Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589580b2b47398740c8b468e/80
Foto: Wikipedija

Splićanistika: Beštimaduri, barufanti, brontuloni, ćakuloni, kagala, peškaruše...

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali

Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u suvremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju znanstvenog časopisa Fluminensia.

Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.

Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.

Intimna preuzimanja izraza

Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.

Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.

Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.

U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.

Zadržali i suzili značenja

U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.

Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.

Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’,  pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.

Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.

Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.

Proširenje značenja

Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.

Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.

Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.

Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.

Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.

Ta divna "splićanistika"

Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.

Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak 'prljav'.

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.

Facebook komentari

hr Sat Feb 04 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/578fda32d84d64c9578b45e2/80

Brzina kojom jedemo povezana je s težinom

Ljudi koji jedu sporije imaju tendenciju gubljenja kilograma, objavili su japanski znanstvenici

Studija provedena na 60 tisuća ljudi i objavljena u časopisu BMJ povezuje brzinu kojom ljudi jedu s promjenama u tjelesnoj težini.

- Promjena brzine kojom jedemo može voditi promjeni težine, indeksa tjelesne mase i opsega struka - kažu znanstvenici sveučilišta Kyushu.

- Odnosno, usporavanje može biti učinkovito u prevenciji pretilosti - dodali su.

Znanstvenici su proučili podatke osoba s dijabetesom 2, bolesti koja često proizlazi iz pretilosti.

Ljudi koji su kazali da jedu "polako" u prosjeku su imali najmanji opseg struka. Samo 21,5 posto dijabetičara iz te kategorije imalo je prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase veći od 25).

Osobe koje jedu "normalno" i "brzo" u prosjeku imaju veći indeks tjelesne mase i širi struk.

Ali najvažnije, osobe koje su naknadno usporile način na koji jedu, počele su gubiti na težini.

- Zanimljiva studija koja je potvrdila ono što smo pretpostavljali, brzina jedenja utječe na težinu - kažu znanstvenici.

To je vjerojatno zato jer probavni sustav prije pošalje signal mozgu da smo siti.

Facebook komentari

hr Tue Feb 13 2018 11:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6a1c9eb9e03e915b8b45b2/80
Foto: dnevnik.hr

Svijet sve bliže Sudnjem danu

Kazaljka nije bila tako blizu 12 sati od 1953. kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez testirali hidrogensku bombu

Znanstvenici su sat Sudnjeg dana, koji pokazuje koliko je naš planet blizu kataklizme, u četvrtak pomaknuli za 30 sekundi i sada je na dvije minute do 12 zbog povećane opasnosti od svjetskog nuklearnog sukoba i nepredvidivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa.

- Ove godine, nuklearno pitanje je ponovo u središtu naših zabrinutosti. - rekla je Rachel Bronson, predsjednica Glasnika nuklearnih znanstvenika, koji upravljaju tim satom.

Ona je navela nuklearne pokuse Sjeverne Koreje, povećane aktivnosti Kine, Pakistana i Indije u vezi njihovih nuklearnih arsenala i nepredvidivost Trumpovih poruka na Twitteru i njegovih izjava.

Od pokretanja sata 1947. kazaljke su pomicane 20 puta, od dvije minute do ponoći 1953. na sedamnaest minuta do ponoći 1991. završetkom Hladnog rata.

Prošle godine kazaljka je već pomaknuta 30 sekundi prema ponoći na dvije i pol minute do ponoći, što su znanstvenici objasnili retorikom i potezima Donalda Trumpa. Godine 2015. kazaljka je vraćena dvije minute unatrag na 23,57 sati i tamo je ostala i 2016.

Znanstvenici su tada naveli ohrabrujuća djelovanja sporazuma o iranskom nuklearnom programu i pariškog sporazuma o klimi.

Facebook komentari

hr Thu Jan 25 2018 19:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a679877b9e03e4b528b4795/80

Znanstvenici rekonstruirali lice djevojčice stare 9000 godina

Otkad je posljednji put netko pogledao u Zorino lice prošlo je 9000 godina, ali sada tu grčku tinejdžericu možemo ponovo vidjeti nakon što su znanstvenici rekonstruirali njezino lice da bi pokazali kako su izgledali ljudi u Mezolitiku, oko 7000 godina prije Krista, prenosi Reuters

Otkrivena 1933. u pećini Theopetra, u središnjoj Grčkoj, djevojčica je nazvana Avgi (grčko ime za zoru), jer je živjela u praskozorju civilizacije.

Vjeruje se da je Zora, na temelju kostiju i zuba, stara između 15 i 18 godina. Ima izbačenu čeljust uslijed, kako se vjeruje, žvakanja životinjske kože kako bi se pretvorila u meku kožu, što je bila česta praksa ljudi tog doba i namrgođen izraz lica.

Na pitanje zašto izgleda ljuto, profesor ortodoncije Manolis Papagrikorakis, koji je napravio silikonsku rekonstrukciju lica prema glinenom odljevu njezine glave, našalio se.

- Za nju nije moguće ne biti ljuta u tom vremenu. - kazao je.

Moguće je da je Zora bila anemična i patila od skorbuta, a dokazi također upućuju na probleme sa zglobovima i kukovima, zbog čega joj je bilo otežano hodanje i koji su pridonijeli njezinoj smrti, kazali su znanstvenici.

Pećina Theopatra nalazi se u području Tesalije i prvi puta je bila nastanjena prije 100.000 godina. U njoj je pronađeno oruđe iz Paleolitika, Mezolitika i Neolitika, kao i keramika iz Neolitika.

Zora je izložena u muzeju Acropolis u Ateni.


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 21:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c0fc94b473988eac8b45a2/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici rade na mutiranom virusu gripe koji bi mogao rezultirati učinkovitijim cjepivom

Američki su znanstvenici u laboratoriju uzgojili mutirani virus gripe, koji bi mogao rezultirati proizvodnjom puno učinovitijeg cjepiva protiv ove opasne infekcije, objavljeno je u stručnome časopisu Science.

Iako su testiranja obavljena na laboratorijskim životinjama, a testiranje na ljudima još je daleko, znanstvenici smatraju da je riječ o obećavajućem prvom koraku u borbi za učinkovitije sprečavanje širenja gripe. 

Svjetska zdravstvena organizacija gripu smatra velikim zdravstvenim problemom na globalnoj razini jer se virusom u sezoni zarazi oko pet milijuna ljudi, a od njezinih posljedica umre 650.000. 

"Zbog sposobnosti mutacije virusa i raznih vrsta sezonskog virusa gripe svake je godine potrebno proizvesti novo cjepivo. Upravo zato učinkovitost cjepiva varira između 30 i 60 posto po sezoni", rekao je jedan od autora studije Ren Sun, profesor molekularne biologije i medicinske farmakologije na fakultetu David Geffen School of Medicine Sveučilišta u Kaliforniji. "Ranije pandemije i epidemije ptičje gripe upućuju na potrebu razvoja novih vrsta cjepiva koje će nas učinkovitije zaštititi."

Da bi stvorili mutageni agens znanstvenici su sekvencionirali genom više virusa gripe i identificirali one gene koji im omogućuju da preskoče prvu liniju obrane organizma od virusa. 

"Poznato je da virusi gripe uspijevaju zaobići imunosni sustav, zbog čega znanstvenici rade na virusu koji je vrlo osjetljiv na jedan od primarnih imunološih mehanizama obrane organizma", stoji u izvješću američkih znanstvenika. 

"Mutirani virus uspijeva prekočiti prvu liniju obrane organizma, funkciju interferona tipa 1(IFN-1), a ovaj 'naš' uzgojeni virus gripe 'kod laboratorijskih je miševa izazvao snažan imunosni odgovor' i životinje se nisu razboljele", stoji u izvješću. 

"Ovo bi mogao biti korak prema stvaranju cjepiva univerzalnog tipa protiv gripe", kazao je jedan od autora studije John Teijaro s kalifornijskog Scripps Research Institutea dodavši da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se proizvelo učinkovito cjepivo za ljude na bazi rezultata ovog istraživanja. 

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 15:09:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .