Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd2d8ad29111ce5f48b4569/80

Vrhunac pregovora sutra, u srijedu konačno početak nastave?

U ponedjeljak je veliki prosvjed učitelja, a u Vladi očekuju da će postići dogovor sa sindikatima i da će nastava, nakon ukupno 30 dana štrajka, početi u srijedu
Silenzio stampa. Potpun i dosad rijetko viđen “zavjet šutnje” zavladao je u subotu među sindikatima školstva iza kojih je 30 dana štrajka u školama, ali i među Vladinim dužnosnicima i osobama iz resornih ministarstava koji su na bilo koji način bili uključeni u pregovore sa sindikatima u obrazovanju i traženje izlazne strategije iz situacije koja još od početka listopada potresa obrazovni sektor. Prema našim informacijama, nastavak pregovora Vlade sa sindikatima trebao bi biti nastavljen danas u Banskim dvorima.

Vijest dana u petak je bio konzultativni sastanak u Banskim dvorima na kojem su za isti stol napokon sjeli predstavnici Vlade - predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić, posebni premijerov savjetnik akademik Zvonko Kusić i glavni savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček - sa sindikalnim čelnicima Branimirom Mihalincem, predsjednikom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, i Anom Tuškan, glavnom tajnicom Sindikata hrvatskih učitelja, piše Jutarnji list.

Prvi put od početka štrajka činilo se da su nakon četverosatnog sastanka sindikati s pregovora izašli malo zadovoljniji, a Mihalinec je priznao da je to napokon bio kvalitetan sastanak. 

- Približavamo se rješenju. Sastanci će se nastaviti, a očekujemo da ćemo sljedeći tjedan doći do rješenja koje će ići članovima na izjašnjavanje - izjavio je Mihalinec u petak navečer i to je, barem zasad, bilo sve što je htio reći o sadržaju sastanka.

Zakopčani do grla

Ana Tuškan tvrdila je da na stolu doista nije bila nikakva konkretna nova ponuda, ali da razgovori idu u dobrom smjeru, odnosno da su obje strane izašle sa svojim analizama koje bi trebale pomoći da se postigne nekakav dogovor koji bi učenike i nastavnike napokon vratio u učionice. Obje strane decidirano su ostale pri stavu da se ništa konkretno nije ponudilo, odnosno da se zadovoljavajuće rješenje tek traži. Svi su i u subotu bili zakopčani do grla, nitko od sindikalaca nije se javljao na telefone. Ali, do nas je iz vrlo pouzdanih izvora doprla, doduše neslužbena, informacija da je na stolu u petak ipak bila najmanje jedna nova ponuda, ali njezin sadržaj u subotu nije želio potvrditi nitko ni iz sindikalnih redova, ali ni iz Vladinih krugova.

Prema toj varijanti, koja nije vezana za rast koeficijenata (podsjetimo, sindikati obrazovanja traže da se svim zaposlenima u sustavu obrazovanja povećaju koeficijenti za 6,11 posto), Vlada je sindikatima školstva navodno nudila sljedeće: uvođenje dodatka na plaće od 2,5 posto samo za prosvjetare, i to već od 1. siječnja 2020. godine! Za to bi, također navodno, u državnom proračunu trebalo osigurati oko 170 milijuna kuna, a u prosjeku bi prosvjetari dobili oko 170 kuna na plaću. Uz to, zaposlenima u školstvu, kao ostalim javnim i državnim službenicima, trebala bi od iduće godine porasti osnovica za plaće za 6,12 posto, i to prema formuli 2+2+2, to jest u tri navrata tijekom iduće godine.

Podsjetimo, državne službe tu su isplatu već dogovorile dinamikom: prvi dio od 1. siječnja, drugi dio od 1. lipnja, a treći od 1. listopada 2020. godine. Sindikati javnih službi, među kojima je i školstvo, takav rast osnovice još nisu dogovorili i o tom se još vode pregovori. No, kada bi, hipotetski, i oni prihvatili ovakav ritam isplate osnovice, to bi značilo da bi prosvjetarima već početkom iduće godine i osnovica porasla za dva posto, a uz navodni najnoviji dodatak od 2,5 posto, plaće u prosvjeti bi već početkom 2020. godine u prosjeku mogle porasti za oko 4,5 posto ili nešto više od 300 kuna. Naravno, to su zasad hipotetski izračuni jer apsolutno nitko ne želi ni neslužbeno, a kamoli službeno potvrditi koliko je ta informacija točna. Prema saznanjima Nedjeljnog, u Vladi očekuju kako bi se štrajk mogao završiti već u srijedu.

Redizajn uredbe

- Svi žele da pregovori uspiju. Nitko ne želi reći nešto pogrešno - uvjerava izvor blizak jednom ministarstvu. Podsjetimo također da je zadnja službena Vladina ponuda prosvjetarima, osim rasta osnovice kao svim ostalim javnim službenicima od 6,12 posto od iduće godine, bila uvođenje dodatka od 2 posto nakon 30. lipnja iduće godine ako u međuvremenu ne dođe do “redizajna” Uredbe o koeficijentima u javnim službama. Vlada u svakom slučaju neće odustati od korekcije Uredbe, ali zasad nemamo informacije hoće li prosvjetari u varijanti da im se od 1. siječnja iduće godine uvede dodatak od 2,5 posto, a ako se na vrijeme ne završi korekcija Uredbe, uz sve dobiti i dodatak od 2 posto od 1. srpnja iduće godine.

Da će Uredba o koeficijentima biti revidirana, potvrdio je u subotu premijer Andrej Plenković te dodao da je za to potrebno vrijeme. 

- Reviziju će odraditi vanjski stručnjaci kako se ne bi dogodilo da nakon prosvjetara prosvjeduju neki drugi zaposlenici u državnim i javnim službama zbog nepravednih koeficijenata. Shvaćamo da se naši učitelji i nastavnici kroz kumulirani period vremena osjećaju u nepravednom položaju u odnosu na neke druge profesije temeljem koeficijenata.

No, to nije predmet pregovora između Vlade i sindikata - rekao je premijer Plenković, koji je jedini u subotu potvrdio da je Vlada sindikatima “ponudila takvo rješenje da bi škole trebale početi raditi idući tjedan” te da se ne dopusti “da učitelji i nastavnici budu instrument političkog obračuna s Vladom onih koji imaju druge ambicije”. 

U petak je novu Vladinu ponudu najavila i ministrica Blaženka Divjak, ali nije govorila o njezinu sadržaju. Podsjetimo, prije nego što su u Banske dvore ušli sindikalni predstavnici, na istom se mjestu održao sastanak kojemu su prisustvovali premijer Plenković, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i posebni premijerov savjetnik za obrazovnu reformu Radovan Fuchs.

Analize ministarstva

- Pripremili smo određene analize koje su nam omogućile da vidimo koja su alternativna rješenja. Najvažnije je da se razgovara na temelju argumenata i da se otvori razgovor sa sindikatima. Radi se na tome da se dođe do nove ponude, zato su i analize Ministarstva znanosti i obrazovanja vezane za plaće bile važne - ustvrdila je Divjak ozarena lica i optimističnih stajališta nakon tog sastanka.

Međutim, sastanak sindikata obrazovanja i tima koji je predvodio predstojnik premijerova ureda Frka Petešić, a koji je potom uslijedio, barem na temelju informacija koje su dolazile do medija, nije dao naslutiti ide li se prema približavanju stajališta dviju strana. 

- Svatko se drži svoga. Teoretizira se - mogli su čuti novinari dok je četverosatni sastanak trajao. 

Na koncu, sažetak je sljedeći: sindikati školstva i Vladina strana tvrde da se približavaju rješenju, a ono bi moglo ugledati svjetlo dana idući tjedan, kada se očekuje novi sastanak. Kakvo god to rješenje bilo, o njemu će se, kao i o Vladinoj prijašnjoj ponudi, izjašnjavati 68.000 zaposlenika u osnovnim i srednjim školama koji se u visokim postocima odazivaju štrajku.

Štrajk se nastavlja i idući tjedan, od ponedjeljka ulazi u 31. dan, što znači da je svaka škola bez nastave ukupno 11 dana, a očekivanja su, dakle, da bi idući tjedan mogao i završiti.  Čelnici sindikata školstva koji bi o tome mogli nešto određenije reći, kao što smo naveli, ne javljaju se na telefone. U ponedjeljak će se zasigurno održati i najavljeni prosvjed prosvjetara na zagrebačkom Trgu bana Jelačića “Hrvatska mora bolje” u 12.05 sati, na kojem se očekuje najmanje 200 autobusa učitelja iz cijele zemlje, ali očekuju se i predstavnici drugih sindikata, roditelji, građani. Prosvjetarski bunt, kako su već mnogi ocijenili, prerastao je u pokret.

hr Sun Nov 24 2019 18:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd6504e29111c8ffa8b4575/80

Splitski znanstvenici kao dio kolaboracije MAGIC sudjelovali u otkriću jedinstvene pojave u svemiru

Kolaboracija MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov) objavila je dva rada u časopisu Nature, koje supotpisuju i znanstvenici FESB-a, Nikola Godinović, Damir Lelas, Ivica Puljak i Darko Zarić.
MAGIC je 14. siječnja 2019.  godine  detektirao GRB (eng. Gamma Ray Burst)  - provalu gama-zraka,  oznake GRB190114C prema datumu detekcije. Nakon elektroničke dojave s dva NASA-ina satelita (Fermi i Swift) o detekciji GRB na nižim energijama,  teleskopi MAGIC, sljedeći automatiziranu proceduru prekinuli su trenutno opažanje i već nakon 50 sekundi započeli s prikupljanjem podataka iz dojavljenih nebeskih koordinata.

Nakon analize podataka utvrđeno je da je taj kratkotrajni izvor visokoenergijskih gama-zraka energije TeV (tisuću milijardi puta veća energija od energije vidljive svjetlosti) gotovo pola sata bio 100 puta sjajniji nego najsjajniji poznati izvor na ovim energijama.

Teleskopi MAGIC dizajnirani su i izgrađeni prije više od 15 godina, a jedan od strogih  zahtjeva na dizajn sustava za usmjeravanje teleskopa, čija je masa 64 tone, bio je sposobnost  usmjeravanja  u bilo koji dio neba unutar 25 sekundi. Upravo kako bi bio u stanju početi opažanje, što je prije moguće, nakon primitka dojave o detekciji GRB na nižim energijama. 

Začetnik teleskopa MAGIC, pokojni Eckart Lorentz (MPI - München) vizionarski je inzistirao na takvom dizajnu  a vizionarstvo,  trud i ustrajnost  je nakon više od petnaest godina dala  plodove.

Po završetku opažanja i brze analize GRB190114C, MAGIC je nekoliko sati nakon satelitske dojave,  poslao  novu  dojavu o detekciji GRB na nikad do sada izmjerenim TeV energijama. Po dojavi MAGIC-a više od dvadeset različitih instrumenata promatralo je taj dio neba prikupljajući  podatke na različitim valnim duljinama kako bi se dobio što detaljniji uvid u fizičke procese odgovorne za nastanak  GRB - najsnažnijih eksplozija koje opažamo u svemiru. Rezultati su objavljeni u dva članka u časopisu Nature. Jedan članak o samoj detekciji  GRB190114C na vrlo visokim  energijama, nikada do sada zabilježenim, a drugi u suradnji s drugim instrumentima koji su izmjerili  sjaj ovog GRB na nižim energijama sve do radio valova.  

MAGIC-ovi podaci ukazuju da sjaj ovog GRB na energijama TeV nastaje kao rezultat emisijskog procesa na kojeg dosadašnji podaci nisu upućivali. Do sada se za objašnjenje opaženog  GRB sjaja najčešće predlagalo sinkrotronsko zračenje visokoenergijskih elektrona koji se gibaju u magnetskom polju, no opažene TeV energije fotona nije moguće objasniti u ovom modelu.

Potreban je dodatni proces emisije zračenja. Najvjerojatnije se ovdje radi o inverznom Comptonovom procesu, u kojem dolazi do prijenosa energije s relativističkih elektrona na fotone nižih energija. Najprihvatljivije objašnjenje nastanka GRB je kolaps masivne zvijezde na kraju svog života, ili spajanje binarnih sustava kompaktnih objekata poput neutronskih zvijezda. Pri ovakvim kataklizmičkim procesima stvara se uski mlaz nabijenih čestica koji se izbacuju brzinom bliskom brzini svjetlosti. Interakcija ultrarelativističkog mlaza nabijenih čestica te okolnog plina i magnetskih polja  objašnjava izmjereni sjaj.

Zanimljiva je povijest otkrića  provala gama-zraka. Naime sretnom slučajnošću ih je otkrio 1967. godine sustav američkih špijunskih satelita Vela, nadgledajući područje bivšeg Sovjetskog Saveza kako bi detektirali gama-zrake koje nastaju prilikom eksplozije nuklearne bombe. Sustav satelita Vela nije uočio gama-zrake iz eksplozija nuklearne bombe, ali je uočio fenomen nazvan “Gamma-Ray Burst”, provala gama-zraka.

Prvi znanstveni članak o GRB kozmičkog porijekla objavljen je, tek 1973. godine, nakon što su do tada prikupljeni podaci postali javno dostupni. Provale gama-zraka  kratke su i izuzetno snažne kozmičke eksplozije, koje se iznenada pojavljuju na nebu, otprilike jednom dnevno. Započinju vrlo sjajnim bljeskom, koji se naziva promptna emisija, a traje od djelića sekunde do nekoliko stotina sekundi.

Promptna emisija popraćena je takozvanim popratnim sjajem (eng. afterglow) manjeg intenziteta, ali dugotrajnijim i emitiranim u  širokom rasponu valnih duljina. Kada bi bile vidljive našim očima provale gama-zraka bi, za vrijeme od nekoliko sekundi maksimalnog sjaja, zasjenile sve ostale izvore na cijelom nebu. Nakon toga njihov sjaj satima, pa i danima, polako trne, dok u potpunosti ne zgasne. Kao da je netko upalio ogromnu vatru koja brzo zgasne, a onda žeravica još sjaji danima …

U blizini teleskopa MAGIC uskoro će započeti opažanja  novim većim teleskopom  Large Size Telescope - 1 (LST-1) čiji je promjer zrcala 23 m i masa 100 tona, a u čijem je dizajnu i izgradnji doprinijela i hrvatska grupa, Slika 3. Na FESB-u  je izgrađen  sustav za precizno mjerenje i kalibraciju usmjerenosti teleskopa LST-1. Sustav je dizajniran, izgrađen i testiran u Splitu, nedavno je instaliran na teleskop LST-1 a trenutno se nalazi u fazi puštanja u pogon.

Detekcija GRB na energijama TeV  teleskopima MAGIC  jasna je naznaka da će nova generacija teleskopa LST-1 prikupiti još  više  podatke iz budućih GRB u području vrlo visokih energija i tako doprinijeti još boljem razumijevanju najsnažnijih eksplozija u svemiru koje se pojavljuju  otprilike jednom dnevno  u nepredvidiv trenutcima i na nepredvidim lokacijama.
hr Thu Nov 21 2019 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd3ec8829111c03f78b4590/80

Nova znanstvena oprema na Sveučilištu u Splitu u vrijednosti 5,7 milijuna kn

Tehnike i metode mjerenja koje se mogu primijeniti na ovom uređaju omogućavaju njegovo korištenje u znanstveno istraživačkom radu u različitim područjima i poljima znanosti

U okviru projekta „Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PF-ST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta (KK.01.1.1.02.0018)“, nabavljena je suvremena znanstvena oprema ukupne vrijednosti  5,7 milijuna kuna - Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu (KTF) je dobio uređaj EmpyreanSeries 3 koji predstavlja najnoviju treću generaciju XRD uređaja proizvođača MalvernPanalytical, dok je na Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) stigao suvremeni uređaj za termoforezu.

Naime, KTF  je kao partner u provedbi ovog projekta dobio XRD uređaj, a riječ je o nabavi kapitalne opreme u vrijednosti od 4,6 milijuna kuna. Nova serija uređaja je temeljena na redefiniranom konceptu višenamjenskog difraktometra s novim dizajnom MultiCoreOptics-a koji omogućava najveću raznolikost mjerenja. Empyrean ima jedinstvenu sposobnost mjerenja svih vrsta uzoraka - od praha do tankih filmova, od nanomaterijala do čvrstih predmeta i to na jednom instrumentu.

Tehnike i metode mjerenja koje se mogu primijeniti na ovom uređaju omogućavaju njegovo korištenje u znanstveno istraživačkom radu u različitim područjima i poljima znanosti te ujedno uređaj predstavlja izvrstan potencijal za pružanje podrške različitim industrijama bilo da je riječ o praćenju kvalitete sirovine, poluproizvoda i gotovih proizvoda u postojećim proizvodnim procesima ili razvoja novih proizvoda. Kemijska, prehrambena i farmaceutska industrija bi mogle imati značajan interes za primjenom ovakve opreme u njihovim poslovnim aktivnostima i to ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji nego i šire.

Za PMF ukupna vrijednost nabave uređaja za termoforezu iznosi 1.101.562,50 kuna. Uređaj za termoforezu koristi se za brzu i preciznu kvantifikaciju biomolekulskih interakcija. Tehnikom se prati gibanje molekula u gradijentu temperature putem kovalentno vezane fluorescentne boje, fluorescentno obilježenih fuzijskih proteina ili intrinzične fluorescencije biomolekule. Budući da se ovi eksperimenti provode u otopini bez potrebe za imobilizacijom biomolekula, tehnikom je moguće istraživati interakcije s liposomima, nanodiskovima te membranskim proteinima. Instrument mjeri interakciju neovisno o veličini molekula te nije potrebno imati pročišćeni biološki uzorak, već se mogu koristiti stanični lizati što osigurava mjerenje interakcije u nativnim uvjetima. Zbog svega navedenog instrument nalazi široku primjenu u medicinskoj kemiji, biomedicini, farmaciji, kemijskoj tehnologiji i biotehnologiji.

Uređaji su financirani bespovratnim EU sredstvima putem Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Poziv za dostavu projektnih prijedloga ''Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija'' u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Realizacijom predmetne nabave dostiže se i opći cilj projekta „Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PF-ST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta (KK.01.1.1.02.0018)“ koji predstavlja funkcionalnu integraciju sastavnica Sveučilišta u Splitu, posebno svih triju partnera ovog projekta na području znanstveno-istraživačkog rada i pametne specijalizacije s naglaskom na predviđena područja zdravlja, održivog okoliša i energije, inženjerstva, biotehnologije i bioekonomije.

Projektom su predviđena i istraživanja u koja će biti uključeni i dionici iz gospodarstva, stoga će jedan od dugoročnih rezultata projekta biti doprinos razvoju gospodarstva u sveučilišnom okruženju, što je u skladu sa Strategijom Sveučilišta u Splitu za razdoblje 2015.-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 85.142.157,88 kuna, od čega je iznos koji je sufinanciran EU bespovratnim sredstvima 82.870.870,38 kuna. Razdoblje provedbe projekta je od 01. rujna 2018.  do 01 . travnja 2021. godine.

hr Tue Nov 19 2019 14:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcbf32629111c43e98b45a5/80
Foto: ZSM

Na Festivalu znanosti u Sinju održat će se promatranje neba teleskopima uz prigodno predavanje

U sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti Sinj i u suradnji Festivala s udrugom Zvjezdano selo Mosor, u Alkarskim dvorima u Sinju će biti održano javno znanstveno-popularno predavanje Lovre Pavletića, mag. phys., s temom „Visokoenergetska astrofizika teleskopima MAGIC i CTA“.

Predavanje će se održati 21. studenog (četvrtak), s početkom u 18.30 sati. Ako vremenski uvjeti to dopuste, nakon predavanja će u vremenu od 19 do 20 sati biti provedeno i javno promatranje neba teleskopima. Instrumenti će biti postavljeni ispred Muzeja Cetinske krajine, a promatranje će voditi članovi udruge Zvjezdano selo Mosor.

Iz Zvjezdanog sela Mosor tvde kako će predavanje biti o Kanarskom otoku La Palmi gdje se nalaze najveći Čerenkovljevi teleskopi na svijetu - teleskopi za proučavanje visokoenergetskih gamazraka iz dubokog svemira. Prezentacija opisuje uređaje, te dostignuća i buduće ciljeve toga projekta. Teleskopi kolaboracije MAGIC su operativni već dugi niz godina, no u izgradnji je niz još većih i suvremenijih Čerenkovljevih teleskopa (CTA). Naša očekivanja za produbljivanje spoznaja o visokoenergetskim izvorima kao temeljima fundamentalne fizike su stoga velika. Predavač će se osvrnuti i na značajan doprinos hrvatskih znanstvenika u obje kolaboracije.

Predavač je Lovro Pavletić koji je doktorand Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirao je na istom Sveučilištu na području astrofizike i fizike elementarnih čestica. Sudjelovao je na šestomjesečnoj razmjeni studenata na talijanskom Sveučilištu u Camerinu 2016. godine. Trenutno je zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom "Visokoenergijska astronomija gama zraka teleskopima MAGIC i CTA". Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane dobi te sudjeluje u organizaciji i provođenju mnogobrojnih projekata i događanja na temu prirodnih znanosti.

hr Wed Nov 13 2019 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .