Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589580b2b47398740c8b468e/80
Foto: Wikipedija

Splićanistika: Beštimaduri, barufanti, brontuloni, ćakuloni, kagala, peškaruše...

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali

Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u suvremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju znanstvenog časopisa Fluminensia.

Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.

Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.

Intimna preuzimanja izraza

Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.

Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.

Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.

U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.

Zadržali i suzili značenja

U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.

Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.

Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’,  pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.

Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.

Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.

Proširenje značenja

Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.

Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.

Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.

Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.

Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.

Ta divna "splićanistika"

Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.

Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak 'prljav'.

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.

Facebook komentari

hr Sat Feb 04 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58340c841eea8facdb8b45ae/80
Foto: Screenshot YouTube

Perad uzročnik trećine bakterijskih crijevnih infekcija

Piletina je jedan od glavnih uzroka zaraze vrstom bakterije koja uzrokuje upalu tankog crijeva, a najčešće je prate dijareja, trbobolja, glavobolja, povraćanje i visoka temperatura.

Znanstvenici s berlinskog instituta Robert Koch ustanovili su da je uzrok trećine crijevnih infekcija kod pacijenata zaraza gram negativnom bakterijom iz roda Campylobacter, koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je "stanovnik" probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Ima je i u kamenicama i drugim školjkašima.  

Ova se bakterija jednostavno uništava visokom temperaturom, a s obzirom na to da je hrana glavni put prijenosa dobrom će se termičkom obradom hrane bakterija uništiti.

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon zaraze bakterijom, no može varirati i od jednoga do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi bolesti su proljev, trbobolja, visoka temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Simptomi obično traju tri do šest dana.

Smatra se da je glavni put prijenosa bakterije hrana, najčešće nedovoljno toplinski obrađeno meso, osobito piletina.

Bolest može imati smrtonosan ishod za sasvim malu djecu, osobe treće životne dobi i one slabog imuniteta. 

Studija instituta se temelji na odgovorima iz upitnika što ga je ispunilo oko 2000 osoba koji su bar jednom imali kampilobakteriozu.

Iz instituta su kazali da EU do 2018. planira odrediti gornju granicu bakterija campylobacter kod peradi. Ističu da se bakterija uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu te da u mesu može završiti za vrijeme klanja. 

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere poput pranja ruku, osobito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde, pranja posuđa i radnih površina, dobru termičku obradu hrane, upotrebu ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo i prokuhavanje domaćeg mlijeka. 

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 15:05:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11e3d7b9e03eb0058b459e/80
Foto: WER

Školarci iz Primoštena i Zadra među najboljima na svjetskom robotičkom natjecanju u Kini

Ovogodišnje natjecanje na jednom je mjestu okupilo oko 3 tisuće timova odnosno oko 8 tisuća učenika i učenica. Uz njih na natjecanju su bili mentori, roditelji i posjetitelji. Sveukupno oko 15 tisuća ljudi

Svjetsko natjecanje u edukacijskoj robotici (WER) je natjecanje koje se od 2002. godine održava u Kini, a u posljednje četiri godine na njemu sudjeluje dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta. Na natjecanje dolaze najbolje ekipe u tri dobne skupine. To su učenici nižih i viših razreda osnovne škole i srednjoškolci. Svi oni natječu se u pet ili šest kategorija. - piše Index

Ove godine na svjetskom natjecanju sudjelovale su tri ekipe iz Hrvatske, dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine i jedna ekipa iz Srbije. Ulaznice za svjetsko natjecanje ekipe su osvojile na WER otvorenom kupu Hrvatske koje je organizirao IRIM - Croatian Makers.

Ovogodišnje natjecanje na jednom je mjestu okupilo oko 3 tisuće timova odnosno oko 8 tisuća učenika i učenica. Uz njih na natjecanju su bili mentori, roditelji i posjetitelji. Sveukupno oko 15 tisuća ljudi.

Dva dana natjecanja prošla radno

Prvi dan natjecanja prošao je radno. Programiranje i testiranje robota trajalo je nekoliko sati, a nakon toga slijedile su službene vožnje.

Drugi dan se natjecanje nastavilo. Posebno je zanimljiva WER video kategorija u kojoj timovi moraju osmisliti i snimiti video o sebi i robotici. Nagrade se dodjeljuju za najbolji timski video, najkreativniji video, najbolju prezentaciju i najbolje editirani video. Ekipe iz naših zemalja dobile su nagrade u svakoj od kategorija.

U kategoriji "najbolji timski video" nagradu je osvojila Osnovna škola Vrhbosna iz Sarajeva, za "najkreativniji video" je nagrađena Osnovna škola Suljo Čilić iz Jablanice, za najbolju prezentaciju Osnovna škola Julija Klovića iz Zagreba i za najbolji editing Osnovna škola Primošten iz Primoštena.

Na natjecanju se dodjeljuju i nagrade za najbolju prezentaciju svoje zemlje i rada u robotici, a među tri dobitnika ove nagrade našla se i škola "Politehnika – škola za nove tehnologije" iz Beograda.

U posebnim kategorijama predsjednik WER organizacije odabire timove koji su pokazali posebnu kreativnost u rješavanju problema, te izuzetno znanje o WER natjecanju. Dvije su škole dobile nagrade, to su Srednja škola Vice Vlatkovića iz Zadra nagrađena je nagradom za izuzetan doprinos tima na natjecanju, a Osnovna škola Suljo Čilić iz Jablanice nagradom za timski rad i doprinos natjecanju. - piše Index

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5465efb11899420c4f0000d9/80

Bolje gume stavite na stražnje kotače

Kada je god to moguće vozači automobila morali bi bolje gume imati na stražnjim kotačima, kažu stručnjaci.

To je opće pravilo koje se primjenjuje bez obzira na to ima li automobil prednji pogon, stražnji ili pogon na sva četiri kotača, objašnjavaju njemački eksperti u automoto časopisu Auto Motor und Sport.

Stražnja osovina ima ključnu ulogu u stabilnosti vozila i ako se starije ili istrošenije gume stave na stražnje kotače, to može uzrokovati proklizavanje pri naglim promjenama smjera. 

Čak niti ugrađeni sustav elektroničke stabilnosti (ESP) ne može uvijek spriječiti 'plesanje' stražnjeg kraja automobila ako su ondje 'ćelave' gume. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 10:35:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f2f790b9e03e7f918b4614/80

Amerikanci odobrili prve digitalne tablete koje vas prate "iznutra"

Američki regulatori odobrili su upotrebu prve digitalne tablete s ugrađenim senzorom uz čiju će se pomoć pratiti uzima li pacijent lijek na ispravan način. Na taj su način napravili velik korak naprijed kada je posrijedi usklađenje zdravstvene skrbi i tehnologije.

Riječ je o lijekovina za shizofreniju, bipolarni poremećaj i depresiju tvrtke "Otsuka Pharmaceutical Co Ltd", koji sadrže sitan uređaj za praćenje, senzor što ga je proizvela tvrtka "Proteus Digital Health".

Ovim će se sustavom liječnicima omogućiti da na objektivan način procijene uzima li pacijent lijekove po propisanom rasporedu, što otvara nove mogućnosti za monitoring u medicini, koji bi se mogao primijeniti i u ostalim terapeutskim područjima. 

Po informacijama FDA (Food and Drugs Administration) tableta omogućuje praćenje unosa u organizam lijekova za mentalne bolesti izdanih na recept.

Sustav funkcionira na sljedeći način: u tableti se nalazi sićušni probavljivi senzor koji se aktivira pošto dođe u kontakt sa želučanom kiselinom u pacijentovu želucu te emitira signal prema nosivom Proteus flasteru (aparatiću) zalijepljenom na koži trbuha.

Flaster pohranjuje podatke o aktivaciji tablete, koji uključuju vrijeme uzimanja, ali i drugu dijagnostiku, poput ugla pod kojim se nalazi tijelo te uzoraka pacijentovih aktivnosti. Svi se podaci senzorom šalju na aplikaciju pacijentova mobilnog telefona, o odande idu njegovu liječniku, medicinskoj sestri ili osobi koja o pacijentu vodi brigu.

Senzor je veličine zrnca soli i nema baterije ni antene, a aktiviraju ga želučani sokovi. Potom se zatvara strujni krug s omotačem od bakra i magnezija s dviju njegovih strana te se aktivira električni signal. 

Znanstvenici vjeruju da bi digitalna tableta u budućnosti mogla biti primjenjiva i u liječenju dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti. 

"FDA podupire razvoj novih tehnologija kada su posrijedi lijekovi na recept te kani surađivati s tvrtkama kako bi shvatila na koji način moderne tehnologije koriste pacijentima i liječnicima koji propisuju lijekove", kaže Mitchell Mathis iz FDA-ova Centra za procjenu lijekova i njihovo istraživanje.

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u zemljama u razvoju 50 posto pacijenata s kroničnim bolestima ne uzima redovito propisanu terapiju, a prema američkim statistikama, procjenjuje se da neredovito uzimanje lijekova SAD godišnje stoji između 100 i 300 milijarda dolara kada su posrijedi troškovi liječenja. Oni bi se mogli izbjeći kad bi se pacijenti pridržavali terapija koje su im propisali liječnici. 

Nakon informacije o tomu da je američka FDA odobrila lijek, dionice Otsuke u ponedjeljak navečer porasle su za 2,5 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 15 2017 15:41:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .