Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589580b2b47398740c8b468e/80
Foto: Wikipedija

Splićanistika: Beštimaduri, barufanti, brontuloni, ćakuloni, kagala, peškaruše...

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali

Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u suvremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju znanstvenog časopisa Fluminensia.

Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.

Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.

Intimna preuzimanja izraza

Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.

Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.

Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.

U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.

Zadržali i suzili značenja

U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.

Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.

Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’,  pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.

Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.

Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.

Proširenje značenja

Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.

Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.

Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.

Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.

Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.

Ta divna "splićanistika"

Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.

Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak 'prljav'.

Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.

Facebook komentari

hr Sat Feb 04 2017 08:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a82a1db47398cc578b464b/80
Foto: Wikipedija

Znanstvenici tvrde da su pod oceanom pronašli osmi kontinent

Kontinent je velik 4,5 milijuna četvornih kilometara, te je 94 posto pod vodom. Iznad mora se nalaze samo njegovi najviši vrhovi, Novi Zeland i Nova Kaledonija

Kontinent velik kao dvije trećine Australije pronađen je u jugozapadnom Tihom oceanu, objavili su znanstvenici u časopisu Geološkog društva Amerike. 

Kontinent je velik 4,5 milijuna četvornih kilometara, te je 94 posto pod vodom. Iznad mora se nalaze samo njegovi najviši vrhovi, Novi Zeland i Nova Kaledonija.

- Za nas geologe je dosta frustrirajuće što se tamo nalaze oceani - rekao je Nick Mortimer, geolog s Novog Zelanda. 

- Kad bi mogli povući čep i isušiti oceane postalo bi svima jasno da imamo planinske lance i kontinent koji stoji visoko iznad oceanske kore. 

Mortimer je bio vodeći autor znanstvenog rada nazvanog "Zealandija: Zemljin skriveni kontinent" u kojem se tvrdi da su nova otkrića potvrdila ono na što se već dugo sumnja. 

- Od 20-ih godina prošlog stoljeća se s vremena na vrijeme u geološkim radovima koristi riječ 'kontinentalan' u opisivanju Novog Zelanda, otočja Catham i Nove Kaledonije - otkriva novozelandski geolog. 

- Sada mislimo da smo prikupili dovoljno informacija da promijenimo pridjev 'kontinentalan' u imenicu 'kontinent' - tvrdi. 

Mortimer naglašava kako su geolozi prošlog stoljeća pronašli granit na subantarktičkom otoku u blizini Novog Zelanda i kamenje na Novoj Kaledoniji koji su bili indikativni za kontinentalnu geologiju. 

Ako znanstvena zajednica prihvati ovo otkriće, kartografi će na buduće karte vjerojatno morati dodati osmi kontinent. 

Vjeruje se da se Zealandija odvojila od Australije prije oko 80 milijuna godina, te je potonula kao rezultat raspada superkontinenta poznatog kao Gondwana. 

Facebook komentari

hr Sat Feb 18 2017 12:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a4e3aeb4739885528b45b3/80
Foto: Rade Popadić

Splitski FESB dobio suvremenu automatsku meteorološku postaju: Podaci javno dostupni!

Postaja mjeri brojne meteorološke parametre koji su javno dostupni u realnom vremenu

Moderna automatska meteorološka postaja jučer je postavljena, a danas puštena u rad u Splitu. Postaja marke Davis Vantage Pro 2 plus postavljena je na vrh zgrade FESB-a, a od sada će u realnom vremenu slati razne meteorološke podatke poput temperature, vlažnosti i tlaka zraka, količine oborine, smjera i brzine vjetra, broja sunčanih sati, količine UV-zračenja, evaporaciju, i slično.

Za realizaciju ovog projekta najzaslužniji su dr.sc. Sandro Nižetić, izvanredni profesor strojarstva i dr.sc. Duje Čoko, viši asistent, a uskoro i docent splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Prilikom postavljanja i instalacije same meteo postaje svojim je savjetima pomogla udruga Crometeo koja je podatke s ove vrijedne lokacije uvrstila u postojeću mrežu automatskih meteoroloških postaja na web adresi www.pljusak.com

Profesor Sandro Nižetić nije krio zadovoljstvo postavljanjem postaje:

- Meteo stanica služit će potrebama FESB-a. Koristit će se za više namjena. Podaci će primarno koristiti ljudima na fakultetu koji se bave energetikom (vjetroenergija, vjetroagregati), podaci će se koristiti za fotonaponske sustave, koristit će električarima koji se bave fotonaponskim sustavima s aspekta struje, strojarima koji se također bave fotonaponskim sustavima s različitih aspekata hlađenja. Hlađenjem se može povećati učinkovitost spomenutih tehnologija. To je dodirna točka gdje se sva inženjerska zanimanja na FESB-u mogu dobro uklopiti. Primjena je očito interdisciplinarna - kazao nam je Nižetić dodavši da je novac osigurao fakultet. Fakultet dodjeljuje novac Zavodima, a onda Zavod ima svoj interni natječaj po kojemu se dijeli novac za opremu.

- Podaci će biti javni, radi se o državnom novcu pa je red da ti podaci budu javni - istaknuo je.

Meteorološki podaci s ove postaje bit će javno i besplatno dostupni javnosti i osvježavat će se svakih 5 minuta. Ova će meteorološka postaja bitno popraviti mjernu meteorološku pokrivenost Splita. Podatke s ove atraktivne lokcije od sada možete pratiti OVDJE.





Facebook komentari

hr Thu Feb 16 2017 15:31:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/576ff665d84d64f7418b4599/80
Foto: Getty Images

Znanstvenici otkrili gen odgovoran za osjećaj sitosti

Australski i danski znanstvenici su kod oblića, vrste valjkastog crva s kojim ljudska vrsta dijeli čak 80 posto gena, otkrili važan gen odgovoran za osjećaj sitosti koji bi mogao biti koristan u razvoju metoda za borbu protiv pretilosti, odnosno u sprečavanju potrebe za prejedanjem

Gen nazvan "ETS-5" kontrolira znakove koje mozak šalje probavnom sustavu i potiče osjećaj sitosti, ali i potrebu za snom ili potrebu za tjelovježbom nakon konzumiranja hrane, objasnili su znanstvenici s melbournskog sveučilišta Monash i danskog sveučilišta u Copenhagenu. 

- Sličan regulatorni gen postoji kod ljudi, a otkriće bi moglo utrti put stvaranju molekule koja bi mogla pomoći u kontroli pretilosti smanjenjem apetita i aktiviranjem želje za fizičkom aktivnošću - objasnio je profesor na australskom sveučilištu Roger Pocock. 

Kad želudac 'uskladišti' dovoljnu količinu masnoća, mozak prima poruku koja mu signalizira da se prestane kretati, potičući fazu pospanosti. Ako nije presit, crv nastavlja s kretanjem, objasnio je znanstvenik.

- Kada su životinje gladne, traže hranu lutajući okolo. No kad su site nemaju potrebu za vrludanjem, želudac je uskladištio dovoljnu količinu masnoća, što ih potiče na spavanje - objasnio je. 

- S obzirom na činjenicu da oblići dijele 80 posto gena s ljudima, odličan su model za istraživanje i bolje razumijevanje procesa poput metabolizma, ali i raznih bolesti koje se javljaju kod ljudske vrste - objasnio je. 

Znanstvenici su otkrili ulogu gena "ETS-5" analiziravši neurone u mozgu valjkastog crva, a potom su kontrolirali njihovu reakciju nakon unošenja hrane.

Ustanovili su da prehrana bogata hranjivim tvarima u mozgu crva, kao i kod sisavaca, potiče drukčiju reakciju nego prehrana siromašna nutrijentima. Kod sisavaca konzumacija hrane bogate masnoćama i šećerima potiče apetit, a to često vodi u pretilost. 

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the national Academy of Sciences.

Facebook komentari

hr Wed Feb 15 2017 15:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/53ec8a521899426271000c4d/80

Zbog pretilosti ljudi proizvođači automobila imaju novi problem

Tvrtka iz Kalifornije počela je s proizvodnjom sve većih i težih lutaka za simulaciju ljudskog tijela u sudarima kako bi što vjernije dočarala prosjek populacije u SAD-u
Pokušati replicirati ono što se događa u prometnoj nesreći u cilju poboljšanja sigurnosti nije jednostavan zadatak, pogotovo kada su ljudi sve stariji i pretili, a lutke ostaju iste.

Međutim, Humanetics je proizvođač u SAD-u koji radi testne lutke za sudare koje su veće i starije nego dosad, piše The Sacramento Bee. To uključuje i prototip pretile žene od 70 godina i još jedne koja ima 124 kilograma, što je 45 kilograma više nego prethodni model.

Po izjavi dr. Wanga, direktora Međunarodnog centra za automobilsku medicinu Sveučilišta Michigan, u rezultatima frontalnog sudara uočeno je da pretili vozači imaju tendenciju kliznuti ispod trbušnog pojasa, što rezultira povećanom stopom teških ozljeda donjih ekstremiteta, prenosi tportal

Osim toga, dodavanje prototipa starije osobe s indeksom tjelesne mase od 29 je bilo obavezno, jer se struktura prsa mijenja u dobi od 20 do 80 i ako se to ne uzima u obzir prilikom testiranja, moglo bi dovesti do teške traume prsnog koša prilikom sudara.



Facebook komentari

hr Wed Feb 15 2017 07:37:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .