Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5892d7c9b473984e008b4609/80
Foto: MORH.hr

Na desno, ravnaj se: Političari zaratili zbog vojnog roka, Kotromanović prozvao predsjednicu

Zbog uvođenja obaveznog vojnog roka, koji bi trajao četiri tjedna, zaratili su hrvatski političari. Analitičari se pitaju zašto u škole ne vrate obranu i zaštitu...

Jedni viču “da”, drugi se oštro protive, a treći obrazlažu zbog čega je vraćanje obaveznog vojnog roka, koji tako vatreno zagovaraju vladajući, pucanj u prazno.

Iako Ministarstvo obrane informacije daje na kapaljku, jer još radi na opsežnoj analizi koja bi trebala biti gotova na proljeće, može se iščitati da bi se pokusni obavezni vojni rok vratio 2019. godine. Ako prijedlog prođe saborsku proceduru, obvezno služenje vojnog roka godišnje bi obuhvatilo 30.000 mladih Hrvata. I dok bi za mladiće bio obavezan, djevojke bi se mogle javljati dobrovoljno. Obuka će trajati najviše četiri tjedna, i to u ljetnim mjesecima, a u tom bi se periodu ročnici trebali upoznati s oružjem i načinom rukovanja, vježbanjem pucanja, svladavanjem prve pomoći, učenja kopanja rovova te kako pomoći sebi i drugima u preživljavanju.

Ovaj se prijedlog našao na meti kritika javnosti. I dok ga mahom podupiru bivši ministri obrane, načelnici GS OS-a te Generalski zbor, vojni analitičari, SDP i oporbene stranke žestoko mu se protive. Tako je prilikom jučerašnje rasprave o obaveznom služenju vojnog roka zaiskrilo između SDP-a i HDZ-a. Franko Vidović (SDP) istaknuo je kako se vojne strategije usvajaju dugoročno te da je ovo hir hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

- Predsjednica je bila u Americi, vratila se i donijela novi hir. Na ovakav način vratiti se s putovanja, plasirati ideju u medije bez ikakve rasprave, je kontraproduktivno. Ministar Krstičević rekao je kako bi ti mladi ljudi pomagali tijekom ugroza. Kakvih ugroza tijekom ljeta? Kako mislite da se vojni rok služi u sezoni? Pa u sezoni nam fali radne snage! Uredbu o obaveznom služenju vojnog roka ukidamo 2008., 2017. je ponovno uvodimo. To je neodgovorno, neozbiljno i populistički, a osim toga nemamo ni resursa za to. Od te se ideje hitno treba odustati - poručio je Vidović. 

No, HDZ-ov Josip Đakić silno se raduje uvođenju vojnog roka,prenose 24sata. Ispred Kluba zastupnika HDZ-a tvrdi da će to unaprijediti gospodarstvo.

- Temeljna vojna znanja kroz tri do četiri tjedna sigurno ne bi ništa Hrvatskoj oduzela nego bi samo unaprijedila i gospodarstvo. Za HV 28 tvrtki proizvodi odjeću, obuću, naoružanje i tako se gospodarstvo jedno s drugim upotpunjava. Hrvatska više nikad ne smije biti iznenađena bilo kakvom vrstom agresije i okupacije. Iako imamo modernu, malu ali snažnu vojsku, vjerujem da postoji potreba za mladim ljudima koji će biti obučeni barem osnovnim znanjima. Vjerujem da samo tako možemo biti sigurni od bilo kakvih vanjskih ugroza - rekao je Đakić.

S njim se slaže i bivši načelnik GS-a OS Pavao Miljavac.     

- Kad bi mladići prošli tu obuku, vidjeli bi što znači jedna organizacija, jedna sila. Svijet se mijenja i moramo biti spremni. To cijene i druge zemlje poput Austrije, Švicarske, a i Finska je uvela vojni rok. Podiže se vojni potencijal. Razmišlja se da se to ne zove klasični vojni rok nego obuka. Ako se to dobro organizira i ako se osmisli dobar program, može se puno naučiti, smatra Miljavac. Ističe da se mora razmisliti i o kriteriju prigovora savjesti kojim se opravdava nečije izbivanje s obuke.

- Treba razmisliti o kriterijima prigovora savjesti.

Može ga imati netko iz vjerskih razloga, zbog bolesti ili ako je u organizaciji koja proklamira pacifizam. Ali obrazloženje da netko ne može gledati pušku i zato ne ide u vojsku, to više ne može. Kad bi vidio o čemu se radi, možda bi netko zavolio i htio ići dalje - mišljenja je Miljavac dodajući da su nekoliko puta na Generalskom zboru razmatrali kretanje s vojnom obukom. 


Kotromanovć upire prstom u predsjednicu

Procjenjuje da bi na obuku pozvali između 22.000 i 26.000 mladića i pretpostavlja kako bi to stajalo između 300 i 400 milijuna kuna. No bivši ministar obrane Ante Kotromanović ne dijeli njegovo mišljenje. Naprotiv, uvjeren je da mjesec dana obuke ne može biti stručno osposobljavanje.

- Ovaj "light" vojni rok od 28 dana... Zar će djeca brati cvijeće na Mosoru? MORH se vodi populistički, a ne prema realnom stanju na terenu. Oni koji prođu 28 dana tog roka ne mogu biti ozbiljan odgovor najavama naoružanju Srbije ili ozbiljnom terorističkom napadu. Bio sam vojnik mnogo godina. Vojnik može dobiti nekakvo temeljno znanje, ali za vojno stručno sposobnog vojnika, poput topnika ili tenkista, treba minimalno tri do četiri mjeseca - odlučan je Kotromanović. 

Upire prstom na predsjednicu Grabar Kitarović, koja je u svojoj kampanji prije dvije godine spomenula povratak obaveznog vojnog roka.

- Ono što se ja bojim jest da će na idućim predsjedničkim izborima doći kandidat za predsjednika i reći: "Da, moja agenda je da ćemo ukinuti vojni rok" - smatra Kotromanović.

I Igor Tabak, vojni analitičar i kolumnist portala obris.org, uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u svojoj kolumni naziva cirkusom i produljenim kampiranjem. l postavlja pitanje zašto se manjak u školovanju mladih prebija preko Ministarstva obrane.

- Nakon ukidanja gomile praktičnih školskih predmeta, poput domaćinstva, prve pomoći, obrane i zaštite, sad bi se manjak u školovanju mladih prebijao preko MORH-a, s tim da išta korisno dobiju djelatne snage OS RH ili pričuva, za koju takva mladež isto ne bi bila dovoljno uvježbana - smatra Tabak dodajući da uz trajanje vojnog roka od četiri tjedna, koje bi bilo nalik na malo dulje kampiranje, nema govora ni o kakvom ozbiljnom savladavanju vojničkih vještina.

- U opis poslova sudionika takvoga ‘kampiranja’ išlo bi da se sudionici trebaju upoznavati s oružjem, vježbati pucanje, svladati prvu pomoć, naučiti iskopati rov, ne bi li se time dopunilo obrazovanje generacija mladih koji ‘ne znaju ni kako zaleći na tlo u slučaju eksplozije, ni kako staviti masku na lice, ni kako pomoći drugome, ugroženome ili ozlijeđenome’ - piše Tabak na portalu obris.org.

Za bivšu ministricu okoliša i bivšu šeficu stranke ORaH, Mirelu Holy, logičnije je umjesto vojnog roka vraćanje civilne zaštite.

- Logičnije bi bilo uvođenje civilne zaštite i educiranje stanovništva. Jedini razlog koji možda stoji iza toga je želja da se opet troši vrlo mnogo novca na ovaj sustav koji omogućava velike provizije - rekla je.

Centar za mirovne studije traži od Ministarstva obrane da od te namjere odustane.

- Mladi i sami kažu da im trebaju radna mjesta i bolje bi bilo da taj novac koji bi utrošili u vojni rok ulože u radna mjesta ili u kurikularnu reformu - smatra Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, prenose 24sata.     

Facebook komentari

hr Thu Feb 02 2017 08:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9729db473985bdd8b4568/80

"Trogirskoj kamenoj enciklopediji" 5.8 milijuna kuna iz EU fondova

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije.

Grad Trogir je u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i resornih Ministara, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek, Gari Kapellija, Milana Kujundžića i Ravnatelja SAFU-a, Tomislava Petrica, potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva KK.06.1.1.01 – „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020", za projekt apliciran u veljači 2016. godine, pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, od čega je 80% bespovratnih europskih sredstava. U ime Grada Trogira potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić i pročelnica U.O. za EU fondove i gospodarski razvoj, Patricia Pavlov, piše trogirskiportal.hr.

Naime u Banskim dvorima je tom prilikom potpisano ukupno 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“, za koje su ugovore potpisale 4 županije, u ukupnoj vrijednosti 24,5 mil. kuna, dok se ostalih 8 ugovora odnosilo na ugovore unutar Poziva „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, ukupne vrijednosti 18,5 mil. kuna. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i predstavnici korisnika navedenih ugovora.

Predsjednik Vlade istaknuo je tom prilikom da se potpisivanjem ovakvih ugovora konkretizira članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kroz povećanje apsorpcijske sposobnosti. Istaknuo je uvjerenje da će i ovo današnje potpisivanje biti poticaj drugim jedinicama lokalne i područne samouprave da se prijave na natječaje i pripreme kvalitetne projekte kroz koje se vidi prava svrha i korist europskih fondova. Čestitao je svima koji su sudjelovali u pripremi ovih projekata i ugovora te zaključio da će ovi ugovori iz područja zdravstvene zaštite i kulturne baštine u konačnici imati i pozitivan efekt na hrvatski turizam.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je da što se tiče Pripreme i provedbe Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, radi se o pozivu namijenjenom prijaviteljima čiji projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine mogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih i turističkih izdataka. 

U ime 4 nazočne županije riječi zahvale uputio je Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, dok se u ime 8 potpisnika u okviru poziva za obnovu kulturne baštine, kao potpisnik s najvišom pojedinačnom vrijednošću potpisanog Ugovora, u visini od 5,8 milijuna kuna,  nazočnima obratio gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić, koji je tom prilikom istaknuo da je doista sreća svih potpisnika i njega osobno, što su dobili ova nepovratna sredstva. Zahvalio je svim nadležnim državnim tijelima što su prepoznali aplicirane projekte, dotaknuvši time kako dimenziju kulture i kulturne baštine, koju smo nasljedili od naših predaka i koju moramo očuvati i uljepšati kako bismo je predali idućim generacijama, ali i dimenzija turizma kojeg ove sredine žive svaki dan. Ovo je faza A, faza izrade projektne dokumentacije, te je naglasio kako će se odmah prionuti poslu, da ti projekti budu što prije dovršeni, čime bi se ostavio preduvjet za aplikaciju sljedeće faze, faze aplikacije za bespovratna sredstava s ciljem saniranja ovih objekata i privođenja onoj svrsi koja će biti samoodrživa i koja će biti na ponos sviju nas. Istakao je i kako je riječ o vrlo važnoj pomoći  za jedinice lokalne samouprave, posebice stoga što su njihovi proračuni opterećeni  mnogim davanjima i dubiozama, ali i premali da bi mogli realizirati ovako značajne projekte.

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije. 

Partneri na ovom projektu su Muzej grada Trogira i TZ grada Trogira. Projektna dokumentacija obuhvaća oko 40-ak projekata, studija i elaborata podijeljenih u nekoliko komponenti, od provedbe istražnih radnji, konzervatorske studije, konstruktivne sanacije, izrade projekata namjene, uređenja i opremanja, rezidencijalne rasvjete, plana upravljanja i sl. Izradom predmetne dokumentacije stvoriti će se nužni preduvjeti za pristupanje samoj sanaciji i obnovi svih vrijednih kulturnih dobara, kako u smislu očuvanja vrijedne kulturne baštine ali i njihovog stavljanja u funkciju razvoja turizma, sa svim multiplikativnim efektima koje ono sa sobom donosi.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 22:18:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/581679191eea8fb28b8b4574/80
Foto: Ilustracija

Ovogodišnji Noćnjak održan u Jelsi na otoku Hvaru

Majka i hraniteljica, trajna inspiracija pjesnika, slikara i umjetnika svih vrsta maslina, 19-tu je godinu za redom povezala brojne maslinare i uljare
Noćnjak 2017. održao se u Adriatik Hotelu Hvar u Jelsi gdje su uručena priznanja za izgled i kvalitetu te proglašeni šampioni, piše portal Kaštela.org.

Općina Jelsa, kao dobitnik Zlatne amfore Noćnjaka za doprinos razvoju maslinarstva, svakom je dobitniku srebrnih i zlatnih medalja poklonila po jednu sadnicu masline. 

Dodjeli priznanja nazočili su brojni ugledni gosti i uzvanici, a s posebnim oduševljenjem nazočnih dočekana je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU,koja je dodijelila nagrade najboljima, "Zlatnu amforu noćnjaka".

Nazočili su i  maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Italije koji su ovoj manifestaciji dali jednu notu više. Na "Noćnjaku 2017" aktivno su sudjelovale predstavnice Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Zahvala i podrška, upućena je i talijanskim maslinarima, među kojima su neki i napustili Italiju, te podigli svoje maslinike na području Hrvatske i odlučili svoju proizvodnju i život nastaviti upravo na otoku Hvaru.

Sudeći prema broju dostavljenih uzoraka maslinovih ulja, Slovenija je prepoznala Noćnjak kao izvrsnu manifestaciju. Vrijedni slovenski maslinari dugogodišnji su sudionici i prijatelji Noćnjaka, a zahvaljujući tome, može se reći da se mogu ponositi kvalitetom svojih maslinovih ulja.

Šampioni Noćnjaka 2017

Titule šampiona zasluženo su osvojili: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" - Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja.

Dok su priznanja otišla u ruke: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje više sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod.

Viešampioni i Šampioni, uz pehar i diplomu, dobili su i poklon tvrtke Novocommerce International, koje im je dodijelio direktor tvrtke, Thom Gady koji je rekao i nekoliko riječi. Svečano uručivanje priznanja, proglašenje i bal šampiona Noćnjaka 2017. očekivano je privuklo najveću pozornost sudionika manifestacije, koju je gospodin Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenio najuspješnijom do sada.



Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

Kuščević posjetio gradilište ceste na Braču

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u ponedjeljak je s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije posjetio gradilište prometnice Nerežišća-Vela Farska-Bol čijim će se skorašnjim završetkom, kako je rečeno, poboljšati prometna povezanost sjevernog i južnog dijela otoka Brača.

"Ova prometnica je prevažan projekt za Brač, posebice za općine Nerežišća i Bol jer će se njenim završetkom otvoriti perspektive za zdravstveni turizam, razvoj marine, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te maslinarstva i vinogradarstva na ovom otoku," rekao je ministar Kuščević.

Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja je istaknuo kako se radio oko 4 kilometra građevinski iznimno zahtjevne dionice jer počinje na nadmorskoj visini od 280 metara i spušta se gotovo do mora.

"U izgradnju ove prometne dionice investirali smo deset milijuna kuna," rekao je župan Ževrnja.

Ravnatelj splitsko-dalmatinske Županijske uprave cesta (ŽUC) Petar Škorić je kazao kako se završetak asfaltiranja očekuje do početka turističke sezone. 

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:01:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d95181b473986cdc8b45b6/80

U Zagrebu održana svečana konferencija u povodu 10. godišnjice Europskog istraživačkog vijeća

Svečana konferencija u povodu 10. obljetnice Europskog istraživačkog vijeća (ERC) održana je u Zagrebu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

ERC je dio vrlo kompetitivnog programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Obzor 2020. te se putem njega potpora dodjeljuje samo najboljima od najboljih, uz koje se vežu neka od najvećih znanstvenih otkrića. U proteklih 10 godina sredstvima ERC-a financirano je ukupno 7.000 vrhunskih znanstvenih projekata.. Među njima su istraživanja šestero nobelovaca te dobitnika drugih prestižnih nagrada, istaknula je prof. dr. sc. Angela Liberatore, voditeljica Odjela za društvene i humanističke znanosti Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA).

Sredstva ERC-a u proteklih deset godina dobila su tri projekta hrvatskih znanstvenika koji se provode u Hrvatskoj. Riječ je o cijenjenim znanstvenicima, profesoricama Ivi Tolić (IRB) i Vernesi Smolčić (PMF UNIZG) te profesoru Stipanu Jonjiću (MF UNIRI). Uz njih, ERC financira i 18 projekata hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.

Osobito sam ponosan na aktivno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika jer se Hrvatska može pohvaliti trima projektima na domaćim znanstvenim institucijama koja se provode uz potporu Europskoga istraživačkog vijeća. Premda je za relativno malu zemlju to znatan uspjeh, vjerujem da će u budućnosti još više znanstvenika razvijati svoje projekte na ovakav način, naglasio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić otvarajući konferenciju.

Ulaganje u istraživanje i obrazovanje najbolje je ulaganje u rast i razvoj zajednice zemalja Europske unije – u rast i razvoj i društava i gospodarstava. U središtu razvoja naših društava valja biti ulaganje u čovjeka, u ovom pogledu u znanstvenike. Sposobnost Europe da dalje razvija svoja društva te proizvodi i stvara rast i radna mjesta u budućnosti uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i poticanja prvorazrednih znanstvenika, rekao je ministar te poručio da će posebnu pozornost posvetiti unapređivanju normativnoga okvira u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, uz poseban naglasak na osiguranje dostojnoga statusa znanstvenika i istraživača svih dobnih skupina te povećanje financiranja za programe i projekte, opremu i infrastrukturu.

Akademik Slobodan Vukičević i akademkinja Milena Žic Fuchs usporedili su načela odlučivanja u ERC-u i mogućnost primjene istih modela u financiranju hrvatskih nacionalnih znanstvenih projekata, kao i status društveno-humanističkih znanosti u okviru ERC-a i programa Obzor 2020.

Održan je i okrugli stol „Potpora izvrsnim istraživačima diljem Europe – uspješne priče iz Hrvatske: dosadašnji izazovi i potencijali za budućnost“. U raspravi koju je moderirao dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, sudjelovali su hrvatski znanstvenici dobitnici potpora ERC-a prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ana Sunčana Smith i prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, prof. dr. sc. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Miroslav Požek, voditelj Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 19:54:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .