Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tin Ujević “iznenadio” maturante na ovogodišnjoj maturi iz hrvatskog jezika

Nakon jučerašnjeg teksta iz jezika, maturanti su danas pisali esejski dio mature iz hrvatskog Danas su maturanti pisali esej iz hrvatskog jezika.
Iako je velika većina očekivala da će tema biti “Kiklop”, roman Ranka Marinkovića, maturante je iznenadila tema pjesništva koja se ove godine pojavila.

Naime, ove godine tema je bila jedna pjesma i djelo lirske proze Tina Ujevića. Riječ je o pjesmi “Igračka vjetrova” i “Dva puta jao”. Sudeći po riječima maturanata, tema ih je iznenadila, nitko nije očekivao da će se nakon dugo godina pojaviti tema pjesništva.

 “Igračku vjetrova” velika većina maturanta je znala, dok je za drugu pjesmu rijetko tko i čuo.

Maturanti su imali 160 minuta za napisati esej, a kažu da im je to vremenski bilo sasvim dovoljno.

Maturanti koji su pisali B razinu hrvatskog za esejsku temu imali su “Gospodu Glembajeve”, djelo Miroslava Krleže.
hr Tue Jun 18 2019 18:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07886529111c20d38b4570/80
Foto: HRT

Nobelovci u Splitu: S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću

Split i Hrvatska postali su centar znanosti, barem idućih nekoliko dana. U Splitu se održava 11. kongres jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja personalizirane medicine i genetike na kojemu se okupila svjetska elita. U Split su stigla čak četiri dobitnika Nobelove nagrade i brojni kandidati za nju.
Zahvaljujući ovom skupu, Hrvatska se brendira na svjetskoj znanstvenoj karti, riječi su dr. Dragana Primorca, koji je ujedno jedan od zaslužnijih što se ovaj kongres održava upravo u Hrvatskoj. Personalizirana medicina, koja je glavna tema kongresa, temelji se na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini, što je ključno u dizajniranju terapeutskog postupka. Drugim riječima, analizom genoma dobivaju se informacije koje mogu biti važne za prevenciju nastanka bolesti u ranoj dijagnostici. 

Partner ove konferencije je glasovita klinika Mayo s godišnjim prihodom od 11 milijardi dolara. 

Unatoč tomu što i naši znanstvenici u ovom trenutku sudjeluju u brojnim znanstvenim istraživanjima, Hrvatska je na dnu europske ljestvice prema izdvajanjima za znanost s 0,3 posto. Europski prosjek je otprilike 3 posto, što je prema riječima ministrice obrazovanja Blaženke Divjak naš cilj, pogotovo ako znamo da znanost pokreće i industriju i proizvodnju.

Dragan Primorac prije konferencije obratio se novinarima, rekavši da nazoče najvažnijem europskom događaju u ovom trenutku, što se tiče znanosti. S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću, piše HRT.

- Prvi put će biti demonstrirani rezultati koje do sada svijet nije vidio - poručio je.
hr Mon Jun 17 2019 14:32:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Započele prijave u nove studijske programe Sveučilišta u Splitu

Studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Mediteranska poljoprivreda i studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Hotelijerstvo i gastronomija upisani su u Upisnik studijskih programa te ih od utorka 11. lipnja maturanti mogu odabrati za svoj željeni studij preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta Postani student.

Preddiplomski sveučilišni studijski program “Mediteranska poljoprivreda” upisuje 30 studenata, a realizira se kroz šest semestara, od čega su prva dva semestra zajednička za studijske smjerove.

Studenti ovog studija stječu kvalifikaciju: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka mediteranske poljoprivrede.

Preddiplomski sveučilišni studijski program Mediteranska poljoprivreda omogućit će budućim studentima stjecanje temeljnih poljoprivrednih znanja kroz smjerove: vinogradarstvo i vinarstvo te hortikulturu na kojima će se educirati te savladavati vještine i znanja iz svih važnih čimbenika potrebnih za uspješnu proizvodnju i procese u poljoprivredi.

 Program je izrađen na način da se student svakodnevno susreće s teoretskim i praktičnim znanjima. Uvest će ih se u svijet poljoprivrednih znanja koja će moći primijeniti u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (ovisno o odabiru studenta) te steći će temelj za daljnji razvoj akademskog obrazovanja na diplomskim studijima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija novi je studijski program u obrazovnoj ponudi Sveučilišta u Splitu. Studij traje šest semestara, a u prvu godinu studija će se upisati 30 studenata. S obzirom na svoje iznimne hotelske u ugostiteljske potencijale, kao i činjenicu da je stručna praksa sastavni i obvezni dio studijskog programa, već je u početnoj ideji odlučeno da se studij izvodi u Makarskoj.

Zahvaljujući uravnoteženom odnosu teorijske i praktične nastave, interdisciplinarnom pristupu te angažmanu vrsnih predavača i mentora, program je u stanju pružiti visoko stručna znanja za samostalan rad na različitim mjestima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Na temelju znanja stečenih na ovom studiju moguće je također pokrenuti vlastiti posao, odnosno postati poduzetnik u malim obiteljskim poduzećima.

Studenti nakon završetka ovog studija, s obzirom na udio teorije u ukupnom programu, mogu nastaviti studij na diplomskom studiju Hotelijerstva i gastronomije kojega će u međuvremenu pokrenuti Sveučilište u Splitu ili na drugom srodnom studiju ovog ili nekog drugog sveučilišta. Završetkom diplomskog studija studentima se otvara velika mogućnost da se u budućnosti okušaju na različitim menadžerski mjestima u ugostiteljstvu, hotelskoj industriji te javnom sektoru koji je u uskoj vezi s ovim djelatnostima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija moderni je studij, koncipiran po uzoru na najbolje studije ove vrste u svijetu. Namijenjen je prije svega mladima koji se ne boje izazova kakvima obiluje hotelijerstvo i ugostiteljstvo kao svjetski prosperitetna djelatnost. Osobito se ovaj studij predlaže onima koji žele svoje znanje i svoje sposobnosti potvrđivati i usavršavati diljem svijeta.

hr Wed Jun 12 2019 15:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce9257e29111c8ba58b456a/80

Koliko su sigurne namirnice koje jedemo? U mesnicama staro meso, a u restoranima pokvarene namirnice

Dan sigurnosti namirnica je WHO posvetio borbi protiv pokvarene hrane. To je i Hrvatima odlično poznato, jer osim što je to povezano sa siromaštvom, to je i način da trgovci napune džepove.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako više od 400 tisuća ljudi svake godine umire jer su pojeli pokvarene namirnice. Svaki deseti stanovnik našeg planeta barem jednom godišnje oboli jer je pojeo nešto pokvareno. „Pokvareno" je svakodnevni izraz za biološku reakciju razgradnje: bakterije, virusi, paraziti razgrađuju namirnicu, a ako ju takvu pojedemo, ti paraziti na taj način dođu i u ljudsko tijelo.

- Ovo je jedinstvena prilika potaći svijest o opasnosti pokvarene hrane. Kod vlada, država, proizvođača, transportera i potrošača - izjavio je predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus za DW. 

- Od poljoprivrednog imanja pa sve do tanjura, svi sudionici moraju pomoći u tome da naša hrana bude čista.

Pogađa siromašne, ali i bogate!

Bogate zemlje i potrošači imaju i dobre hladnjake, kod njih je čak problem što goleme količine posve ispravne hrane bacaju u smeće, jer imaju novaca kupiti novu namirnicu, već kad im se nešto učini „sumnjivo". Ipak, i u Europi godišnje 23 milijuna ljudi oboli od trovanja hranom, gotovo 5.000 osoba od toga i umre. WHO tvrdi kako je stvarni broj sigurno puno veći, jer ne ide svatko liječniku zbog mučnine i smetnje u probavi prouzročene nekom lošom namirnicom, piše DW.

Jer baš kako predsjednik WHO apelira na sve sudionike lanca prehrane, tako baš svi u tom lancu pokušavaju i „utopiti" pokvarenu namirnicu potrošaču. To počinje od banalnog i ne tako opasnog pokušaja prodavača na tržnici među zdravo voće i povrće podmetnuti barem neki komad koji je već počeo gnjiliti. Neki trgovci neće oklijevati i nanovo pakirati hranu kako bi sakrili istekli rok trajanja. Restorani su posebna priča: gostioničar će nerado baciti hranu koju je on već kupio, ali je još nije prodao. Ponekad će kuharu narediti da „malo odreže" ono što je već vidljivo trulo i pljesnivo, a na ostalo onda stavi malo više začina. Više novca ugostitelju će ostati i ako se ne mijenja ulje u fritezi.

Brzi novac sa trulim mesom

A onda su tu i „veliki" prevaranti koji su poznati i potrošačima u Hrvatskoj, ali prije svega pokvareno meso se uvijek iznova pojavljuje i u drugim državama Europe. Najčešće je prevara sasvim jednostavna: svjetska cijena govedine je trenutno oko tri i pol do četiri eura po kilogramu, svinjetine nešto manje od dva eura. Ali: uvijek iznova se događa da se na nekom teretnom brodu ili šleperu pokvari sustav hlađenja i zamrznuto meso se počinje otapati. U tom trenutku to više nije sigurna hrana i zapravo će štetu nadoknaditi osiguranje.

Ali netko će biti spreman kupiti i takvo meso. Naravno, njegova cijena je onda tek nekoliko centi – trgovac i prijevoznik će biti sretni dobiti i toliko, jer ih čeka trošak odstranjivanja otpada, možda i sterilizacije hladnjače. Tako kupljeno meso je lutrija: nešto se možda još nije odmrznulo i počelo truliti, ali prevarant vjeruje kako će i takvo meso moći upotrijebiti za mesne prerađevine koje će onda pokušati prodati kao „posebnu ponudu". Tu ima smisla i apel vladama država, jer i takva hrana je morala proći nadležna tijela za nadzor hrane.

Opasna pokvarena hrana je puno veći problem u siromašnim zemljama: treba imati pred očima kako još uvijek oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi i tko će onda tamo bacati hranu, čak i ako više nije ispravna. Apel za ispravnu hranu je utoliko i pitanje planetarne solidarnosti i suradnje, a to se tiče i nas: -

-Jedan objed danas vrlo lako može biti sastavljen od sastojaka s nekoliko kontinenata, a njihova sigurnost ovisi i o međunarodnoj suradnji - podsjeća Zsuzsanna Jaka, direktorica WHO-a za Europu. 

Zato i ovaj dan treba biti poticaj vladama provjeriti sigurnosne mehanizme zaštite živežnih namirnica na svim područjima.

hr Sun Jun 09 2019 18:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .