Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5be3244d0e493835058b45c5/80
Foto: Pixabay

Nova nada: U novom testiranju cjepiva za koronu svi ispitanici razvili su antitijela

Više od sto znanstvenih timova diljem svijeta žuri s razvijanjem cjepiva protiv koronavirusa

Utrka za razvoj cjepiva protiv koronavirusa se zahuktava, a dobre vijesti dolaze iz SAD-a. Prvi puta se u jednom probnom ispitivanju cjepiva za koronu pokazalo i provjerilo uspješno stvaranje antitijela protiv virusa, prenosi vijesti.hr

Što je bilo do sada

Nuspojave su bile uobičajene, ne pretjerano intenzivne u prvoj fazi testiranja. Veća testiranja trebala bi dati informacije koje ovo testiranje nije uspjelo utvrditi, ali ovo su itekako dobre vijesti, ako se u obzir uzme ograničenost dosadašnjih testiranja.

Više od sto timova diljem svijeta žuri s razvijanjem cjepiva protiv koronavirusa, a mnoga od njih već su ušla u fazu kliničkog testiranja. Međutim, neki su požurili s "dobrim vijestima" i obećavajućim rezultatima koji nisu bili provjereni ili im je nedostajalo detalja zbog čega je bilo teže provjeriti njihovu vjerodostojnost.

U drugim slučajevima, pozitivni znakovi da smo na pravom putu za otkrivanje cjepiva, bili su ostvareni na životinjama. To je dobar početak, ali nije nužno da će isti rezultati vrijediti i za ljude.

Svi sudionici razvili antitijela

Unatoč raznim preprekama u prošlim istraživanjima, ono koje je objavljeno u New England Journal of Medicine svakako iskače. Radi se o testiranju koje je provedeno na 45 zdravih odraslih osoba u dobi od 18 do 55 godina.

Svi su cijepljeni po dva puta u razmaku od 28 dana i to cjepivom mRNA-1273 koje su razvili Nacionalni institut za alergije i infekcijske bolesti (NIAID) i farmaceutske kompanije Moderna. Umjesto korištenja kontrolne skupine, sudionici testiranja su podijeljeni u grupe koje su dobivale različite količine cjepiva u dozi. 

Svi su sudionici razvili antitijela na koronavirus, a njihov krvni serum pokazao je neutralizirajuću aktivnost u borbi protiv virusa tako da ga je spriječio da uđe u stanice.

Također, čini se da je cjepivo omogućilo jaču zaštitu protiv novih infekcija od prosječne jačine bolesti. 

Balans nuspojava i antitijela

Nuspojave cjepiva uključuju umor, trnce, glavobolju, bol u mišićima i bol na mjestu gdje je osoba cijepljena. Niti jedan od simptoma nije dugotrajan. Nuspojave su bile izraženije u skupinama s većom dozom po cjepivu, ali je stoga bio i bolji odgovor antitijela, tako da će doći do kompromisa u pronalaženju odgovarajuće količine.

Daljnje testiranje

Još uvijek nije poznato koliko će zaštite pružiti ova antitijela, vezano uz primjenu cjepiva na starije i rizičnije skupine, ali i vezano uz njegovo trajanje.

Kako bi dobili odgovore na ova pitanja, 27. srpnja krenut će cijepljenje 30.000 ljudi od kojih će polovina dobivati placebo. Ova treća faza će se ispreplesti s drugom fazom testiranja u kojoj sudjeluje već testiranih 300 ljudi, uključujući i one koji imaju veći rizik zaraze, a koji će biti podrobnije proučavani.

hr Sat Jul 18 2020 10:36:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0de777daf72df8338b45e7/80
Foto: Pixabay

Kirurgija na daljinu: 5G mreža mogla bi revolucionirati zdravstveni sustav?

5G mreža pokazala se vrlo korisnom u zdravstvu, a mogla bi revolucionirati kirurgiju, pogotovo u kriznim situacijama poput pandemije bolesti COVID-19

Talijanski kirurg uspješno je pokazao kako se može provesti telekirurgija korištenjem robotičke tehnologije i 5G mreže u operativnom zahvatu na primjeru tijela preminulog pacijenta udaljenog 15 kilometara. - piše zimo.hr

Malo kašnjenje signala i široka propusnost 5G mreže omogućile su talijanskom kirurgu da provede zahvat baš kao da se nalazi u operacijskoj sali.

To je ujedno i prva javna demonstracija kirurgije na daljinu uz pomoć 5G mreže. Istraživački izvještaj o toj operaciji objavljen je u znanstvenom časopisu Annals of Internal Medicine.

Autori istraživanja s talijanskog Instituta tehnologije u Genovi prezentirali su zamisliv scenarij u kojem je putem robotičke telemikrokirurgije obavljen kirurški zahvat na glasnicama tijela preminulog pacijenta, uz korištenje 5G tehnologije s obje strane.

Autori smatraju da se time pokazalo da je kirurgija na daljinu moguća i u svakodnevnim i u hitnim slučajevima, poput onih u terenskim bolnicama ili u slučajevima kad mora postojati distanca između kirurga i pacijenta.

Pod potonjim autori ponajviše misle na epidemiološke mjere socijalnog distanciranja zbog pandemije COVID-19 ili na uvjete nastale kao posljedica prirodnih katastrofa.

Takva kirurgija ima potencijal za široku uporabu i može uvelike revolucionirati zdravstveni sustav te kirurške zahvate posvuda u svijetu, tvrde autori istraživanja. - piše zimo.hr

hr Tue Jul 14 2020 19:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7f36e02af47f14078b45c8/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Kako znati je li kašalj koji vas je uhvatio simptom Covida-19 ili nečeg posve drugog?

Kašalj je prisutan kod oko polovice zaraženih pacijenata

Već stoljećima liječnici slušaju različite tipove kašlja kod svojih pacijenata kako bi lakše dijagnosticirali različite tipove bolesti. Prepoznavanje različitih tipova kašlja je vrijedan alat u dijagnosticiranju različitih bolesti, no ono što mnoge muči u danima kada broj hrvatskih građana zaraženih koronavirusom ponovo raste, kako znati je li kašalj simptom koronavirusa ili nešto drugo?

Zdravo je ponekad se zakašljati, no ukoliko kašalj ne posustaje tjednima, stvara krvavu sluz, uzrokuje promjene u boji sluzi ili je popraćen vrućicom, vrtoglavicom ili osjećajem umora, valja posjetiti liječnika.

Pitanja koja će vam vaš liječnik ili liječnica postaviti o vašem kašlju:

Koliko dugo već kašljete? Danima, tjednima, mjesecima?Kada je kašalj intenzivan? Kašljete li noću, danju ili na mahove?Kako zvuči kašalj? Je li riječ o suhom kašlju, vlažnom kašlju, tihom ili glasnom kašljanju?Stvara li kašalj daljnje siptome poput povraćanja, vrtoglavice, nesanice ili nečeg drugog?Da li vas kašalj onemogućava da obavljate svakodnevne aktivnosti?

Kašalj kao simptom koronavirusa

Najistaknutiji simptomi covida-19 su temperatura i umor, pacijent se može osjećati kao da ima prehladu ili gripu, piše ScienceAlert. Kašalj je prisutan kod oko polovine zaraženih pacijenata. Covid-19 iritira plućno tkivo, stoga je kašalj suh i konstantan. Još jedan simptom koji se pojavljuje je bol u mišićima i otežano disanje. Kako bolest napreduje, plućno tkivo se puni tekućinom i moguće je osjetiti još veće ­­­­­­­teškoće pri disanju jer se tijelo bori da bi dobilo dovoljno kisika.

Mokri kašalj povlači sluz iz pluća i donjih dišnih puteva (ne nosa i grla) u usta. Suprotno tome, suhi kašalj ne proizvodi sluz i obično počinje u stražnjem dijelu grla i producira grubi, hrapav zvuk. Prilikom suhog kašlja dišni putevi se ne pročiste, stoga pacijenti obično ovaj tip kašlja opisuju kao nezadovoljavajući.

Infekcije nosa i grla izazivaju kašljucanje i upaljeno grlo. Ovaj tip kašlja učestao je kod gripe ili prehlade. Ponekad se suhi kašalj može pretvoriti u vlažan kašalj. To je primjerice slučaj kod upale pluća koja počinje sa suhim, ponekad bolnim kašljem i dovodi do progresivno otežanog disanja. Kako infekcija napreduje, plućne alveole koje služe za primanje kisika mogu se napuniti upalnim izlučevinama poput tekućine i krvi u plućima, te će tada kašalj postati vlažan. U ovoj fazi ispljuvak postaje pjenast i krvav.

Hripavac ili tuberkulozu uzrokuje bakterijska infekcija koja utječe na stanice u dišnim putevima i izaziva iritaciju i pojavljivanje sekreta. Simptomi uključuju napadaje kašlja koji završavaju snažnim zvukom udisaja i pacijentom koji se bori za zrak. Često se izbacuje sluz.

Dugotrajno, snažno kašljanje može oštetiti vaše dišne putove ili uzrokovati prijelome rebra ili istezanje mišića, stoga je važno znati kada je potrebna liječnička pomoć, piše vijesti.hr

hr Sat Jun 27 2020 17:15:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e8ca7f529111cbbd38b457e/80
Foto: Pixabay

Procjene američkih stručnjaka za Hrvatsku su zastrašujuće: Do listopada bi moglo umrijeti gotovo 1500 ljudi, ali sve bi mogla promijeniti jedna sitnica

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Hrvatska je do prije nekoliko dana imala izuzetno povoljnu situaciju s epidemijom koronavirusa. Relativno malen broj umrlih, sve manji broj zaraženih i procjene koje su govorile kako je epidemija gotovo pri kraju. A onda se sve promijenilo.

U samo nekoliko dana, od ni jednog novooboljelog, došli smo do gotovo 100.

Stoga nas ne bi trebalo iznenaditi što su procjene broja zaraženih i umrlih od bolesti COVID-19 odjednom puno lošije nego što smo se nadali.

Naime, stručnjaci Instituta za zdravstvenu metriku Sveučilišta Washington objavili su nove procjene o broju zaraženih i umrlih od koronavirusa. I brojke nisu ohrabrujuće.

Prema njihovim procjenama, ako se ovakav trend širenja zaraze u Hrvatskoj nastavi, do kraja ljeta, mogli bismo imati više od 600 umrlih od koronavirusa, a do početka listopada (do kad su napravili procjenu) ta brojka mogla bi se približiti i 1500.


Dnevno bismo, po tom scenariju početkom listopada mogli imati gotovo 3000 novooboljelih. Rezultat je bitno drugačiji ako bi svi redovito nosili zaštitne maske. U tom slučaju broj novozaraženih početkom listopada iznosio bi "tek" 260.

No, treba napomenuti kako su ove procjene rađene na temelju jučerašnjih podataka kad je na području Hrvatske bilo 47 novooboljelih.

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Iako su ovo tek najgori scenariji, događaji od proteklih nekoliko dana pokazali su nam koliko se brzo dobra i epidemiološki pozitivna situacija, može promijeniti i pretvoriti u problematičnu, piše zimo.hr

hr Thu Jun 25 2020 18:20:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .