Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589580b2b47398740c8b468e/80
Foto: Wikipedija

Splićanistika: Beštimaduri, barufanti, brontuloni, ćakuloni, kagala, peškaruše...

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali

Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u suvremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju znanstvenog časopisa Fluminensia.

Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.

Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.

Intimna preuzimanja izraza

Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.

Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.

Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.

U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.

Zadržali i suzili značenja

U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.

Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.

Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’,  pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.

Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.

Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.

Proširenje značenja

Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.

Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.

Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.

Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.

Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.

Ta divna "splićanistika"

Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.

Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak 'prljav'.

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.

Facebook komentari

hr Sat Feb 04 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/594fb7dcb9e03ebc318b45ad/80

Pozitivna strana Facebooka: Učenje međukulturalne komunikacije

Facebook spojio učenike GGT iz Splita te učenike gimnazija i strukovnih škola u Reykjaviku

Projekt  uključuje društvene medije kao okružje za učenje jezika i kulture, uključivanjem međukulturalne komunikacije i odnosa između  učenika Graditeljsko geodetske tehničke škole iz Splita  i Menntaskólinn í Kópavogi (gimnazije i strukovne kulinarske škole) u Reykjaviku na Islandu. Komunikacija će se odvijati on-line, putem Facebooka i drugih društvenih medija, te osobno, posjećujući jedni druge. Društveni mediji nisu iskorišteni samo u svrhu međukulturalne interakcije, već i kao vitalni dio okružja za učenje stvarajući novu dimenziju u prostoru  učenja. Ono osnažuje nastavu stranih jezika poboljšavajući sve četiri jezične vještine, proširujući njihove kulturne kompetencije i interese, umrežujući i razmjenjujući informacije i osobne dojmove vezane uz njihova područja interesa.

Menntaskólinn í Kópavogi je bio prvi u upotrebi digitalne tehnologije u poučavanju i učenju na Islandu. Taj je razvoj u velikoj mjeri potaknut jezičnim odjelima u školi. Autori projekta, dr. Reynir Þór Eggertsson  i Magda Maver, prof. upoznali su se  u Europskom centru za moderne jezike Vijeća Europe u Grazu,u studenom 2016., tijekom radionice Action research communities for language teachers, na kojoj su predstavljali svoje zemlje. Nakon toga je uslijedila on-line suradnja islandskih i hrvatskih srednjoškolaca u zajedničkom mini projektu Using News Media &Facebook in Cross-Cultural links i  grupi na Facebooku- Action Project IceCro 2016.

Hrvatski učenici su razvijali vještinu pisanja dijeleći novinske članke i komentirajući ih na engleskom jeziku,a njihovi vršnjaci iz Islanda na Danskom. Hrvatski srednjoškolci su također pisali sažetke od 100-200 znakova na engleskom jeziku komentirajući ponuđene slikovne materijale i tematske video clipove u kojima su  bili protagonisti. Na taj su način poboljšavali vlastite vještine govora. 
Očekuje se da će F2FCult, Erasmus+ projekt, povećati jezične kompetencije učenika i izgraditi most prijateljstva među njima, a potom i bolje razumijevanje različitih tradicija i kultura koje oblikuju naše živote i naša stajališta.

Učenici Graditeljsko geodetske tehničke škole koji će sudjelovati u projektu su:iz 2a razreda zanimanje geodetski tehničar: Vinka Novak, Frane Vukičević, Luka Knežević, Jure Muslim, Marko Kulić, Marin Jakas, Toni Tomić, Mario Kovač; iz 2d razreda zanimanje arhitektonski tehničar: Marin Budimir i iz 1b zanimanje građevinski tehničar: Mario Cvitković. Do sad su pokazali zavidnu razinu jezičnih kompetencija i digitalne pismenosti. Oni su dream team Graditeljsko geodetsko tehničke škole koji može, zna i hoće.

Facebook komentari

hr Sat Jun 24 2017 16:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/574e7f61aae0e39f1b8b4570/80

Hrvatski fizičari prikazali novi kozmološki model svemira

Dvojica mladih hrvatskih fizičara Petar Pavlović i Marko Sossich objavila su članak u prestižnom znanstvenom časopisu Physical Review D u kojemu propituju mogućnost novog kozmološkog modela svemira koji bi bio alternativa uvriježenom modelu Velikog praska.

U članku "Ciklička kozmologija u modificiranoj gravitaciji" Petar Pavlović, znanstveni novak na Sveučilištu u Hamburgu (ujedno i zaposlenik na znanstveno-istraživačkom centru DESY u Hamburgu) i Marko Sossich, znanstveni novak na zagrebačkom FER-u, zavodu za primijenjenu fiziku, propituju mogućnost  modela cikličkog svemira.

Riječ je o konceptu koji se više puta javljao kroz povijest, ali nikada do sada nije  obrađen kao potpun fizikalni model.  U svom modelu Pavlović i Sossich  objasnili su dinamiku prostor-vremena i materije od početka ovog svemirskog ciklusa do današnjeg stadija te predvidjeli u jednom trenutku ponovno skupljanje koje će voditi do novog ciklusa.

Članak je objavljen u časopisu Physical Review D koji objavljuje Američko fizikalno društvo (APS) i odlikuje ga strog i detaljan proces recenzije te visok faktor utjecaja (impact factor) u području fizike elementarnih čestica, teoriji polja, gravitaciji i kozmologiji.

Vijest o uspjehu dvojice mladih hrvatskih fizičara Hini je proslijedio  fizičar Andrej Dundović, zaposlen na Institutu za teorijsku fiziku Sveučilišta u Hamburgu. 

"Ono što bi sigurno bilo interesantno široj publici je to da takav kozmološki model s filozofskog aspekta umanjuje mogućnost za tzv. 'početak svega' što su teorije poput Velikog praska ostavile na tumačenje religijama, a religije taj događaj interpretirale kao stvaranje svijeta. Ovo je i jedan od rijetkih doprinosa hrvatskih znanstvenika objavljenih u najprestižnijim časopisima na području kozmologije", ističe Dundović.


Facebook komentari

hr Thu Jun 15 2017 11:12:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dcc769b4739809048b4594/80
Foto: Pixabay

Nova nada za liječenje karcinoma jajnika?

Otkrili su da ima gotovo trenutačan klinički učinak i nadaju se da bi mogao pomoći ženama kod kojih nijedna sadašnja dostupna terapija ne djeluje.

Novo ciljano liječenje raka jajnika pokazalo je "vrlo obećavajuće" rezultata kod žena u uznapredovaloj fazi te bolesti smanjivši tumore kod oko polovice žena koje su sudjelovale u maloj studiji, javlja u subotu BBC.

Znanstvenici su tek u fazi testiranja lijeka kako bi utvrdili je li siguran za ljude, ali su otkrili da ima gotovo trenutačan klinički učinak i nadaju se da bi mogao pomoći ženama kod kojih nijedna sadašnja dostupna terapija ne djeluje. 

Dosad je lijek testiran na 15 žena i znanstvenici kažu da možda nije siguran za korištenje dulje od nekoliko mjeseci.

Međutim, karcinom jajnika se teško liječi i prognoze u uznapredovalim stadijima su jako loše.

Marianne Heath (68), jedna od pacijentica koja je dobila taj lijek, izjavila je: "Nisam imala drugog izbora, osjećala sam da je to moja jedina opcija". Njezino liječenje trajalo je više od šest mjeseci i lijek je smanjio sva tri tumora, a nestali su i bolovi koje je osjećala.

Jedan tumor, u leđima, ponovno je počeo rasti otkako je prekinula liječenje u siječnju i podvrgnuta je zračenju, ali su druga dva pod kontrolom.

Britanski znanstvenici žele utvrditi je li lijek, poznat u studiji pod nazivom ONX-0801, siguran za uporabu i i zato su ga testirali na malom broju pacijentica. Međutim, otkrili su da je značajno smanjio tumore kod sedam od 15 pacijentica.

ONX-0801 prvi je u novoj generaciji lijekova koji djeluje na način da oponaša sposobnost folne kiseline da se ciljano veže na stanice raka i pritom ne dira zdravo tkivo, čime se smanjuju nuspojave koje se često javljaju kod kemoterapije, kao što su infekcije, dijareja, oštećenje živaca i gubitak kose.

Jednom kada se "zakači" za stanicu raka, lijek blokira djelovanje ključne molekule i uzrokuje oštećenje DNK i staničnu smrt. "Rezultati koje smo vidjeli u ovoj studiji vrlo su obećavajući", izjavio je dr Udai Banerji koji je vodio studiju.

Rezultati studije predstavljeni su na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju u Chicagu u subotu.

Facebook komentari

hr Sat Jun 03 2017 10:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59310d54b9e03ee1208b4668/80

Lijepi znanstvenici pobuđuju veće zanimanje, ali manje im se vjeruje - studija

Znanstvenici ugodne vanjštine pobuđuju veći interes za svoj rad, ali njihovi manje privlačni kolege čine se uvjerljiviji i njihovim su rezultatima ljudi skloniji više vjerovati, pokazuje studija provedena na Cambridgeu.

"Čini se da se publika rukovodi izgledom kao referencom pri odabiru i ocjenjivanju znanstvenih informacija", rekao je Will Skylark s katedre za psihologiju na tom britanskom sveučilištu.

"Ne znamo još u kojoj mjeri taj čimbenik utječe na širenje i prihvaćanje znanstvenih koncepata u javnosti, no s brzim razvojem vizualnih medija to bi moglo imati sve više utjecaja", rekao je Skylark, voditelj studije predstavljene u časopisu PNAS (Proceeding of the National Academy of Sciences of the Unites States of America).

Autori su proveli šest odvojenih studija kako bi odredili na koji način tjelesni izgled znanstvenika utječe na percepciju njihovih radova u javnosti.

Ispitali su 3700 osoba u dobi od 18 do 81 godine u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji.

Lica znanstvenika odabrali su nasumce s raznih ustanova i iz različitih disciplina, od fizike do genetike.

Ispitivači su zamolili sudionike ankete da ocjene privlačnost tih različitih lica. Također su ih zamolili da ocijene je li riječ o osobama kojima se može vjerovati na području kojima se bave.

Usporedbom podataka prikupljenih iz različitih skupina, autori su ocijenili da je javnost zainteresiranija čuti više informacija od fizički privlačnih znanstvenika.

Ispitivači su uočili općenito da su nešto manji interes budile žene znanstvenice, ali nisu uočili nikakvih razlika na osnovi rase. 

No kada su ispitanici trebali odgovoriti na pitanje o važnosti znanstvenih ispitivanja, većina je odabrala radove fizički "običnih" znanstvenika.  

"Znamo na temelju studija da se uspjeh u politici može predvidjeti na temelju fizičkog izgleda i da na javnost fizički izgled može utjecati više nego sadržaj izlaganja i željeli smo doznati vrijedi li to i za znanstvenike", napisali su autori studije.

"Naši rezultati pokazuju da je znanost društvena aktivnost koja također ovisi o izgledu lica na način da može umanjiti stajališta javnosti i vlade prema važnim znanstvenim pitanjima kao što su klimatske promjene i biotehnologija", zaključili su.

Facebook komentari

hr Fri Jun 02 2017 09:04:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .