Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c65ba5c0e49387cab8b45ff/80

Predstavljen projekt IMPRECO i pilot akcija Paklenih otoka: Cilj je unaprjeđenje očuvanja usluga ekosustava

Danas je u Prirodoslovnom muzeju grada Splita, održan „Nacionalni trening projekta IMPRECO“ u organizaciji Javne ustanove MORE i KRŠ koja je jedan od sedam partnera projekta.
Oceanografkinja Jelena Kurtović Mrčelić iz J. U. MORE i KRŠ te znanstveni stručnjak projekta dr. Ante Žuljević s Instituta za oceanografiju i ribarstvo predstavili su projekt IMPRECO te provedbu pilot akcije projekta koja se odnosi na značajni krajobraz Pakleni otoci uključujući okolno područje ekološke mreže Natura 2000 – Pakleni otoci.

Projekt IMPRECO financiran je iz transnacionalnog programa ADRION i ima za cilj unaprjeđenje očuvanja usluga ekosustava Paklenih otoka rješavanjem njihove ekološke osjetljivosti.

Temeljem studija i analiza provedenih u prvoj godini provedbe projekta, Javna ustanova MORE i KRŠ provest će pilot akciju očuvanja najosjetljivijeg ekosustava. Projektom će se uspostaviti trajni monitoring programi morskog ekosustava Paklenih otoka što obuhvaća i monitoring naselja posidonije koji će provoditi ustanova u suradnji s vanjskim suradnicima – roniocima.

Naselja posidonije pluća su mora, sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini jako osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov kočom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih.

Razvojem nautičkog turizma otoka Hvara i sve većeg značaja Paklenih otoka kao poželjne nautičke destinacije ugrožena su naselja posidonije jer se veliki broj sidra baca upravo na ta staništa što uzrokuje njeno čupanje, uništavanje.

U planu je ustanove i županije izrada ekoloških sustava sidrenja, a prije toga provest će se praćenja stanja naselja koja će dati konkretne podatke za dugoročno raspolaganje.

Pilot akcija Paklenih otoka uključuje i izradu web stranice Paklenih otoka te postavljanje obavijesnih tabli o pravilima ponašanja u zaštićenom području. Krajnji cilj izrade web stranice Pakleni otoci je podizanje svijesti posjetitelja Paklenih otoka o prirodnim vrijednostima ovog zaštićenog područja s posebnim naglaskom na akcije očuvanja prioritetnih usluga morskog ekosustava.
hr Thu Feb 14 2019 19:59:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c023ea90e49381c2c8b4695/80
Foto: PIXABAY

Osam vrsta karcinoma koji sve češće pogađaju tridesetogodišnjake, a razlog vas neće iznenaditi

Rak je sveprisutan zdravstveni problem, osobito kod starijih generacija. Nedavno istraživanje pokazalo je da se pojavnost nekih oblika ove zloćudne bolesti dramatično povećava kod mladih ljudi, a pretilost je jedan od glavnih uzroka.

Istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Public Health, Američkog udruženja za rak analiziralo je unazad 20 godina prikupljene podataka o dijagnozama raka kod odraslih Amerikanaca u dobi od 25 do 84 godine i pronašla iznenađujuće povećanje stope oboljenja kod ljudi između 25 i 49 godina, osobito u tipovima povezanim s pretilošću.

Od ukupno 12 ispitanih tipova karcinoma povezanih s pretilošću, ovih 6 tipova, koji se uobičajeno javljaju kod bolesnika u 60-im i 70-im godinama, sve su prisutniji u mlađoj populaciji stanovništva:

  • Kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva)
  • Rak endometrija
  • Rak žučnog mjehura
  • Rak bubrega
  • Rak gušterače
  • Multipli mijelom (rak krvi ili rak plazma stanica)

Kod osoba u dobi od 25 do 29 godina zabilježen je najveći porast raka bubrega, s prosječnim godišnjim porastom od 6,23 posto, dok je u populaciji od 30 do 34 godine najveći porast zabilježen u pojavi multipli mijeloma – čak 2,21 posto.

U mlađoj odrasloj populaciji primijećen je i porast dvije vrste karcinoma koji nisu povezani s pretilošću:

  • Gastrointestinalni tumori
  • Leukemija

Što uzrokuje ovoliki porast?

Premda istraživanje nije bilo usredotočeno na konkretne uzroke povećanja ovih stopa raka, pretpostavka je da je jedan od glavnih krivaca porast broja pretilih osoba u populaciji.

Istraživanjem iz 2018. godine utvrđeno je da je prekomjerna tjelesna težina bila uzrokom do 60 posto svih karcinoma endometrija, 36 posto karcinoma žučnog mjehura, 33 posto karcinoma bubrega, 17 posto karcinoma gušterače i 11 posto karcinoma plaznih stanica koji su se dogodili 2014. godine.

Vezano uz rak probavnog sustava i leukemiju, znanstvenici smatraju da je za rast pojavnosti ovih zloćudnih bolesti krivica na većem postotku autoimunih oboljenja, pretjeranoj upotrebi antibiotika i izloženosti kancerogenim tvarima u okolišu, piše ordinacija.hr

hr Mon Feb 11 2019 08:59:48 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c5fe5ac0e493891a58b4577/80
Foto: Facebook

Kraj injekciji inzulina? Novost -'pametne kapsule' za dijabetes

Kapsule sa inzulinom su veličine graška, napravljene od biorazgradivih materijala, između ostalog polimera i komadića nehrđajućeg čelika, a sadrže tanke iglice gotovo u cijelosti napravljene od inzulina

Zadnjih se sto godina ljudi s dijabetesom pouzdaju u injekcije inzulina koje im drže pod kontrolom šećer u krvi, a sada je možda tome došao kraj izumom kapsule koja bi u organizmu 'odradila posao injekcije i zauvijek zamijenila neugodne ubode'.

Naime nedavno je, kako prenosi Daily Mail, objavljeno istraživanje koje je predstavilo kapsule s inzulinom. Sastoje se od tankih iglica gotovo u cijelosti napravljenih od inzulina i malene opruge, a sve zajedno na mjestu drži disk od šećera.

Tim koji stoji iza ovog izuma, liječnici i znanstvenici iz 'Brigham and Women's Hospital' i Instituta Tehnologije u Massachusettsu, su za ovakav lokalizirani pristup dijabetesu i opskrbljivanju inzulinom opisali kao 'ugodniji, jednostavniji i jeftiniji' od tradicionalnih injekcija.

Inače, prema američkom Centru za kontrolu u prevenciju bolesti, 30,3 milijuna Amerikanaca boluje od dijabetesa, što je 9,4 posto njihove ukupne populacije. Do bolesti dolazi kad štitnjača proizvodi premalo 'beta stanica' koje proizvode inzulin ili 'beta stanice' same proizvode premalu količinu inzulina pa drugi hormoni nadomještaju glukozu u krvotoku.

Kad se ne liječi, dijabetes može uzrokovati niz komplikacija kao što su propadanje bubrega, očna oštećenja, srčane bolesti, srčani udar, pa čak i sljepoću. Inzulin se nadomješta injekcijama, koje se često ubrizgavaju u trbuh. 

- Gastroenterolozi često daju injekcije u trbuh za liječenje čira na želucu ili zbog lokalnog zaustavljanja krvarenja - rekao je doktor Giovanni Traverso iz 'Brigham and Women's Hospital' i dodao kako su želudac i probavni sustav vrlo otporni na oštre predmete zbog čega spomenute iglice ne bi bile problem.

A za kapsule su liječnici objasnili da su 'veličine graška, napravljene od biorazgradivih materijala, između ostalog polimera i komadića nehrđajućeg čelika'. Kad su određivali koliko oštri predmeti smiju biti, vodili su se time da ne budu oštriji od dvije stvari, oklopa 'leopardske kornjače' i Weeble-Wobble igračke (malo plastično jaje koje je u zadnjih 20 godina dosta djece progutalo). 

Kapsule se same orijentiraju, a oštrica im je napravljena tako da se uvijek uzdiže pravilno, ne da zarezuje - objasnio je prvi autor istraživanja o kapsulama, student zadnje godine MIT-a Alex Abramsom. Osim toga, trebalo im je nešto što će potaknuti iglicu da izađe, pa su odlučili da nju kontrolira disk od šećera.

- Šećer drži oprugu na mjestu dok pacijent ne proguta kapsulu, a tada se opruga opušta i ispaljuje se iglica - objasnio je Abramsom. 

Zadnji je problem liječnicima i znanstvenicima predstavljao izbor pravog materijala za izradu spomenute iglice, koju su odlučili napraviti od stisnutog inzulina koji je prethodno tretiran kao suhi led.

- Namjerno smo ga napravili u krutom stanju jer ga tako stane puno više stane u kapsulu, nego u tekućem stanju - objasnio je dr. Traverso, a tim je svoje otkriće testirao na svinjama koje su s ovom kapsulom 'proizvele' 300 mikrograma inzulina.

U zadnjim testovima ta doza je podignuta na pet miligrama, što je otprilike količina koju bi pacijent s dijabetesom tipa 2 morao dnevno uzeti. A kako su naglasili, kad sadržaj dospije u želudac, prolazi dalje kroz probavni sustav bez ikakvih nuspojava.

Trenutno tim s farmaceutskom tvrtkom Novo Nordisk radi na kapsuli koja bi se isprobala na ljudima, i to kako se nadaju, u naredne tri godine, piše 24sata.hr

hr Sun Feb 10 2019 09:50:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c573b450e49388a9b8b4572/80
Foto: PIXABAY

Do druge godine bez mobitela: Evo kad djeca mogu koristiti ekrane i koliko dugo

Poteškoće koje se mogu javiti pri prekomjernoj upotrebi ekrana kod male djece su slabije razvijena motorika, slabiji jezični razvoj, problemi sa spavanjem, promjene u strukturi mozga, slabije razvijena koncentracija itd.

Kada kupiti djetetu prvi mobitel, koliko vremena dnevno mogu gledati u ekrane mobilnih i TV uređaja, kakav sadržaj nije preporučljiv najmlađima, samo su neka od pitanja koja muče brojne roditelje u današnjem digitalnom svijetu. Veliki broj roditelja svjestan je da i sami provode previše vremena uz telefone i na internetu, dijelom zbog posla, dijelom zbog zabave te, ne samo da ne mogu kontrolirati djecu i njihovo korištenje tehnologije, već ne mogu kontrolirati niti sami sebe.

Roditeljima je danas najlakše smiriti dijete s telefonom ili tabletom i često svi kućni problemi, plač i neposluh nestanu čim dijete dobije ekran u ruke i uroni u svijet YouTubea, Pepe, Oblutka i drugih crtanih filmova i videozapisa. No naravno, problem je ponovno uzeti djetetu telefon iz ruke, kao što je problem što s vremenom djeca često postanu nezainteresirana za druge stvari i žele samo telefone i televiziju. Ne treba niti spominjati kako to nije dobro za odrastanje djece te je konstantno davanje mobilnih uređaja neodgovorno ponašanje roditelja koji si tako osiguravaju malo mira, tišina i vremena za sebe.

Često je, nažalost, jednostavno životni i radni tempo takav da roditelji, i kad dođu kući s posla, moraju sjesti za računalo i raditi jer rokovi na poslu nemaju obzira za roditeljstvo pa je nekada i to jedan od razloga zbog kojih najmlađi na kraju završe s mobilnim uređajem u ruci – kako bi roditelji mogli raditi.

Djeci do druge godine ne trebaju telefoni, tableti i TV

O problemu prekomjernog korištenja interneta među najmlađima zimo.hr razgovarao je s Marijom Renić iz udruge Roda, izvoditeljicom aktivnosti projekta "Razmisli pa klikni" koji je pokrenut s ciljem edukacije o sigurnom i odgovornom korištenju elektroničkih uređaja, interneta i online servisa dostupnih djeci, ali i roditeljima. 

Naglasila je kako roditelji moraju preuzeti odgovornost i razraditi dobar pristup djetetovim prvim koracima na internetu, a pravilnom, sigurnom i odgovornom korištenju digitalnih sadržaja najbolje će ih naučiti vlastitim primjerom.

Time odgajamo odgovorne i samostalne buduće digitalne građane. Uz to, roditelj svojim aktivnim sudjelovanjem u ovom aspektu djetetovog odrastanja, gradi i održava povjerenje koje je ključno kako bi mu se dijete u budućnosti obratilo za pomoć ako naiđe na problem na internetu, kaže Renić.

Na pitanje o ograničenju vremena koje najmlađi provode pred ekranom, podsjetila je na smjernice koje danas prevladavaju među pedijatrima, a to je prvenstveno da djeca do dvije godine nemaju razloga vrijeme provoditi uz ekrane. Dakle, roditelji djece do 2 godine ne bi svojim najdražima trebali davati mobitele i tablete, niti je potrebno da vrijeme provode gledajući TV,a takvo ponašanje trebalo bi poduprijeti vlastitim primjerom, odnosno sami roditelji pred djecom ne bi trebali previše vremena provoditi s mobitelom u ruci, što se mnogima danas čini nemogućim.

Što se tiče malo starije djece, od 2 do 7 godine, pedijatri preporučuju maksimalno dva sata dnevno provođenja pred ekranima pri čemu roditelji trebaju voditi računa o tome da djeci daju pristup isključivo visokokvalitetnom sadržaju, prikladnom za dječju dob. U Hrvatskoj, napominju iz Rode, istraživanja su pokazala da djeca provode više od preporučenog vremena pred ekranima (oko 40 dana godišnje), a statistike pokazuju i nedostatak nadzora.

Prekomjerna uporaba ekrana može ostaviti opasne posljedice na djecu

Kako bi roditelje upozorili na ovaj problem te im pomogli da se bore s brojnim izazovima roditeljstva i odrastanja u digitalnom svijetu, udruga Roda organizira radionice i predavanja čak i u vrtićima za roditelje djece predškolskog izrasta. Dosadašnje iskustvo s radionica pokazalo je da suroditelji iznimno zabrinuti oko opasnosti koje na njihove najmlađe vrebaju s interneta te se ne osjećaju ugodno u situacijama kada moraju postaviti granice vezane uz vrijeme koje njihova djeca mogu provesti uz ekrane ili uz sadržaj koji gledaju.

Kao najčešće poteškoće koje se mogu javiti pri prekomjernoj upotrebi ekrana kod male djece su slabije razvijena motorika, slabiji jezični razvoj, problemi sa spavanjem, promjene u strukturi mozga, slabije razvijena koncentracija itd., upozorila je gđa. Renić.

Istraživanje vezano uz vrijeme koje djeca u Hrvatskoj provode pred ekranima, a koje možete naći u sklopu infografike na stranicama Rode, pokazalo je da s prvim rođendanom uz ekrane vrijeme provodi 40 posto djece, s dvije godine taj broj penje se na 79 posto, a s četiri godine ekrane koriste gotovo sva djeca, njih 97 posto. Isto je istraživanje pokazalo da 70 posto djece koristi TV bez nadzora te čak dvije trećine djece koriste mobitel i računalo bez nadzora, dok polovica roditelja ne zna procijeniti jesu li elektronički uređaji štetni ili korisni iza djecu.

Roda radi i na osposobljavanju odgajatelja djece predškolske dobi za vođenje radionica za djecu i roditelje na temu sigurnog i odgovornog korištenja interneta, s ciljem da odgojitelji steknu određena znanja kako prepoznati djecu koja su u problemu pretjeranog korištenja digitalnih uređaja i da imaju resurse uz pomoć kojih mogu pomoći roditeljima djeteta da promijene te, za dijete, štetne navike.

Također, u okviru projekta "Razmisli pa klikni ide u vrtić " kreirana je interaktivna slikovnica u kojoj se obrađuju teme relevantne za predškolsku dob koju možete preuzeti ovdje, a svakako pregledajte i brošuru o sigurnom korištenju interneta za djecu do sedam godina.

Za kraj, Marija Renić poručila je roditeljima: Kao što ne prepuštamo djecu ulici, već ih učimo pravilima i kontinuirano ih pazimo do škole (pa i dalje), tako nemojte prepuštati djecu digitalnim ulicama koje donose svoje izazove pa djeca zaslužuju da ih i preko tih ulica vodimo za ruku, tvrdi zimo.hr

hr Sun Feb 03 2019 20:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .