Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e762f7529111c62958b456b/80
Foto: Twitter Vlade RH

Istraživanje Oxforda: Hrvatska provodi najstrože mjere na svijetu!

S obzirom na broj zaraženih, Hrvatska ima najstrože mjere u borbi protiv virusa

Sveučilište Oxford objavilo je svoj mjerač državnih mjera u borbi protiv koronavirusa, rangirajući zemlje prema snazi uvedenih restrikcija. Prema njihovom indeksu, koji mjere uspoređuje s brojem zaraženih, Hrvatska trenutno provodi najrigidnije mjere na svijetu, piše Telegram.

Istraživači promatraju osnovne kriterije, kaže Sveučilište, kao što su zatvaranje škola, zabrana putovanja, restrikcija javnog okupljanja, zabrane za tvrtke i tako dalje. Te mjere zatim se uspoređuju s brojem trenutno zaraženih, kako bi se dobio usporediv indeks rigidnosti provedenih mjera.

Prema podacima Oxforda, odmah iza Hrvatske nalaze se Sirija i Srbija. Kako kažu, ideja je ponuditi transparentan uvid u sve što svjetske vlade rade kako bi se othrvale izazovu koronavirusa, a podatke će osvježavati što je češće moguće.

Zemlje poput Hrvatske, koje imaju relativno malen broju slučajeva, a reagirale su odmah nakon katastrofe u Italiji, probile su se na vrh ljestvice.

Osim mjera koje su trenutno na snazi , Stožer za civilnu zaštitu najavljuje još dodatnih restrikcija, a dosta polemike izazvao je prijedlog da Vlada ima mogućnost praćenja građana preko mobitela, bez ikakve kontrole.


hr Thu Mar 26 2020 18:26:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e6743e029111cb66f8b45c1/80
Foto: Marijan Šabić

Supermjesec obasjao nebo iznad Imotskog: Pogledajte kako je izgledao!

Ovaj Supermjesec najavljuje početak proljeća, a još ga se naziva i "Mjesec crva", ali i "Ružičasti mjesec"
Sinoćnji pogled u nebo bio je nezaboravan. Naime, imali smo priliku promatrati Supermjesec, odnosno puni mjesec koji izgleda mnogo veće nego inače, a do toga dolazi kada se naš prirodni satelit nalazi najbliže Zemlji.

Inače, pun Mjesec se pojavljuje svakih 29,5 dana kada je potpuno obasjan sunčevim zrakama. Ovaj Supermjesec najavljuje početak proljeća, a još ga se naziva i  "Mjesec crva", ali i "Ružičasti mjesec" zbog ružičastih cvjetova koji cvjetaju rano u proljeće. 

Supermjesec je sinoć bio vidljiv već u 17:46 sati, a najpuniji je bio točno u 18,48 sati, što pokazuju fotografije koje vam donosimo u galeriji. Autor je Marijan Šabić, a fotografije su snimljene u Zmijavcima kod Imotskog. 

Svi ćemo se složiti kako je uistinu očaravajući, zar ne? 




hr Tue Mar 10 2020 08:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e30219f29111ced178b463d/80

13. Robokup: Splitski učenici osvojili drugo mjesto!

Na natjecanju je nastupila 21 ekipa (po tri učenika), koje su se natjecale u rješavanju tri zadatka...

Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, a u organizaciji Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatskog robotičkog saveza, ovog vikenda je u hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama održan 13. Robokup – ekipno natjecanje učenika viših razreda osnovnih škola u elementarnoj robotici.

Na natjecanju je nastupila 21 ekipa (po tri učenika), koje su se natjecale u rješavanju tri zadatka:

- Strujni krugovi

- Programiranje mikroupravljačkog sučelja.

- Robotičke konstrukcije i programiranje

Ekipa ZTK grada Splita, u sastavu Antonio Ćudina, Mario Karin i Josip Vučić je u ukupnom poretku zauzela drugo mjesto! Mentor ekipi je bio Toni Jagnjić, stručni suradnik ZTK Splitsko-dalmatinske županije. Time je još jednom potvrđena kvaliteta rada ZTK grada Splita u programima robotike. 

V. d. tajnika ZTK grada Splita Tomislav Nikolić koristi ovu prigodu da sve zainteresirane učenike osnovnih škola iz Splita i okolice da se uključe u cjelogodišnje programe modelarskih i robotičkih radionica, koji se provode u prostorijama ZTK u Varaždinskoj 53 (Kman). Sve informacije o tim radionicima, mogu se dobiti ovdje.

hr Tue Jan 28 2020 12:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e1ceff129111c83608b466b/80

Robokup 2020: Mladi učenici svoja tehnička znanja prenosit će u natjecanju na PMF-u

Robotika kao interdisciplinarna disciplina tehničke kulture sve više postaje popularnija
Danas će se na splitskom PMF-u od 12 do 14 sati održati natjecanje iz elementarne robotike pod nazivom 'Robokup 2020.'

- Organizator natjecanja je Hrvatska zajednica za tehničku kulturu, a provoditelj i domaćin natjecanje je Udruga za robotiku 'Inovatic' te Zajednica za tehničku kulturu grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Natjecanje je ekipno, što znači da su u svakoj ekipi tri učenika i na natjecanju je previđeno da ekipa učenika mora izraditi razne zadatke poput elektroničkih strujnih krugova, raznih elektroničkih elemenata i simulacija određenih elektroničkih sklopova. To je prvi dio natjecanja, a drugi dio bit će zadatci poput izrade robotskog vozila odnosno učenici će morati sastaviti adekvatno robotsko vozilo pomoću svojih motora i određenih senzora morati izvršavati neke zadatke na zadanoj stazi, objasnio je cijelu srž natjecanja presjednik udruge 'Inovatic' Jozo Pivac.

Robotika kao interdisciplinarna disciplina tehničke kulture sve više postaje popularnija. Vrijeme zanesenosti računalima i digitalnim tehnologijama u suprotnosti ima aktivnost koja mladim omogućava svijet tehnologije na drugi način, puno zabavniji i poučniji.


- Posebno je zanimljivo kada učenici počnu spoznavati tehničke stvari. Zadaci koje imaju i rade su zapravo zabavnog karaktera, ali uz to su jako vidljivi i opipljivi. Stoga, sve vještine i znanje koje mogu steći na radionicama ovakvog tipa imaju još veću težinu jer na vrlo brz način dobiju tehničku tvorevinu u obliku nekog projektnog zadatka, govori Pivac koji ističe kako sve veći broj djece se odlučuje baš za robotiku.

- Smatramo da ovakvih aktivnosti još nema u školama u dovoljnoj mjeri pa naša udruga za robotiku “Inovatic” i Zajednica za tehničku julturu grada Splita se trudi ovakvim aktivnostima privući što više mladih te ih zainteresirati i pripremiti za moderan budući svijet i rad, zaključuje Jozo Pivac uz nade kako će ovakvih i sličnih događaja u budućnosti biti još i više. 
hr Tue Jan 14 2020 08:12:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .