Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589580b2b47398740c8b468e/80
Foto: Wikipedija

Splićanistika: Beštimaduri, barufanti, brontuloni, ćakuloni, kagala, peškaruše...

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali

Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u suvremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju znanstvenog časopisa Fluminensia.

Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.

Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.

Intimna preuzimanja izraza

Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.

Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.

Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.

U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.

Zadržali i suzili značenja

U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.

Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.

Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’,  pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.

Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.

Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.

Proširenje značenja

Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.

Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.

Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.

Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.

Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.

Ta divna "splićanistika"

Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.

Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak 'prljav'.

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.

Facebook komentari

hr Sat Feb 04 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fbc0b3b4739809458b4649/80

Žene manje tipkaju: Muškarci su veća opasnost na cestama

Prvo istraživanje korištenja komunikacijske tehnologije na sigurnost u prometu u Hrvatskoj pokazalo je da tek 24% vozača u prometu ne koristi mobitel u vožnji, dok čak više od 60% mladih piše poruke i fotografira se
Statistike pokazaju kako popularne "selfije" okida svaki osmi vozač, dok svaki dvanaesti fotografira krajolik. Žene u prometu mobitel koriste manje od muškaraca, njih 46% čita poruke za vrijeme vožnje, dok isto čini čak 65% muškaraca.

S druge strane, sasvim je očekivano što čak 61 posto vozača ispod 35 godina čita poruke, dok to čini samo 28 posto starijih od 50. No, razlog apstinenciji kod starijih vozača uglavnom nije veće iskustvo i briga za sigurnost u prometu, nego nedovoljno poznavanje tehnologije.

Ne iznenađuje niti to što najrizičniju skupinu čine mlađi do 24. Oni ne samo da redovito čitaju i pišu poruke za vrijeme vožnje, nego njih čak 60 posto i fotografira, a 45 posto ih snima i video materijale u vožnji.

Istraživanja su pokazala kako korištenje mobitela za vrijeme vožnje povećava mogućnost nesreće za 12 puta, ali i samo posezanje za mobitel povećava istu mogućnost za čak pet puta. Nedostatak koncentracije vozača uzrokuje kašnjenja u reakciji za čak 50%, odnosno u prosjeku za 3 desetinke sekunde.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 14:13:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f097f1b473983b228b4603/80
Foto: Christiane Northrup

Apple radi na razvoju senzora za mjerenje šećera u krvi bez igle

Tvrtka Apple angažirala je tim biomedicinskih inženjera na razvoju senzora uz pomoć kojih bi se preko kože pratila razina šećera u krvi, a cilj je pridonijeti borbi protiv dijabetesa, izvijestio je CNBC, pozivajući se na izvore bliske projektu

Na osmišljenju projekta je navodno radio i Steve Jobs, a posrijedi je rad na neinvazivnoj vrsti senzora čija je svrha pratiti razinu glukoze u krvi kroz kontakt s kožom. 

CNBS piše da inženjeri na projektu rade dulje od pet godina u uredu u Palo Altu, tisućama kilometara udaljenom od sjedišta tvrtke u Cupertinu. Proizvodnja senzora zamisao je Stevea Jobsa, osnivača i bivšega direktora Applea, koji je dosad razvio i druge slične prenosive uređaje, poput pametnih satova koji prate rad važnih vitalnih organa, razinu kisika i broj otkucaja srca. 

Jobs je umro 2011. Nova tehnika temeljila bi se na korištenju optičkih senzora koji bi se spojio s Appleovim satom, lansiranim 2015. 

Proizvodnja optičkih senzora, po mišljenju znanstvenika najzamršeniji je tehnički izazov. 

Iz Applea su odbili komentirati informacije. 

Dosad su brojne tvrtke pokušale osmisliti uređaj kojim će se razina glukoze u krvi pratiti bez svakodnevnih uboda iglom u jagodicu prsta.

Među njima je tehnološka kompanija Alphabet, krovna tvrtka koja u sastavu ima Google i sa švicarskim Novartisom radi na razvoju pametnih leća za dijabetičare koje bi analizom suza mogle odrediti razinu glukoze u krvi. 

Mediji prenose da Apple već testira senzore u kliničkim centrima u području Bay Area u San Francisku. U projekt bi se trebalo uložiti nekoliko milijarda dolara, no u konačnici bi mogao predstavljati spas za milijuna dijabetičara.

Facebook komentari

hr Fri Apr 14 2017 14:14:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/552624748d48f606008b457c/80

Novo doba, nove bolesti: Jeste li i vi žrtva digitalne nesanice?

Posljedice prekomjerne upotrebe raznih gadgeta u večernjim satima su nesanica, hiperaktivnost, smanjena koncentracija i tjeskoba.

Centri koji se bave liječenjem poremećaja sna širom svijeta upozoravaju na novi sindrom, tzv. digitalnu nesanicu, poremećaj čija se učestalost vrtoglavo povećala u posljednje tri godine. Danas čak 40 posto osoba koje imaju teškoće s uspavljivanjem taj problem mogu zahvaliti upotrebi elektronskih uređaja u večernjim satima, piše živim.hr.

Najčešće je riječ o osobama u dobi između 20 i 40 godina koje do kasnih sati igraju videoigre, čitaju knjige na elektronskom čitaču, chataju na smartphoneu, surfaju na tabletu ili se dopisuju mobitelom čak i kad su već u krevetu, gotovo kao da se boje da će tko zna što propustiti ako zaspu. Posljedice će se prvo osjetiti na kvaliteti sna, a poslije će se, poput domino-efekta, početi odražavati i na dnevnom funkcioniranju - javit će se pospanost, omamljenost, razdražljivost, oslabjet će koncentracija.

Poremećaj melatonina

Osvijetljeni zasloni elektronskih uređaja utječu na sintezu melatonina, tzv. noćnog hormona koji luči pinealna žlijezda ili epifiza smještena u mozgu regulirajući tako spavanje. Lučenje melatonina blokira se na danjem svjetlu i opet se aktivira u mraku, no snop led svjetlosti koju ispuštaju zasloni uređaja 'zavarava' mozak: on dobiva informaciju da je još dan, pa pinealna žlijezda blokira lučenje melatonina. Prema istraživanju koje je proveo Lighting Research Center of Polytechnic Institute u New Yorku, dva sata provedena uz tablet u večernjim satima smanjuju lučenje melatonina čak 22 posto, što izaziva poremećaj biološkog sata koji regulira ritam spavanja i budnosti.

Osim toga, videoigre i društvene mreže aktiviraju centre budnosti, kompromitirajući na taj način fazu dubokog sna koja je nužna da bi se odmorio i regenerirao mozak, ali i cijeli organizam. U dubokom snu odmaraju se područja prednjeg dijela moždane kore koja nam omogućuju da tijekom dana naše intelektualne sposobnosti budu na najvišoj razini.

Kako izbjeći nesanicuAko ste počeli primjećivati znakove nesanice koja bi mogla biti uzrokovana dugotrajnim večernjim chatanjem ili surfanjem, počnite primjenjivati sljedeća pravila.Koristite li tablet u večernjim satima, stavite na oči naočale s narančastim staklima: ona reduciraju na minimum svjetlost zaslona koja dovodi do poremećaja u lučenju melatonina.Prestanite surfati ili chatati barem dva sata prije nego što planirate poći spavati. To je vrijeme potrebno da se mozak "oslobodi" djelovanja zaslona i da se prebaci u stanje nužno za normalno uspavljivanje.Ne koristite tablete i slične uređaje u krevetu. Preporuka američke organizacije National Sleep Foundation jest da se spavaća soba koristi samo za spavanje (i vođenje ljubavi).Ne držite smartphone na noćnom ormariću, jer i kad spavate, on održava mozak u stanju opreza, odnosno nesvjesnog iščekivanja sms poruke, što uzrokuje cijeli niz mikrobuđenja i narušava san. Osim toga, elektromagnetski valovi koje uređaj emitira utječu na valove mozga tipične za fazu dubokog sna te mogu dodatno narušiti prirodne mehanizme regeneracije mozga i organizma tijekom spavanja.Pola sata prije spavanja provedite u prostoriji s prigušenom svjetlošću, jer polumrak opušta i pospješuje lučenje melatonina. U to vrijeme ne gledajte televiziju, jer i svjetlosni podražaji s TV ekrana održavaju mozak u budnom stanju.Ne možete li se prisiliti da navečer isključite mobitel ili tablet, potražite stručnu pomoć. Javite se u centar za poremećaje spavanja gdje će vam pomoći da uvidite svoje greške te da usvojite navike koje će vam pomoći da vratite dobru kvalitetu sna.

Bez tableta za spavanje

Lijekovi za spavanje ne pomažu kod ove vrste nesanice. Ovdje treba ukloniti uzrok, tj. prestati prekomjerno koristiti elektronske uređaje u večernjim i noćnim satima. Nepotrebni su i nadomjesci melatonina jer ovaj oblik nesanice nije uzrokovan patološkim smanjenjem razine tog hormona, već pretjeranim izlaganjem svjetlosnim izvorima noću.

Cijeli članak pročitajte ovdje

Facebook komentari

hr Wed Apr 12 2017 22:32:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/577aaa52d84d649e6b8b4572/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Stižu nam paklene vrućine kakvih nije bilo milijunima godina!

Nova studija potvrdila da nam stižu paklene vrućine

Prema novoj studiji u narednih 100 do 200 godina koncentracije CO2 narast će do vrijednosti kakve na Zemlji nisu postojale od razdoblja trijasa, odnosno od prije 200 milijuna godina. Studija je objavljena u uglednom časopisu Nature Communications, a temelji se na 1200 procjena koncentracija CO2 kroz dužu povijest Zemlje u trajanju od gotovo pola milijarde godina.

Iz nje proizlazi da će koncentracije CO2 u atmosferi, ako čovječanstvo potroši sva dostupna fosilna goriva, narasti do razina kakve nisu zabilježene u geološkim slojevima starima 420 milijuna godina prenosi Index

Facebook komentari

hr Mon Apr 10 2017 07:26:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .