Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbb2c7ecb557ab3c28b4b53/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Nove tehnologije: Kako ostati normalan u virtualnom svijetu?

Pretjerano korištenje interneta narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju
Ovisnost o društvenim mrežama, igricama, ovisnost o računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu ovisnost je novog doba. Možemo je definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju. 

O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorila dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić s odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na pitanje kada se može pojaviti ovisnost o internetu gošća je rekla kako je pojam ovisnosti o internetu novi ili provizorni pojam koji je uzet kao analogan raznim drugim ovisnostima. 

- Još uvijek u dijagnostičkim sustavima, psihijatrijskim i onim koji se bave mentalnim zdravljem, službeno ne postoji. Naziva se i na različite načine - pretjerano korištenje, problematično korištenje. Ono se javlja bez obzira na dob onda kada korištenje prelazi granice koje su vremenski prevelike. Dijete ne može ostvarivati svoje razvojne zadatke, ne može ostvariti prijateljstvo, loš je u školi, ne bavi se drugim aktivnostima koje su prirodne i normalne za dijete određene dobi. Možemo reći da se javlja ovisnost negdje u pretpubertalno doba od 11-12 godina, rekla je Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako na dalekom istoku postoje čitave igraonice u kojima odrasli i djeca igraju igrice danju i noću, spavaju tamo. Čak se i kod nas sprema otvoriti takva igraonica. Tamo zapravo to prelazi u patološko stanje koje zahtjeva da se oni liječe u nekakvim zatvorenim institucijama ili kampovima, objasnila je.

Veliki dio aktivnosti seli se na internet, društvene mreže i djeci ne možemo zabraniti da to koriste, rekla je.  

- Mi odrasli smo novi u tom području. Možemo razumjeti kakvo je bilo vrijeme prije toga, a današnja djeca od kad su se rodila postoje te svari koje oni koriste na prirodan i intuitivan način.  Međutim potrebno im je dati neke smjernice. Bez obzira na to što oni tehnički i tehnološki  znaju upravljati tim uređajima njihova, emocionalna, moralna, socijalna zrelost nije dovoljna da bi razumjeli sve posljedice neodgovornog korištenja tih novih medija, smatra Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako primjerice  pisanje o sebi, izlaganje informacija o sebi, objavljivanje fotografija djeci mogu kasnije naštetiti. 

- Djeca nemaju još dovoljno razvijenu perspektivu sebe u budućnosti i ne razumiju da će netko vidjeti njihove smiješne ili provokativne fotografije te da će ih netko godinama iza možda procjenjivati kao zaposlenika ili studenta pa će ga moći suditi po tim grijesima iz mladosti, objasnila je.

- Današnja djeca su bombardirana informacijama razne vrste. Djeca do trećeg, četvrtog razreda gledaju televizor s roditeljima, crtiće ili ostali sadržaj koji možemo kontrolirati. U predadolescenciji ili adolescenciji oko 12 godine djeca izlaze iz dnevnog boravka i zadržavaju se više u svojim sobama  i gledaju sadržaj koji ne možemo kontrolirati.  Važno je da postoje različite mogućnosti da roditelji posreduju. Jedno je restriktivno - gasimo, stavljamo ograničenja, lozinke no to nije efikasno. Najefikasnije je upozoravati i razgovarati o sadržajima koje smo vidjeli od vijesti, reklama te kritički s djetetom razgovarati, dala je svojevrstan recept kako to staviti pod kontrolu.

Govorila je i o istraživanju kako na djecu utječe pretjerano gledanje i korištenje medija u odnosu na gledanje u budućnost.

- U istraživanju u Zagrebu primijetili smo da djeca koja više gledaju i koriste medije svih vrsta imaju lošiju ideju kako će biti za 20 godina u svijetu, Europi pa čak i u Hrvatskoj dok sa sebe misle da će im budućnost biti dobra. Djeca još uvijek ne mogu procjenjivati dobro i loše kao odrasli ljudi kojima je apstraktno mišljenje razvijeno. djeca vjeruju svemu što vide na medijima, rekla je.

- Ne možemo znati što djeca rade na internetu dok nismo s njima. Jedina prava stvar je autoritativni odgoj s ograničenjima i pravilima koja su razumna i zajednički donesena i jedan topli i emocionalni odnos s djetetom. Bitno je povjerenje gdje ćemo moći imati odnos takav da nam dijete može reći neke stvari. Tu nije dobro da moramo znati sve stvari o djetetu, nije dobro da smo previše nametljivi, no važno je stalno upozoravati dijete na opasnosti koje se mogu pojaviti, najbolje su upute da stvari ne izmaknu iz neke normale.

- Djeca koja su socijalno nevješta u stvarnosti su nevješte i u medijima. Djeca koji se vrlo dobro snalaze u stvarnosti vješti su i u novom mediju i zato treba više paziti na sramežljivu djecu koja su socijalno povučena i koja će možda to  htjeti nadoknaditi na internetu. Njih će i tamo lakše oni koji su socijalno vješti nadmašiti. Osobito treba paziti na djecu koje koriste medije za zadovoljenje nekih svojih potreba - kao što su potreba za druženjem, neke emocionalne teškoće, kada traže emocionalnu podršku tamo gdje ju ne mogu naći na dobar način, rekla je.

Smatra i da se treba "klin klinom izbijati". 

- Djeci treba nuditi druge "offline" zanimljive aktivnosti. Sasvim sam sigurna da nema djeteta koji ne voli korisno i lijepo provoditi vrijeme s roditeljem primjerice da igraju neku društvenu igru. Njima je to retro ili zabavno da igraju igru na ploči, savjetovala je na kraju Gordana Kuterovac Jagodić. - piše HRT
hr Thu Apr 18 2019 17:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cad993729111c353d8b459c/80

Prijave u tijeku: Zvjezdano selo Mosor tijekom proljetnih praznika organizira školu tehničkih aktivnosti

Škola je namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola, a bit će održana u objektu Zvjezdanog sela Mosor.

Udruga Zvjezdano selo Mosor i ove godine organizira proljetnu školu tehničkih aktivnosti, i to u terminu od 23. do 27. travnja 2019. g. 

Želja im je kroz peterodnevnu školu što veći broj mladih upoznati s astronomijom, robotikom, digitalnom fotografijom, modelarstvom, zrakoplovnim modelarstvom, obradom stiropora, ronjenjem i provedbom poučnih znanstvenih pokusa.

Više informacija o detaljima prijave možete saznati na njihovoj web stranici.

hr Wed Apr 10 2019 09:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c9e0e6729111cd3268b4598/80

Svjetski priznati znanstvenici dolaze u Split na Medicinski fakultet

Organizatori vas pozivaju na međunarodni kongres koji će se održati od 4. do 7. travnja na Medicinskom fakultetu u Splitu
Želite li poslušati predavanje nobelovca i ostalih vrhunskih svjetskih znanstvenika iz područja medicine?

Organizatori vas pozivaju na međunarodni kongres koji će se održati od 4. do 7. travnja na Medicinskom fakultetu u Splitu. 

Od uglednih svjetskih predavača izdvajamo dobitnika Nobelove nagrade, kao i vrhunske hrvatske znanstvenike: prof.dr.sc. Dragana Primorca, prof.dr.sc. Miroslava Radmana i ostale renomirane stručnjake.

 Sva predavanja su besplatna te potpuno otvorena za javnost.

Također, pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže na svečanom otvaranju kongresa “Practical Knowledge for Students” i uvodnom predavanju prof.dr.sc. Dragana Primorca koji će se održati 5. travnja u 16 sati u velikom amfiteatru Medicinskog fakulteta u Splitu (Šoltanska 2). 

Sve informacije o kongresu, kao i raspored predavanja, možete vidjeti ovdje
hr Fri Mar 29 2019 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministrica Divjak smijenila ravnatelja škole u Zadru u kojoj je žigosana učenica

Ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, razriješila je ravnatelja -Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u Zadru, u kojoj je učenik nanio tjelesne ozljede kolegici, a na što ravnatelj nije primjereno reagirao, smatra ministrica.
„Izrazito mi je žao što je Školski odbor u Zadru prije nekoliko tjedana pobjegao od odgovornosti i nije smijenio ravnatelja škole u kojoj je učenik nanio tjelesne ozljede kolegici. Protiv učenika policija je podnijela kaznenu prijavu, a ravnatelj nije primjereno djelovao. To je, nažalost, sve češća pojava u svim sferama našeg društva i tome zaista treba stati na kraj.

S druge strane, kao ministrica, od svoje odgovornosti ne bježim i zato sam danas i službeno razriješila ravnatelja Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u Zadru.

Podsjećam, prosvjetna inspekcija neupitno je utvrdila propuste u radu ravnatelja - od neprovođenja preventivnih programa vezanih uz nasilje u školi i administrativnih pogrešaka pa sve do kršenja protokola i neprimjerenih reakcija nakon samog incidenta koji je, opravdano, zgrozio javnost.

Borba protiv nasilja u školama prioritet je Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali u njoj trebaju sudjelovati ponajprije škole, odnosno ravnatelji, nastavnici i stručni suradnici, a posebno mjesto u tome imaju roditelji, zatim i sami osnivači škola preko svojih predstavnika u školskim odborima. Svi trebamo primjerom dosljedno slati poruku učenicima kako se sukobi trebaju rješavati nenasilnim putem i da se nasilje nikada ne isplati.

Na svima nama leži odgovornost za izgradnju otvorene i tolerantne Hrvatske - pokažimo svojim primjerom kako se to radi”, stoji u priopćenju ministrice.

Podsjetimo, ravnatelj zadarske Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Jozo Dragić žigosanje učenice proglasio je dječjom igrom.

"Nije to neko posebno teško djelo. Upisuje se pet, šest učenika po individualiziranom i posebnom programom. To su učenici s poteškoćama u razvoju, ali ne možemo za učenike reći da su krivi. Jučer mi je došla jedna skupina učenika, rekli su da su imali incident. Pozvao sam cijeli razred i počinitelj djela je došao s njima. Ispričali su se, rukovali, pozdravili i rekli da je to bila samo dječja igra. Počinitelj je to učinio sa zagrijanim upaljačem, ne daj bože nečim baš za žigosanje... Obični zagrijani upaljač je naslonio jednoj učenici na rame i jednom učeniku na vrat", izjavio je Dragić nakon incidenta, piše N1.

hr Wed Mar 27 2019 11:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .