Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589580b2b47398740c8b468e/80
Foto: Wikipedija

Splićanistika: Beštimaduri, barufanti, brontuloni, ćakuloni, kagala, peškaruše...

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali

Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u suvremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju znanstvenog časopisa Fluminensia.

Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.

Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.

Intimna preuzimanja izraza

Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.

Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.

Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.

U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.

Zadržali i suzili značenja

U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.

Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.

Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’,  pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.

Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.

Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.

Proširenje značenja

Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.

Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.

Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.

Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.

Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.

Ta divna "splićanistika"

Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.

Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak 'prljav'.

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.

hr Sat Feb 04 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a21185fb9e03ec7148b4568/80
Foto: HUHIV

Znanstvenici iz Hong Konga tvrde da su pronašli novi lijek za HIV

Znanstvenici Instituta za AIDS Sveučilišta u Hong Kongu objavili su da su možda pronašli "funkcionalni lijek" za HIV, virus koji uzrokuje AIDS, a riječ je o novom antitijelu koje bi se moglo koristiti i za prevenciju i za liječenje te opake bolesti.

Istraživanje koje je vodio profesor Chen Zhiwei provedeno je u trenutku kada je Kina suočena sa širenjem epidemije AIDS-a među visokorizičnim skupinama.

Gotovo 850.000 ljudi u Kini zaraženo je HIV-om, po podacima UN-ova AIDS Data Huba.

Virus HIV slabi imunološki sustav zbog čega su zaraženi jako osjetljivi na infekcije i bolesti.

Chenovo otkriće, koje je testirano na miševima, pokazuje da novo antitijelo može pomoći u kontroliranju virusa i eliminaciji zaraženih stanica.

Antitijelo će moći liječiti sve varijante HIV-a, što je novina, rekao je Chen, budući da ne postoji jedinstveno cjepivo za liječenje svih varijanti HIV-a.

"Naše novootkriveno bispecifično antitijelo djeluje protiv svih njih i u tome je velika razlika", rekao je.

Chen je rekao da se pod "funkcionalnim lijekom" podrazumijeva da su količine virusa u tijelu toliko niske da ga se ne može detektirati, sve dok ljudi uzimaju injekcije antitijela, možda svaka tri mjeseca ili rjeđe.

Otkriće je objavljeno u Časopisu za klinička istraživanja, jednom od vodećih svjetskih časopisa za biomedicinu.

Ljudi zaraženi HIV-om mogu držati virus pod kontrolom antiretrovirusnim lijekovima, koji sprječavaju da virus zarazi nove stanice. No mora ih se uzimati svakodnevno i oni ne eliminiraju zaražene stanice iz tijela. Virus dakle i dalje postoji i može se vratiti ako se prekine terapija.

Novo antitijelo imat će značajno dulji poluvijek od postojećih lijekova i moglo bi se primjerice davati svaka tri mjeseca, rekao je.

Premda su rezultati obećavajući, Andrew Chidgey, direktor nevladine humanitarne organizacije AIDS Concern iz Hong Konga, rekao je da to ne znači da će lijek tako skoro biti dostupan javnosti jer su vlasti spore.

Chen i njegovi suradnici kazali su da žele provesti klinička ispitivanja lijeka i očekuju da će za to trebati tri do pet godina.

hr Sat Jun 16 2018 16:19:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2297522af47f27308b45b3/80
Foto: PIXABAY

Split: Počeo međunarodni znanstveni skup povjesničara umjetnosti

U organizaciji Instituta za povijest umjetnosti u srijedu je u Muzeju Grada Splita otvoren međunarodni znanstveni skup "The Power of Media: Patronage, Representation and Propaganda in Early Modern Period (1450-1800) between Mediterranean and Central Europe".

Radi se o međunarodnom multidisciplinarnom skupu na kojem će se tijekom tri dana razmijeniti mišljenja, iskustva i nove spoznaje o temama i pitanjima povezanim s ulogom medija i naručitelja, reprezentacije i propagande u ranom novom vijeku na prostoru određenom geografskim okvirima Jadranskog mora i srednje Europe.

Kako su iz Instituta za povijest umjetnosti priopćili, skup se održava u sklopu istraživanja na znanstvenom projektu "Visual Arts and Communiciation of Power in the Early Modern Period (1450-1800): Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe and the Mediterranean", koji podupire Hrvatska zaklada za znanost.

Voditelj projekta i organizacije skupa, koji će trajati do 15. lipnja, je ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Milan Pelc.

hr Thu Jun 14 2018 18:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b195a602af47fdb158b47ed/80
Foto: PIXABAY

Počela državna matura: Etiku i glazbeni nitko ne želi pisati...

Hrvatski maturanti su u četvrtak sjeli u klupe kako bi položili prve ispite državne mature, iz glazbenog i etike. Za polaganje tih predmeta najmanji je interes

Deveta po redu državna matura zasad, za razliku od prethodnih godina, prolazi bez nedaća. Dosad nije bilo krađe testova, curenja pitanja i sličnih nepodopština.

Devetoj državnoj maturi u Hrvatskoj pristupit će 12.679 gimnazijalaca i 17.371 maturant strukovnih škola. Uz obavezne predmete, polažu se i izborni. Od tih predmeta najbolje kotira fizika, koju će polagati 8381 učenik, od čega 4442 gimnazijalca. Slijede biologija, politika i gospodarstvo, psihologija i kemija. Najmanje zanimanja maturanti su pokazali za polaganje etike, logike, glazbene umjetnosti i vjeronauka. Prvog dana državne mature njih dvjestotinjak polagalo je ispit iz glazbenog i etike, piše 24sata.hr

- Danas su krenuli takozvani mali ispiti, glazbeni i etika. Na glazbenom je bilo svega dvoje naših učenika. Većina je trenutačno u panici, intenzivno uče i pripremaju se, no to je dobro. To znači da su odgovorni. Matura im je važna za upis na fakultet i nimalo ne sumnjam u njih - rekao nam je u četvrtak Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. gimnazije.

Dodao je kako na ovogodišnjoj maturi ne očekuje probleme.

- Ovo je deveta državna matura i za nas nema nikakvih nepoznanica. Sve smo to već isprobali i uvjeren sam da će i ove godine matura proći odlično. Sve teče u najboljem redu i tako ćemo odraditi cijelu državnu maturu. Uvjeren sam da će se svi upisati na željene fakultete jer su to sve dobra djeca - istaknuo je Bagić.

Uz ispit iz etike i glazbene kulture, u četvrtak su maturanti pripadnici nacionalnih manjina pisali i test iz srpskog jezika. Sljedeći ispiti na rasporedu su već danas, kad đaci polažu testove iz logike i francuskog jezika, na nižoj i višoj razini.

Potom slijede ispiti iz sociologije i geografije, koji se polažu u ponedjeljak. Dan kasnije pisat će se ispit iz biologije i psihologije, u srijedu fizika te politika i gospodarstvo, a u četvrtak talijanski jezik i likovna umjetnost. Drugi tjedan održavanja državne mature završit će ispitima iz fizike i kemije. Obavezni hrvatski jezik polagat će se 18. lipnja, a dan kasnije će đaci pisati i esej iz hrvatskog. Nižu razinu iz hrvatskog prijavilo je nešto više od 10.000 polaznika, a višu njih nešto više od 22.500.

Ovogodišnja matura nosi novinu u ispitu iz hrvatskog. Uveden je prag prolaznosti pa će ispit položiti oni maturanti koji ostvare minimalni prag na eseju, kao i na ispitu znanja. U četvrtak, 21. lipnja, polažu se obje razine engleskog jezika. Matematika će se polagati 27. lipnja, a ovogodišnja državna matura završit će 29. lipnja pisanjem ispita iz latinskog. Konačni rezultati bit će objavljeni 16. srpnja.

hr Thu Jun 07 2018 18:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899702cb47398e41e8b4631/80
Foto: Ipost

Dok nas smrt ne rastavi: Rastava braka može čak uzrokovati ranu smrt

Razvod može toliko loše utjecati na zdravstveno stanje da u nekim slučajevima uzrokuje i raniju smrt.

Rastava braka može uzrokovati veliki broj loših zdravstvenih ishoda, uključujući i ranu smrt. Nova su istraživanja pokazala kako na to ukazuju dva razloga - veća vjerojatnost pušenja nakon rastave te smanjenje tjelesne aktivnosti, piše Život i stil.

"Pokušali smo popuniti praznine u dokazima koji povezuju bračni status i ranu smrtnost", rekla je Kylie Bourassa, studentica doktorskog studija psihologije na Sveučilištu u Arizonite voditeljica samog istraživanja. 

"Znamo da je bračni status povezan s psihološkim i tjelesnim zdravljem, a jedna se poveznica između razvoda i zdravstvenih rizika očituje kroz zdravstveno ponašanje, poput pušenja i vježbanja. Također, znamo da je zdrav život često povezan s psihološkim varijablama poput zadovoljstva životom", nadodala je Kylie. 

Istraživači su svoje rezultate temeljili na podatcima iz jednog već provedenog istraživanja koje se bavilo temom zdravlja osoba iz Velike Britanije starijih od 50 godina. Provodilo se u sedam navrata s početkom u 2002. godini. 

Vditelji istraživanja su analizirali podatke prikupljene od 5786 sudionika od kojih je njih 926 bilo rastavljeno, a ostatak u braku. Pratili su varijable kao što su zadovoljstvo životom, učestalost fizičke aktivnosti te navike u pušenju. Uz to, pratili su i njihovu stopu smrtnosti te došli do zaključka kako oni rastavljeni posjeduju 46 % veći rizik od umiranja za vrijeme istraživanja nego oni koji su i dalje u braku.

Kao jedan od razloga ovakvih rezultata navode i kontrolu partnera koja više ne postoji kada se odluče na rastavu. "Kontrola partnera što se zdravlja tiče može igrati veliku ulogu. Zamislite li situaciju u kojoj muž ili žena ne puši, a njihov parner da, jedan će pokušati utjecati na ponašanje drugog. No, kada se veza završi, završi i taj utjecaj koji je možda igrao važnu ulogu u brizi za zdravlje", rekla je Bourassa.

Naravno, važno je napomenuti kako rastava ne vodi uvijek u negativnom smjeru. Primjerice, osobama koje su bile dio loših brakova i veza, prekid može značajno poboljšati životne navike pa i samo zdravstveno stanje. 

hr Fri Jun 01 2018 16:18:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .