Zbog pojačanog prometa zastoji i kolone povremeno su na prilazima turističkim središtima duž obale, Jadranskoj (DC8) i Ličkoj (DC1) magistrali, na autocestama pred naplatnim postajama i u blizini odmorišta, na graničnim prijelazima te u trajektnim lukama i pristaništima. Mokri su i skliski kolnici mjestimice u Slavoniji. Vozače se upozorava da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na pojedinim cestama u Istri i priobalju bit će (tijekom vikenda, ali i zbog blagdana Velike Gospe):

"Smanjenje državnog portfelja provodi se prodajom nekretnina(kupoprodajni ugovori koji se odnose na nekretnine i višak iskopa) i razvrgnućem suvlasničkih zajednica. Po toj osnovi u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. sklopljeno je 184 ugovora, ukupne vrijednosti 83,1 milijun kuna", piše u polugodišnjem izvještaju o provedbi načina ostvarenja i reformskih mjera iz revidiranog strateškog plana ministarstva državne imovine za razdoblje 2018. - 2020. godine.

U tom razdoblju sklopljeno je i ukupno 29 ugovora kojima su darovane nekretnine ukupne tržišne procijenjene vrijednosti od 118,4 milijuna kuna. Naglasak je stavljen na raspolaganje nekretninama upravo u svrhu njihova stavljanja u socijalni, kulturni i obrazovni napredak te je u vezi s tim doneseno 26 odluka o darovanju i dodjeli državnih nekretnina u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Zbog aktivacije neiskorištene državne imovine u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja sklopljeno je 107 ugovora. Od te brojke, 40 ih se odnosi na ugovore o osnivanju prava služnosti, od kojih je 16 s naknadom, a 24 bez naknade. Tu su i ugovori o pravu građenja, dva ugovora o zakupu s predviđenom naknadom te 47 ugovora o dodjeli nekretnina na korištenje, od kojih samo jedan predviđa naknadu.

"Revidiranim strateškim planom Ministarstva državne imovine za razdoblje 2018. - 2020., prihodi od nefinancijske imovine za 2018. godinu planirani su u iznosu 98,8 milijuna., piše Dnevnik

Većina Hrvata ne zna što je samoliječenje, ali više od polovice, točnije 58 posto njih, uzima lijekove bez prethodnog savjetovanja sa stručnom osobom. 

I tada koriste uglavnom bezreceptne lijekove. Pokazalo je to istraživanje koje su među hrvatskim građanima tijekom svibnja proveli agencija Hendal i Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih proizvoda (Croatian association of the self-medication industry – CASI).

Najčešće bolesti - gripa i prehlada

Nakon što im je pojašnjen pojam samoliječenja, kao metoda liječenja blažih bolesti uzimanjem lijekova bez recepta, te spremnost pojedinca da bude odgovoran za vlastito zdravlje, očuva ga i brine o njemu, trećina ispitanika je procijenila da mu je sklona.

Međutim, istraživanje je pokazalo i da građani ne razlikuju lakše od težih zdravstvenih tegoba. Iako ih se pitalo s kojim lakšim tegobama se najčešće susreću, četvrtina ispitanika navela je teže oblike tegoba ili neku vrstu kronične bolesti. Lakše tegobe, jednu ili više njih, navelo je 69% ispitanih građana.

Ljekarnici su nam važni

Kod kupnje bezreceptnih lijekova Hrvati se uglavnom vode preporukom. Njih čak 28% se oslanja na savjet ljekarnika, dok 19% kupuje po preporuci liječnika. Kada je riječ o povjerenju u zdravstvene savjete, 83% ispitanika ima potpuno povjerenje u liječnike opće prakse, a savjet ljekarnika uvažava 68% ispitanika.

Iznimno nam je drago što građani izražavaju visoko zadovoljstvo radom ljekarnika kada je u pitanju njihova ljubaznost i strpljivost, spremnost za pomoć, način davanja savjeta, stručnost i kompetencija te vrijeme koje posjećuju kupcima. Želimo da javnost prepozna ljekarnike kao stručnjake kod kojih mogu dobiti brz i stručan savjet, rekao je Kristijan Jakovina, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih proizvoda., piše Ordinacija

Koji se automobili najviše, a koji najmanje kvare? Na pitanje koje zanima sve, donosimo i odgovor. Centar za vozila Hrvatske napravio je analizu svih automobila koji su u 2017. bili na tehničkom pregledu.

Bilo ih je više od dva milijuna, a zabrinjavajuće zvuči podatak da je većina auta koji tehnički nisu prošli iz prve - pala na kočnicama.

Postoje dvije vrste vlasnika automobila. Oni koji se kunu da je marka njihovog automobila najbolja na svijetu, i oni drugi koji bi ga najradije smrskali čekićem. Koliko god izbor automobila bio i stvar sreće - ima nešto i u statistici.

Prošle godine na tehničkom pregledu bilo je nešto više od dva milijuna vozila. Ono što zabrinjava je da je svako četvrto vozilo bilo - neispravno.

"Ako ćemo to gledati po kategorijama onda smo po markama proizvođača onda nekako najveću pouzdanost utvrđuje se na automobilima proizvođača Toyote,BMW-a, Mercedesa i Volva. Najlošije rezultate, na žalost, postižu automobili proizvođača Zastave, Rovera i nekih drugih", otkrio nam je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

To vrijedi za vozila starija od deset godina kojih je u Hrvatskoj najviše. A kada su u pitanju novi automobili, do 50.000 kilometara, najmanje kvarova zabilježeno je kodMazde, Toyote, Nissana i Audija.

Ono na što bi trebalo obratiti najveću pozornost - najviše se kvari. "Od ukupnog broja utvrđenih nedostataka na 400-tinjak tisuća vozila 28 posto otprilike otpada na nedostatke koji su pronađeni na kočnom sustavu", ističe Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Stari smo kao nacija, a takvi su nam i automobili. "Možda je zgodno za napomenuti da je prosječna starost hrvatskog voznog parka gotovo 14 godina."

Kad je prva registracija u pitanju bilo bi nekako za očekivati da je riječ o novim automobilima, no to kod nas nije tako. Čak 60 posto automobila su rabljeni i stariji od sedam godina.

I najčešće su dizelaši. Dok ih se Europa želi riješiti mi ih uvozimo. Čak 87 posto automobila koji su u Hrvatskoj registrirani prvi puta su oni sa dizel motorom.

Omiljeni automobil u Hrvatskoj je dobri stari Golf odnosno VW. Ima ih čak preko 180.000.

To bi otprilike bilo osam puta više nego automobila marke BMW, četiri puta više nego Audija i Mercedesa i duplo više nego automobila marke Fiat., pišu Vijesti

Pretežno sunčano, vrlo toplo i vruće. Poslijepodne uz lokalno jači razvoj oblaka malo kiše ili pokoji pljusak s grmljavinom najvjerojatniji su u istočnoj Hrvatskoj, Lici te osobito u unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar većinom slab. Na Jadranu ujutro slaba i umjerena bura, a danju zapadnjak i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32 °C.