Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac945832af47f86678b474a/80
Foto: PIXABAY

Pet najvećih ubojica u Hrvatskoj: Rak, moždani udar, bolesti srca

Kod nas najviše ljudi umire od bolesti srca i moždanog udara, te raka. Ovo je pet bolesti koje uzimaju najviše života u Hrvatskoj

1. Ishemijska bolest srca

Ljudi koji boluju od ishemijske bolesti srca imaju veće ili manje naslage i suženja unutar šupljine srčanih arterija. Posljedice su smanjenje ili potpuni prekid prokrvljenosti pojedinih dijelova srčanog mišića, piše 24sata.hr

Koronarnu ili ishemičku bolest srca karakteriziraju naslage i suženja unutar srčanih (koronarnih) arterija. To može rezultirati smanjenjem ili prekidom prokrvljenosti nekih dijelova srčanog mišića. Naslage ili plak obično nastaju uslijed dugotrajnog oštećenja arterija - zbog visokog kolesterola, šećerne bolesti ili pušenja, a mogu biti prouzročeni i mehaničkim čimbenicima - arterijskom hipertenzijom.

Sužene krvne žile zbog plaka ne mogu opskrbljivati srce dovoljnom količinom kisika, a to može prouzročiti slabljenje funkcija srca, zatajenje, anginu pektoris pa i infarkt. Ako plak pukne, na tom mjestu nastaje ugrušak koji može prekinuti dotok krvi zbog čega počinje odumirati dio srčanog mišića. Tada nastaje srčani udar. 

- Tipični simptom srčanog udara je bol u prsima koji se širi u lijevo rame i vilicu. No atipični simptom može biti bol u leđima ili u trbuhu zbog čega pacijenti završe na gastroskopiji, a zapravo su imali infarkt. Nažalost, u više od 50 posto slučajeva prvi simptom je baš infarkt ili iznenadna smrt. Neki ljudi ne stignu ni do bolnice, nego se sruše na cesti. To je vrlo frustrirajuće jer se danas infarkt, tj. koronarna bolest, može uspješno liječiti. Zato je iznimno važno na vrijeme prepoznati visokorizične pacijente, a CT koronarografija najpouzdanija je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se može isključiti koronarna bolest - ispričao nam je kardiolog dr. Mladen Jukić

2. Cerebrovaskularne bolesti

Cerebrovaskularne bolesti uključuju moždani udar, kratkotrajni žarišni neurološki ispad, ishemički moždani udar i intracerebralno krvarenje.

Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti u našoj zemlji i drugi krivac za smrtnost, kažu u Hrvatskom društvu za prevenciju moždanog udara. Svake dvije sekunde netko u svijetu to doživi, a svakih šest umire zbog toga.

On se javlja uslijed poremećaja cirkulacije u mozgu, nakon čega mozak ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, a to se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Jedan uzrok ove teške bolesti je ugrušak koji arteriju začepi i onemogući protok krvi, a nazivamo ga još ishemijski moždani udar. Drugi je puknuće krvne žile s prodiranjem krvi u okolno tkivo (što se još naziva i hemoragijski moždani udar).

Od toga 85 posto moždanih udara su ishemijski, odnosno posljedica stvaranja ugruška (tromboza) ili otkidanja komadića ugruška (embolija), dok je 15 posto moždanih udara hemoragijski. Vrijeme kod moždanog udara nije saveznik, pa stručnjaci preporučuju što bržu reakciju, osobito ako ga netko doživi kod kuće.

Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj cirkulaciji zbog čega su određeni dijelovi mozga nedovoljno opskrbljeni kisikom i hranjivim tvarima, a to vodi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica. Uzroci su ugrušak koji začepi arteriju i tako onemogući protok krvi ili pak puknuće krvne žile kada krv počinje prodirati u okolno tkivo. 

- Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza — bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile, što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile - objašnjavaju na internetskoj stranici Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara (HDPMU).

3. Rak dušnika i pluća

Prema podacima Hrvatskog pulmološkog društva, u Hrvatskoj godišnje oko 3000 ljudi oboli od raka pluća, a više od 2000 umire od te bolesti. Prema tome smo na visokom drugome mjestu u Europi. Rak pluća je najčešći karcinom u muškaraca i drugi najčešći u žena u Hrvatskoj.

Obično se javlja u starijih od 60, a podaci upućuju na to da je oko 90 posto oboljelih bilo među aktivnim ili pasivnim pušačima prije postavljanja dijagnoze.

Prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadiju izlječiv je i kod 50 posto slučajeva, odnosno liječenjem se može produljiti život, dok je izlječivost kod onoga koji je već metastazirao manja od 5 posto. Trenutačno se dijagnoza kod većine oboljelih otkrije tek u poodmaklom stadiju, u kojem je smrtnost vrlo visoka, upozoravaju naši sugovornici. 

Jedan od razloga za to su nespecifični simptomi, zbog čega često prođe prilično vremena prije nego što ih oboljeli ili liječnici opće prakse povežu s tom bolešću. Zabrinuti se treba ako vas muče uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, zatim promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.

Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. Naime, zbog pasivnog pušenja i dima kojim su okruženi na javnim mjestima, i oni mogu oboljeti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke te raka sinusa.

Dokazano je kako se sa svakim dimom cigarete u tijelo unese 4000 raznih kemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogenih, a među najopasnijima su nikotin, katran i ugljični monoksid - upozorava ravnatelj Zaklade i dodaje kako je trovanju najizloženiji dišni sustav, ali nema ni jednog organa ili sustava organa u tijelu koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima.

Iako je rak pluća najpoznatija vrsta te zloćudne bolesti kod pušača, na službenom popisu nalazi se ukupno 17 vrsta karcinoma uzrokovanih pušenjem. Osim toga, pušači se ranije suočavaju sa srčanim problemima, moždanim udarima, visokim tlakom, problemima s disanjem i astmom, ističu u Zakladi, pa će CT uređaj novije generacije biti itekako koristan.

4. Rak debelog crijeva

Generacija milenijalaca danas ima duplo veći rizik od razvoja raka crijeva i četverostruko veći rizik od rektalnog raka u usporedbi s "baby boom" generacijom, otkrila je analiza Američkog društva za rak na 500.000 ljudi. Istraživači su iznenađeni jer su milenijalci poznati po zdravijem životu, pomnijem biranju namirnica od prethodnih generacija te manjem uzimanju alkohola i cigareta.

Broj oboljelih od raka debelog crijeva znatno je smanjen od 1974. godine i najčešće se pojavljuje kod ljudi starijih od 50 godina. Ali nova saznanja otkrivaju rast ovog raka za 1 do 2 posto kod ljudi u 20-im i 30-im godinama od polovice 1980-ih do 2013.

Stopa oboljelih od raka anusa i rektuma je još više porasla od stope rasta raka crijeva. Čak je 3% više oboljelih u 20-ima i 30-ima svake godine od 1974. godine. Od njega sada manje obolijevaju stariji od 50 godina i to uglavnom zbog široko raširene prakse pozivanja pacijenta na specijalistički pregled.

Rebecca Siegel, vodeći istraživač i autor u ovom polju izjavila je:

- Ovakvi trendovi kod mladih ljudi nam jasno daju do znanja koliko će buduće generacije biti opterećene rakom. Naši nalazi govore da je kolorektalni karcinom kod milenijalaca toliko eskalirao da se približio najgorim stopama koje su bile kasnih 1800 godina.

U pravilu kolonoskopija se ne preporučuje prije pedesete godine, ali istraživači preporučuju dodatna istraživanja kako bi se postavili novi kriteriji za dijagnostičke preglede, ili u najmanju ruku, da se podigne razina svijesti i znanja o ovom problemu.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI RAKA DEBELOG CRIJEVA:

Rektalno krvarenje ili krv u stolici To je uobičajen simptom raka debelog crijeva. Ako vidite krv tijekom obavljanja velike nužde, što prije posjetite liječnika.
Neobjašnjivo mršavljenje Gubitak težine je rani znak raka debelog crijeva i drugih vrsti raka probavnog sustava. To može značiti i da se rak već proširio na jetru što utječe na apetit i nesposobnost tijela da se pravilno rješava toksina.Grčevi u želucu ili česti bolovi u trbuhu Mogu ukazivati na rak debelog crijeva.

KOLONOSKOPIJA, ZLATNI STANDARD U OTKRIVANJU KARCINOMA CRIJEVA

Neinvazivne metode jesu test na skriveno krvarenje u stolici i analiza stolice na DNK. Invazivne metode su one endoskopske naravi, a to su anoskopija, rektoskopija, sigmoidorektoskopija i kolonoskopija. Upravo se kolonoskopija smatra najboljom metodom kojom se otkriva kolorektalni karcinom, ali i druge bolesti crijeva.

- Za našu zemlju nema pravih podataka, ali prema ispitivanjima provedenima u SAD-u, korištenje kolonoskopije kao isključive metode probira ima potencijal u smanjenju pojavnosti kolorektalnog karcinoma za 75-90%. Kolonoskopija danas predstavlja zlatni standard u dijagnostici i terapiji brojnih patoloških stanja debelog crijeva. Suvremenim videokolonoskopima, koji su vrlo fleksibilni i moćnih optičkih performansi, moguća je dijagnostika upalnih bolesti crijeva te raznih vaskularnih i drugih patoloških stanja sluznice debelog crijeva - kaže dr. Iveković.

No mnogi se stresu od straha na sam spomen kolonoskopije uvjereni kako je riječ o vrlo neugodnom pregledu. Dr. Iveković kaže da je kolonoskopija sastavnica dviju starogrčkih riječi - kolon, što znači debelo crijevo, i skopein, što znači gledam. Dakle, radi se o pregledu debelog crijeva koji se obavlja kroz anus tako da liječnik uz pomoć sestre/tehničara gura endoskop - kolonoskop do slijepog crijeva ili u njega. Kolonoskop predstavlja savitljivu cijev koja ima ugrađenu kameru i radni kanal. Kamera šalje signal iz endoskopa na monitor preko kojeg liječnik prati napredovanje aparata s jedne strane, a istodobno uočava promjene na sluznici.

Radni kanal, kao što mu ime kaže, služi za uvođenje pribora kojim endoskopičar rješava patologiju koju je zatekao u crijevu (primjerice, bioptička kliješta za biopsiju ili omče za polipektomiju, odnosno, uklanjanje polipa). No valja imati na umu da nema uspješne kolonoskopije bez prave pripreme.

- Priprema zapravo predstavlja kompleksan niz radnji koji se sastoji od prilagodbe režima prehrane i primjene laksativa koji se koriste za pripremu crijeva za kolonoskopiju.

Prilagodba režima prehrane znači da nekoliko dana prije endoskopije treba početi jesti kašastu hranu, sa što manje pesticida i vlakana. Također treba uzimati puno tekućine, a dan prije pretrage uzima se samo tekućina (voda, čaj, kompoti, sokovi) - kaže dr. Iveković.

Što se laksativa tiče, liječnici bi trebali propisati samo one koji su istodobno učinkoviti i sigurni. Komplikacije pri kolonoskopiji vrlo su rijetke - kaže dr. Iveković. Može doći do puknuća crijeva (perforacije) te mogućeg krvarenja nakon polipektomije. No broj ovih komplikacija ipak se mjeri u promilima. U slučaju da se pretraga radi pod anestezijom, postoji rizik od zastoja rada srca ili disanja, ali i te komplikacije su otprilike jednako rijetke, oko 0,1%.

Nakon koliko vremena će pacijent trebati ponoviti kolonoskopiju ovisi o nalazima. Kod oštećenja sluznice niskog rizika kolonoskopija se ponavlja tek nakon deset godina.

5. Kronične bolesti donjeg dišnog sustava

U kronične bolesti donjeg dišnog sustava spadaju kronična opstruktivna plućna bolest, kronični bronhitis, laringitis, kronična upala dušnika i slično.

KRONIČNA OPSTRUKTIVNA PLUĆNA BOLEST 

Postoje dva tipa - bronhitis i emfizem. Oba tipa uništavaju pluća i šteta je nepopravljiva, a bolest neizlječiva. Uzrok bolesti u većini slučajeva je pušenje i bolest se u 90 posto slučajeva pojavljuje u razvijenim zemljama. U 2012. od nje je umrlo više od tri milijuna ljudi, što čini šest posto svih smrti te godine.

Kašalj kod kojeg se boja ispljuvka mijenja od bijele (koja je normalna) do žute ili zelene može upućivati na infekciju, mogući bronhitis ili upalu sinusa, a sluz ružičaste, žute ili boje hrđe, koju prate bolovi u prsima, glavoboljom, temperaturom i otežanim disanjem, može biti znak upale pluća.

Subakutni kašalj traje od tri do osam tjedana, obično prati komplicirane infekcije dišnog sustava kao što su bakterijska upala sinusa, pogoršanje astme, kronične opstrukcijske bolesti pluća (KOPB) ili bronhiektaziju (deformacija dišnih cijevi). I alergijska upala sluznice dišnog sustava također je popraćena produljenim kašljem tijekom izlaganja okolišnim alergenima (pelud stabala, trava i korova). Posebna vrsta produljenoga kašlja je kašalj poput “laveža” povezan s infekcijom uzročnikom hripavca.

LARINGITIS NAJČEŠĆE REZULTAT VIRUSNIH INFEKCIJA

Akutne upale grkljana (akutni laringitisi) rezultat su najčešće virusnih infekcija i češće pogađaju djecu. Kod njih klinička slika može izgledati alarmantno jer imaju vrlo uske dišne putove (otežano zvučno disanje posebno u udisaju, kašalj poput laveža psa, nedostatak zraka) i vrlo često se isti simptomi ponavljaju iz viroze u virozu.

Radi se najčešće o tzv. subglotičnom laringitisu (oticanju sluznice neposredno ispod glasnica) što dovodi do sužavanja dišnog puta na razinu procijepa i navedenih simptoma.

hr Sun Apr 08 2018 00:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba638c0cb557a44af8b48b0/80
Foto: Youtube

Glumica ošamarila ženu jer je napala njezinog sina s Down sindromom: 'Nitko ne treba takvo dijete'

Žena iz publike optužila je glumicu da riskira zdravlje njezinog nerođenog djeteta jer je trudna u 49. godini života

Ruska glumaca u emisiji uživo ošamarila je ženu iz publike koja je kritizirala njezinog sina koji ima Downov sindrom. 

49-godišnja Evelina Bledans trenutno očekuje treće dijete. Glumica ima dva sina, a treće dijete začela je IVF-om te se nada curici. U popularnoj ruskoj emisiji Live gostovala je kako bi razgovarala o trudnoći i djeci u poznim godinama. 

U jednom trenutku, žena iz publike optužila je glumicu da riskira zdravlje njezinog nerođenog djeteta jer je trudna u 49. godini života. Također je kritizirala njezinog sina Semyona koji je rođen sa sindromom Down.

- Opasno je roditi ako ste dobne skupine između 35 i 40 godina, a Vi imate 49 godina. Što ste mislili? Želite li roditi drugo bolesno dijete? Hoćete li roditi drugo dijete s Downovim sindromom? Nitko ne treba takvo dijete, ni društvo ni Vi - rekla je žena iz publike.

Tijekom šokantnog govora, Evelin ju je pokušavala smireno prekinuti, ali žena je samo nastavila govoriti. Jedan od ostalih gostiju pokušao je riješiti napetost rekavši ženi da napusti studio, ali bez uspjeha. 

Nakon užasnih kritika žene o njenom sinu i osoba s Downov sindrom općenito, glumica se ustala i došetala do žene te ju je ošamarila, piše vijesti.hr

- Bijednice, ja ću te ošamariti! Ovo je za moje dijete, razumiješ? Možeš reći što hoćeš o meni, ali ostavi moju djecu na miru! - oštro je odgovorila.



hr Sat Sep 22 2018 14:42:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d50d74b4739845d18b459d/80
Foto: Pixabay

Pola sata hodanja na dan čuva žene od rizika zatajenja srca

Fizička aktivnost pomaže u održavanju rada srca i pravilnom pumpanju krvi. Rizik se zbog redovitog hodanja smanjuje za devet posto, pokazalo je istraživanje

Zatajenje srca češće pogađa žene u dobi iznad 60 godina od svih ostalih skupina. Kako je liječenje ove bolesti često, kao i problema s lošijim pumpanjem krvi zbog slabljenja srčanog mišića, znanstvenici i liječnici sve više proučavaju preventivu. Tako je nedavno objavljeno istraživanje sveučilišta u Buffalu u New Yorku koje se bavilo utjecajem fizičke aktivnosti na zdravlje upravo kod bolesnika s oslabjelim srčanim mišićem. Pokazalo se kako je upravo hodanje najdjelotvornije u očuvanju funkcije pumpanja krvi od svih aktivnosti.

Komplikacije i liječenje

- Za svakih dodatnih 30 do 45 minuta dnevne fizičke aktivnosti, rizik od zatajenja srca smanjio se za devet posto - kažu autori u studiji, pri čemu ističu kako intenzitet same aktivnosti nije imao nikakav utjecaj na rezultate. Odnosno, kod oboljelih je značajno pomagala već i dulja svakodnevna šetnja.

- Otkriće kako se hodanje pokazalo vrlo djelotvornim u prevenciji zatajenja srca jako je važno u smislu javnog zdravlja jer može značajno smanjiti komplikacije i troškove liječenja. Pritom, upravo je hodanje fizička aktivnost koju primjenjuje većina ljudi starije dobi - rekao je jedan od voditelja istraživanja, prof. Michael LaMonte.

Zatajenje srca može obuhvatiti lijevu, desnu ili obje srčane klijetke, a zbog lošeg rada ili lošeg stanja samog srca stradaju ostali organi, poput jetre, jer im ne dolazi dovoljno krvi.U opasnosti su i probavni trakt, ruke, noge, a dodatno će bolest otežati i visoki krvni tlak. Simptomi koji mogu upozoravati na problem su ubrzano i otežano disanje, umor i loša koncentracija, oticanje ruku i nogu, oticanje trbuha, kao i naglo debljanje ili mršavljenje.

Smanjuje se i stres

Stručno postavljena dijagnoza i terapija neophodni su kod ovakvog tipa bolesti, no svakako si možete pomoći kvalitetnijim načinom života. Od promjene prehrane iz koje treba izbaciti masniju i hranu bogatu šećerom i konzervansima te ubaciti namirnice poput lanenih sjemenki, umjerena, ali redovna fizička aktivnost sigurno će pomoći u tome da se bolest prebrzo ne razvije. Aktivnosti poput hodanja, posebno ističu autori studije, utječu na smanjenje stresa koji vrlo negativno utječe na rad srca.
Iako se oštećen srčani mišić ne može izliječiti, zdravijim životom može se osigurati kvalitetniji životni vijek.

Kretanje je dokazano učinkovito protiv 'staračkih' bolesti

Najmanje 50 posto promjena koje se javljaju starenjem može se pripisati atrofiji uslijed neaktivnosti, stoga je kretanje najvažnije u prevenciji bolesti, ističu u Zavodu za javno zdravstvo Zagreba. Svaka osoba je, bez obzira na kronološku dob, sposobna za određenu vrstu tjelovježbe, a fiziološka starost procjenjuje se u smanjenju sposobnosti za fizičku aktivnost, piše 24sata.hr

hr Sat Sep 22 2018 14:17:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba628c7cb557ad9b28b4767/80

Ovo su rani simptomi Alzheimerove bolesti! Prepoznajte ih na vrijeme

Osim zaboravljivosti, koja je najkarakterističniji simptom ove bolesti, javljaju se i drugi koje rijetko tko povezuje upravo s razvojem ove bolesti.
Alzheimerova bolest je jedan je od najčešćih oblika demencije, a riječ je o progresivnoj bolesti mozga koja se najčešće karakterizira gubitkom pamćenja. 

Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u Svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije. 

Stoga je potrebno što ranije prepoznati simptome i započeti s liječenjem. 

Evo na što biste trebali obratiti pozornost ako sumnjate da netko boluje od ove bolesti...

Prvi simptom koji se pojavljuje obično je zaboravljivost za nedavne događaje uz relativnu očuvanost dugoročne memorije, a to se najčešće, pogrešno, pripisuje staračkoj zaboravnosti. 

Osoba koja boluje od ove bolesti često ima promjene uponašanju, postaje depresivna, ili ima navale smijeha. Sasvim su uobičajene i situacije kada se ne može sjetiti gdje je ostavila ključeve, a javljaju se i problemi oko prisjećanja koji je datum ili godina. 

Prostorna orijentiranost, na inače poznatim lokacijama, također može predstavljati problem. Nije neobično niti ako se počnu javljaju sumnje u nepoznate osobe, strah, ali i optužbe drugih za krađu nekih osobnih stvari. Javljaju se i problemi s održavanjem svakodnevene higijene, ali i nemogućnost slaganja smislenih rečenica. 

Osim zaboravljivosti, koja je najkarakterističniji simptom ove bolesti, javljaju se i drugi koje rijetko tko povezuje upravo s razvojem ove bolesti. 

Jedan od njih je i potreba za češanjem,odnosno javlja se kompulzivni svrbež. Nerijetko se osobe znaju češati i do krvi, no nije točno poznato koja je povezanost ovog simptoma s Alzhmeirovom bolesti.

Iako se osobama starije dobi često problemi s vidom također pripisuju staračkim tegobama, prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology to može biti još jedan od ranih simptoma demencije u kasnijim fazama života. Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, imaju pet do deset puta veći rizik odobolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu znanstvenici, piše vecernji.hr

hr Sat Sep 22 2018 13:34:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba60592cb557ac9b28b474c/80
Foto: Twitter

Facebook testira novu funkciju: 'Pronađite svoju pravu ljubav...'

Facebook Dating vam neće nuditi ljude koje već imate za prijatelje, već ćete moći izraziti ljubavni interes za maksimalno 100 drugih korisnika mreže dnevno i to u krugu od 100 kilometara

Ovih dana Facebook kreće s testiranjem funkcije Facebook Dating, usluge za traženje partnera na mreži. Facebook je lansiranje svojeg online dating servisa najavio na konferenciji F8 u svibnju ove godine, a prvu verziju funkcije testirat će korisnici Facebooka u Kolumbiji.

Prema onome što zasad znamo, algoritmi će nam na Facebooku nuditi potencijalne partnere na temelju svega onoga što Facebook već zna o nama, našim interesima, hobijima i preferencijama. 

Na konferenciji su pojasnili kako bi aplikacija trebala funkcionirati - svaki korisnik moći će putem Facebooka izraziti ljubavni interes za maksimalno 100 drugih korisnika mreže dnevno i to u krugu od 100 kilometara.

Algoritam vam neće nuditi ljude koje već imate za prijatelje, a u postavkama ćete moći podesiti želite li da vam Facebook traži potencijalne partnere među prijateljima vaših prijatelja ili korisnike s kojima nemate zajedničkih prijatelja, piše TechCrunch.

Svojim Dating servisom Facebook 'želi postati najbolje mjesto za online upoznavanje' i 'ostvarivanje pravih ljubavnih dugoročnih veza', a ne puki servis za traženje partnera za jednu noć.

- Htjeli smo napraviti proizvod koji će ljude potaknuti da razmišljaju o tome kako se iza profila kriju stvarni, pravi ljudi. Želimo sustav u kojem će biti naglasak na obziru, ne impulzivnošću. Želimo da korisnici imaju na umu da je čovjek mnogo više od svoje profilne fotografije - objasnili su. 

Isto tako, iz Facebooka su naglasili da nova funkcija neće automatski raditi. Naime, novu funkciju traženja potencijalnih ljubavnih partnera svaki korisnik koji ju želi koristiti morat će prvo sam aktivirati. Facebook ima oko 2,2 milijarde korisnika od kojih se 200 milijuna izjašnjava kao samci, a nova funkcija mogla bi potencijalno biti osobito zanimljiva nešto starijoj konzervativnijoj populaciji koja ima profil na Facebooku, koji nemaju iskustva sa online servisima za traženje partnera, piše 24sata.hr

hr Sat Sep 22 2018 11:04:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .