima Zadru, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Stobreču, Omišu, Makarskoj i Dubrovniku.

Tijekom dana pojačan promet očekujemo na glavnim cestovnim pravcima u smjeru mora i unutrašnjosti. Zbog gustog prometa na pojedinim dionicama autocesta vozi se usporeno u blizini odmorišta i čvorova te na prilazima tunelima i naplatnim postajama.

Autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče

na ulasku na autocestu na naplati Lučko u smjeru mora kolona od čvora Jankomir duga je oko 3 km, u smjeru Zagreba na naplatnim postajama Lučko i Demerje nema dužih čekanja,povećana je gustoća prometa između naplatne postaje Lučko i i čvora Zadar II u smjeru mora, između Lučkog i Bosiljeva II u smjeru mora vozi se usporeno u koloni u pokretu uz povremene zastoje, javlja HAK

Autocesta A4 Goričan-Zagreb

kolona vozila na naplatnoj postaji Sveta Helena u smjeru Zagreba duga je oko 2 km.

Zagrebačka obilaznica (A3)

od čvora Jankomir prema ulasku na autocestu A1 na naplatnoj postaji Lučko kolona je duga 3 km.

Zbog magle vidljivost je smanjena u Lici, a ima je i na autocesti A1 između tunela Mala Kapela i čvora Gornja Ploča.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila iznad 7,5 tona bit će danas, 17. kolovoza od 4:00 do 14:00 sati i u nedjelju, 18. kolovoza od 12:00 do 23:00. Zabrana se odnosi na važnije državne ceste u Istri i priobalju uključujući DC8 (Jadranska magistrala), DC9 (Metković-Opuzen), DC21 (Kaštel-Kanfanar), DC23 (Žuta Lokva-Senj), ... Na autocestama i državnoj cesti DC1 (Ličkoj magistrali) nema zabrane.

hr Sat Aug 17 2019 08:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .