Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5da2230329111c2bb28b4582/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

I sindikat visokog obrazovanja najavio štrajk

Veliko vijeće Sindikata znanosti donijelo je odluku o ulasku u štrajk. Razlozi su identični onima koje ističu prosvjetni radnici u osnovnim i srednjim školama. Tražit će ujednačavanje plaća u sektoru znanosti i visokog obrazovanja, prije svega nenastavnog osoblja.
Mi smo dakle najavili štrajk što znači da moramo proći proces mirenja. Tek nakon toga, ako ne dođe do dogovora, krećemo u štrajk. Tek ćemo tada dogovoriti termin i modalitete štrajka, objasnio je prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti, piše HRT.

- Po mojoj procjeni nisu to veliki financijski efekti, ali sigurno da ako razgovaramo o poštenom odnosu prema svima onda treba razgovarati i sa sindikatom visokog obrazovanja u smislu koji su to minimum zahtjevi koji se moraju ispuniti ukoliko se dođe do pomaka ovdje konkretno kod administrativno-tehničkog osoblja, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.


hr Sat Oct 12 2019 21:01:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d9df03729111c78a98b456b/80

Trebate li sutra slati djecu u školu? Evo kojim rasporedom će se održavati štrajk u Hrvatskoj

Učenici koji dođu u školu će biti prihvaćeni i nitko neće ostati na ulici, kaže Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja
Zaposlenici školskog sustava od sutra su u štrajku, a nastava se neće održati u niti jednoj školi u Hrvatskoj.

Ostale dane cirkularnog štrajka sindikati će objavljivati u kojim će se županijama štrajkati. Sutra u podne tako će se znati u kojim županijama se u petak održava štrajk, a gdje će se nastava normalno održavati.

Roditelji sami mogu odlučiti hoće li sutra djecu poslati u školu jer se nastava neće održavati, a neće raditi ni školske kuhinje kao niti drugo osoblje koje po kolektivnom ugovoru smije stupiti u štrajk. Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, kazala nam je kako će sva djeca koja dođu u školu biti zbrinuta, piše Večernji list.

– Sva djeca koja dođu u školu će biti prihvaćena, nitko neće ostati nezbrinut. U školama se formiraju štrajkaški odbori i oni koji nisu u štrajkaškom odboru odlaze, oni koji nisu ostaju, a djeca će biti zbrinuta. Nema šanse da netko ode u školu, a da će ostati nezbrinut, svi će biti zbrinuti. Zbog toga molimo roditelje za razumijevanje. Ideja cirkularnog štrajka dana je, između ostaloga, da se ne remeti toliko nastavni proces zato što mi prije svega mislimo na učenike i njihove roditelje i da njima to ne bude previše nejasno. Mi ćemo dan prije svima objaviti u kojim će županijama sve biti štrajk taj dan, a u kojima će se nesmetano odvijati nastava – pojasnila nam je Ana Tuškan.

– To je jedan štrajk koji je za više manje za dostojanstvo struke zato što naše dostojanstvo nije na prodaju,  a ovo što su oni napravili je apsolutna katastrofa. Bitno je za naglasiti da mi tražimo zahtjev za sve zaposlenike u sustavu i da se napokon došlo do toga da se bar ide za tim da su shvatili ozbiljnost stanja u cjelokupnom sustavu, loši položaj od spremačice do učitelja. Mi se nismo došli tamo cjenkati nego se išlo razgovarati o tome da se vide kako na koji način i kojim modalitetom se to može ostvariti. Jedan tajnik koji je VSS ima koeficijent 1,212, kad pogledate koliko je to nizak koeficijent za jednog pravnika, to je tolika sramota. Svi smo složni u tome da svi zaposlenici štrajkaju da se izborimo za veća prava i dostojanstvo struke. Ovo je borba za bolju domovinu. Ovo je akcija kojom želimo spasiti obraz našeg društva – kaže Tušek.

Pojašnjava kako su se u štrajk uključile sve županije, a svakoga dana u podne štrajkaški odbor objavit će u kojoj će županije drugi dan biti štrajk.

– To je napravljeno da se vidi da sudjeluje cijela Hrvatska, sve županije su jednako bitne, svi zaposlenici su bitni i bitan je interes učenika jer se neće toliko ometati nastavni proces jer se mora misliti i na učenike i na njihove roditelje. Učenici koji dođu u školu će biti prihvaćeni i nitko neće ostati na ulici – kaže Tuškan.

Kada je u određenoj županiji, odnosno školi najavljen štrajk, tada neće raditi niti kuharice pa roditelji djeci trebaju osigurati užinu ako ih šalju u školu. Nakon objave štrajka, oglasila se i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

– Na prvom mjestu je sigurnost djece i prava učenika. Molim i roditelje i učenike za strpljenje da prate informacije i budu u kontaktu sa školama. Ravnatelji moraju organizirati da su vrata škole otvorena i da se organizira odgojni rad. O sigurnosti učenika se treba voditi briga i to je ono što je važno – rekla je Divjak.

Na pitanje je li ona trn u oku vlade, kazala je:

– Mislim da je Vlada prihvatila obrazovanje kao prioritet, sada treba dokazati da je to tako. Status učitelja i nastavnika je dio reforme, taj status utječe više faktora, jedno je sigurno materijalni status, drugo je prepoznavanje onih najboljih, koju vuku sustav naprijed. Štrajk je, kaže, nije iznenadio, ali je ljuta zbog ishoda mirenja.

– Mislila sam da će do toga doći, proces mirenja nije dovršen kompromisnim rješenjem. Mi ćemo osigurati sve što moramo. Mi moramo poštivati dva ustavna prava, jedno je pravo učenika na odgoj i obrazovanje, a drugo je pravo na štrajk – kazala je.
hr Wed Oct 09 2019 16:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f8ea6a0890d2c0268b6188/80
Foto: Ilustracija

Po smrtnosti od raka drugi smo u Europi

Rak pluća u Europi ubije više ljudi nego rak dojke, debelog crijeva i prostate zajedno

U Hrvatskoj se godišnje otkriju 23.650 nova slučaja raka, a po preživljenju raka pluća smo među pet EU zemalja s najlošijim rezultatima – tek 10 posto oboljelih ima šanse

Već u prvom valu istraživanja „Rak pluća u Europi“, koje je proveo The Economist Intelligence Unit, vidljive su značajne razlike u ishodima liječenja raka pluća diljem Europe, a Hrvatska će početkom 2020. dobiti konkretnije rezultate opsežne europske studije. To će pokazati gdje smo točno u odnosu na druge europske zemlje, budući da prema dosad dostupnim podacima, Hrvatska EU kaska i u prevenciji, probiru i pravovremenoj dijagnostici, ali i u ranoj primjeni najsuvremenijih terapija.

Rak je danas vodeći javnozdravstveni problem u Europi i svijetu, kao i u Hrvatskoj koja po smrtnosti od raka zauzima visoko drugo mjesto na listi zemalja EU, piše Ordinacija.hr

Kod nas se svakodnevno otkriju oko 64 nova slučaja zloćudnih bolesti, odnosno 23.650 novootkrivenih karcinoma godišnje. Pritom smo među pet zemalja s najlošijim preživljenjem u raku pluća (ispod 10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto), pokazali su to podaci medicinskog lista The Lancet.

Upravo kako bi detektirali mehanizme i alate za sustavnu borbu protiv raka te istaknuli važnost političke prioritizacije onkologije i raka pluća kao najvećeg „ubojice“ od svih vrsta raka, u Zagrebu su se danas okupili renomirani stručnjaci iz različitih zemalja, usmjereni na pronalazak kvalitetnih rješenja u sferi onkološke skrbi u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi. Tim povodom, kako bi ukazali na važnost oblikovanja kvalitetnih programa prevencije, probira, ali i dostupnosti pravovremene dijagnostike i liječenja s ciljem smanjenja oboljenja i smrtnosti od raka, održana je konferencija za medije na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Stjepan Orešković, voditeljica istraživanja o raku pluća u europskim zemljama dr. Mary Bussell iz The Economist Intelligence Unita, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, predsjednica Europske koalicije oboljelih od raka Antonella Cardone te predsjednica Europske lige protiv raka Wendy Yared.

Predsjednik Central European Cooperative Oncology Group CECOG-a, prof. dr. sc. Cristoph Zielinski, izjavio je kako su građani na području Centralne i Jugoistočne Europe izloženi sporom procesu dolaska inovativnih tretmana liječenja raka te značajno odgođenom uvrštavanju najsuvremenijih metoda liječenja raka na liste osiguravajućih društava. Upravo je jedan od glavnih ciljeva CECOG-a doprinijeti izjednačavanju mogućnosti za sve onkološke bolesnike, bez obzira u kojem dijelu EU žive. Ovoj prepoznatoj međunarodnoj inicijativi podršku su dali Ministarstvo zdravstva, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, europarlamentarac Tomislav Sokol, „otac europskih nacionalnih planova protiv raka“ Tit Albreht, donedavni predsjednik „Europarlamentarnih zastupnika protiv raka“ Alojz Peterle i drugi.

"Ponosni smo što je Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ danas domaćin prikaza rezultata prve faze studije koje provodi The Economist Intelligence Unit vezano uz prevenciju i politiku rješavanja problema raka pluća u 11 zemalja, a Hrvatska je uključena u drugu fazu istraživanja. Danas su pušenje i rak pluća jedan od prioritetnih područja u kojima moramo napraviti nove iskorake, posebno što se tiče prevencije“, kazala je ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak

"Pušenje je u Hrvatskoj jedan od pokazatelja nedostatne brige države o svojim građanima. U odnosu na ostatak Europe, itekako prednjačimo po broju pušača – između 32 i 35 posto građana starijih od 15 godina puši, dok je taj postotak u susjednoj Sloveniji nešto manji – 24 posto. Brojke ukazuju na to da je potrebno provoditi znatno ozbiljnije mjere jer doslovce možemo izračunati koliko ljudi godišnje umire od posljedica pušenja“, naglasio je profesor Stjepan Orešković.

"Diljem svijeta, 1 od 6 pacijenata umire od raka, dok je u Europi 1 od 5 smrti povezano s rakom pluća. Riječ je o problemu koji se mora sustavno rješavati, za što danas postoje sve potrebne predispozicije, zahvaljujući dostupnim medicinskim i tehnološkim dostignućima. Ključno je rak pluća pravovremeno otkriti, dok još postoji šansa za bolje ishode liječenja, što obično nije tako. Sjajno je što se Hrvatska uključila u istraživanje budući da postoji mnogo toga što možemo učiniti kako bismo poboljšali ishode za pacijente s rakom pluća“, istaknula je dr. Mary Bussell te dodala kako je pohvalno što je Hrvatska u procesu donošenja Nacionalnog plana protiv raka koji je pokazatelj da je rak jedan od prioriteta zdravstvenih politika.

„Čak 50 posto karcinoma može se pravovremeno prevenirati ako se usvoje zdrave životne navike. Moramo se pobrinuti za to da se glas pacijenata čuje posvuda te da se prevencija ozbiljno shvati“, kazala je predsjednica Europske lige protiv raka Wendy Yared.

"Zalažemo se za Europu jednakosti, odnosno za ravnopravnost europskih pacijenata u području onkološke skrbi. Želimo podići svijest o tome da postoji određena nejednakost među zemljama, u kontekstu pravovremene dijagnostike, ali i u ranoj primjeni suvremenih terapija“, predsjednica Europske koalicije oboljelih od raka Antonella Cardone te dodala kako Rak pluća u Europi ubije više ljudi nego rak dojke, debelog crijeva i prostate zajedno

Budući da je Nacionalni plan protiv raka u završnoj fazi, rezultati istraživanja The Economist Intelligence Unite-a pokazat će gdje smo u odnosu na europske države u pravovremenoj dijagnostici i liječenju raka pluća te biti vrijedan doprinos smjernicama za poduzimanje strukturnih i organizacijskih mjera u provođenju još kvalitetnije onkološke skrbi.

hr Tue Sep 24 2019 17:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d70bc1c29111c596f8b4596/80

Župan Boban primio trojicu dobitnika Nobelove nagrade, sudionika ovogodišnjih "Nobel days" održanih u Splitu

Župan je zaželio dobrodošlicu nobelovcima te je kratko iznio općenite podatke o SDŽ, naglašavajući njene ljepote i kulturu.

Danas je u zgradi županije, župan Blaženko Boban sa zamjenikom župana Lukom Brčićem, imao prijem trojice nobelovaca koji su stigli u pratnji rektora splitskog Sveučilišta Dragana Ljutića, dekana Medicinskog fakulteta Zorana Đogaša, predsjednika organizacijskog odbora „Nobel days“ Alena Juginovića te inicijatora ovoga susreta, Dragana Primorca.

"Nobel Days" su ove godine u Splitu okupili dobitnike najprestižnije i najcjenjenije nagrade za znanstvena postignuća - Nobelove nagrade. Četiri dobitnika su imali predavanja o svojim revolucionarnim otkrićima svim zainteresiranim stanovnicima grada Splita i njegovim posjetiteljima, s posebnim naglaskom na učenike, studente i akademsko osoblje iz cijele Republike Hrvatske i šire. 

Danas su u uredu župana trojica nobelovaca:  Joachim Frank (biofizičar, 2017. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju, za razvoj kristalnog elektornskog mikroskopa), Richard Roberts (biokemičar i molekularni biolog, 1993 dobio je Nobelovu nagradu za medicinu ili fizologiju za otkriće odvojenih gena) te  Georg Bednorz(mineralog i fizičar, dobio 1987. Nobelovu nagradu za fiziku zaotkriće supravodljivosti keramičkih minerala na temepraturi od 35 Kelvina.), sa zanimanjem slušali županovo kratko predstavljanje Splitsko-dalmatinske županije, a neki od njih su imali i konkretna pitanja upućena županu.

Župan je zaželio dobrodošlicu nobelovcima te je kratko iznio općenite podatke o SDŽ, naglašavajući njene ljepote i kulturu. Istaknuo je kako je sretan što je prvi put, ovako izravno, imao prigodu upoznati dobitnike Nobelove nagrade te da ovaj njihov posjet Hrvatskoj, našoj Županiji i gradu Splitu, predstavlja snažnu poruku našim studentima i mladima.

Rektor Ljutić je zahvalio županu Bobanu na odličnoj suradnji sa Sveučilištem, te je nazočne upoznao s idejom Županije i Sveučilišta o otvaranju novog studija, ugositeljskog – turističkog smjera, od ove školske godine, u Makarskoj . Najavio je i otvaranje „Hrvatskog centra za akademske izazove“ na Visu, te dodao kako je  ova manifestacija, „Nobelovi dani“,  odličan preduvjet stvaranja mreže i poznanstva i odličan primjer podupiranja znanosti.

Dragan Primorac je u ime sviju zahvalio županu na današnjem prijemu, pohvalivši još jednom odličnu suradnju Sveučilišta i lokalne zajednice, što ga čini ponosnim na svoj kraj. Kazao je i da je ova manifestacija Nobelovih dana održana na visokoj razini i da mu je zadovoljstvo bilo biti tu.

Alen Juginović  - predsjednik organizacijskog odbora „Nobelovi dani“ istaknuo je kako je ponosan navlastito na studenate koji su bili organizatori velikoga dijela posla i koji su to napravili iz čistog inetesa daljnjeg razvoja i poboljšanja standrada za sve studente.

Jedan od nobelovaca, Joachim Frank, je pitao župana Bobana o drugim granama ekonomije važnim za razvoj Županije, osim turizma. 

Župan Boban je istaknuo temeljnu opredijeljenost Županije razvoju ICT industrije, za što imamo odličan primjer razvoj županijskogaprojekta  ICT Županija, kao i razvoj Centara izvrnosti u suradnji s državom Izrael. Izdvojio je maslinarstvo i vinogradastvo kao naše dvije uspješne poljoprivredne djelatnosti, te je kao raritet dodao kako na otoku Braču, postoji jedina kameno klesarska škola gdje se izučavaju učenici iz cijelog svijeta, zbog visoke kvalitete bračkog kamena, poznatog u cijelom svijetu jer su od njega građeni dijelovi mnogih poznatih građevina, od Dioklecijanove palače u Splitu, Bijele kuće u Washingtonu, Parlamenta i Novog dvora u Beču, Parlamenta u Budimpešti, Namjesničke palače u Trstu do mnogih drugih, svjetski poznatih građevina.

hr Thu Sep 05 2019 09:41:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .