Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58613ff81eea8f01968b4571/80

Na održavanje auta političara potrošili 366 milijuna kuna

Prema Registru proračunskih korisnika, u rujnu 2015. bilo je 636 korisnika, koji su imali 9424 službena vozila, od čega 6002 osobnih, 786 terenskih, 2005 gospodarskih te 631 motocikl. Preciznije, podaci o broju službenih vozila odnose se na 504 korisnika, jer njih 128 nije imalo službena vozila, dok četiri korisnika iz sigurnosnog sustava, pozivajući se na mjerodavni im zakon, nisu dostavili podatke o broju službenih vozila

Službena vozila proračunskih korisnika, njih gotovo devet i pol tisuća, hrvatske su građane u 2014. godini stajala 366 milijuna kuna, no u tu su svotu uračunati tek izdaci za gorivo, registraciju, osiguranje, servis, gume te naknadu za najam, ali ne i troškovi nabavke vozila koja su te godine prevalila gotovo 150 milijuna kilometara.

Prema Registru proračunskih korisnika, u rujnu 2015. bilo je 636 korisnika, koji su imali 9424 službena vozila, od čega 6002 osobnih, 786 terenskih, 2005 gospodarskih te 631 motocikl. Preciznije, podaci o broju službenih vozila odnose se na 504 korisnika, jer njih 128 nije imalo službena vozila, dok četiri korisnika iz sigurnosnog sustava, pozivajući se na mjerodavni im zakon, nisu dostavili podatke o broju službenih vozila. 

Svi ti podaci sadržani su u izvješću Državne revizije o učinkovitosti nabave i korištenja službenih vozila korisnika državnog proračuna, koja je na njihov račun iznijela i niz zamjerki i preporuka. 
Revizija tako upozorava da nisu propisani način i uvjeti obnavljanja voznog parka, da nije utvrđen okvirni broj potrebnih vozila kao ni opravdanost nabave za svako od njih.

Postupci javne nabave i utvrđivanje potreba traju predugo, prije nabave službenih automobila ne preispituje se je li najčešće korišteni model nabave putem operativnog najma i najisplativiji, odnosno ima li možda i povoljnijih načina.

Inače, od ukupnog broja vozila gotovo trećina (2898) koristi se putem operativnog najma.

Zamjerke revizije su, među ostalim, upućene i na način evidencije o korištenju službenih vozila, često se ne unose svi propisani podaci, a prilikom kontrole potrošnje goriva nema usporedbe po grupama ili modelima vozila.

Zbog svih tih nepravilnosti Državni ured za reviziju zaključuje da je nabava i pravilnost korištenja tek djelomično učinkovita, dakle da ima puno prostora za poboljšanja.

Na tragu utvrđenih nepravilnosti revizija skreće pozornost na primjere drugih zemalja koje, da bi učinkovitije koristila službena vozila, primjenjuju centralizirani model raspolaganja te sustav satelitskog nadzora kretanja vozila. Vladi također predlažu da preispita zabranu nabave novih službenih automobila donijetu u recesijskoj 2009., a prema kojoj proračunski korisnici mogu vozila nabavljati samo putem operativnog najma.

U fokusu interesa Državne revizije našlo se devet korisnika: pet ministarstava (unutarnjih poslova, obrane, poljoprivrede, prometa i graditeljstva), Carinska i Porezna uprava, Državni ured za središnju i javnu nabavu te ured za opće poslove Sabora i Vlade.

Njima na raspolaganju bilo je čak dvije trećine (6224) ukupnog broja službenih vozila.

Potpredsjednici Sabora bili skloniiji gradskoj vožnji

Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade (UZOP) koncem 2014. imao je 60, a godinu kasnije 55 službenih vozila (28 u vlasništvu i 27 u operativnom najmu) te 29 vozača. Ured ima i servis za održavanje vozila. 

Pod njegovom su 'kapom' vozila na dispoziciji Saboru i Vladi. U 2105. pravo na službeno vozilo sa vozačem 24 sata dnevno u Vladi je imalo šest dužnosnika, u Saboru njih sedam. 
Uz tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, službena su vozila na taj način koristili i Vladini potpredsjednici Vesna Pusić, Milanka Opačić, Ranko Ostojić i Branko Grčić te predstojnik premijerova Ureda Tomislav Saucha. 

Isto pravo u Saboru su imali predsjednik Josip Leko, potpredsjednici Dragica Zgrebec, Nenad Stazić, Milorad Batinić, Željko Reiner i Tomislav Čuljak te tajnik. Dužnost tajnika Sabora početkom 2015. od Slavena Hojskog 'preuzela' je Lidija Bagarić. 

Analizirajući kako se 'vozilo' u parlamentu, Revizija je utvrdila da za jedno 'dužnosničko' vozilo UZOP nema podatke o broju prijeđenih kilometara, a da su službena vozila koje je koristilo šest drugih dužnosnika prešla 245.000 kilometara. 

Zanimljivo je, međutim, da se na službeni put odnosi samo 90.000 kilometara, a na gradsku vožnju čak 155.000 ili 63,2 posto. Najveći broj kilometara (81.276) prešao je dužnosnik s prebivalištem u Vinkovcima, konstatira Revizija koja ne spominje njegovo ime, no može se iščitati da to može biti samo Tomislav Čuljak. 

S obzirom na broj kilometara u gradskoj vožnji te korištenje vozila srednje gornje klase, Revizija predlaže da se za taj vid vožnje razmotri mogućnost korištenja vozila s nižom klasom. 

Kod UZOP-a su utvrđene 'boljke' slične onima u drugim tijelima, dakle nema utvrđen okvirni broj potrebnih vozila, nego potrebe utvrđuje pri svakoj pojedinačnoj nabavi, nije propisao način i uvjete obnavljanja voznog parka, a najvažniji podaci koji se koriste kod utvrđivanja potreba za nabavom službenih vozila su broj i starost vozila, broj prijeđenih kilometara itd.

MUP vozni park 'pojačao' s 350 vozila

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) tijekom razdoblja kojim se bavila revizija povećao je broj službenih vozila za oko 350 pravdajući to potrebom provođenja tzv. Schengeskog standarda pa je njihov broj dosegnuo 4327.

Je li to previše, premalo ili pak optimalno nije moguće utvrditi, jer MUP nema definiran okvirni broj vozila. Također, nabavu vozila provode policijske uprave ili druge ustrojstvene jedinice, a ne sam MUP.

Smanjen je, međutim, broj korisnika službenih automobila koji s njima raspolažu 24 sata. Tako umjesto pet dužnosnika i 21 zaposlenika te još 61 osobe koje njime rapolažu temeljem posebnog odobrenja ministra, cjelodnevno korištenje vozila ima samo jedan dužnosnik i to glavni ravnatelj policije te 50 zaposlenika (20 načelnika policijskih uprava i 30 vodiča službenih pasa).

Kada je riječ o korištenju službenih automobila koja koriste više zaposlenika, revizija traži da se u nadzorne knjižice unese i podatak o svrsi odnosno razlogu putovanja, što dosada nije bio slučaj.

U cilju transparentnije potrošnje goriva predlažu provođenje periodične kontrole potrošnje goriva više vozila po grupama kako bi se utvrdilo odgovara li njihova potrošnja onome što je zabilježeno na INA-inim karticama za kupnju goriva.

Kada je riječ o Ministarstvu obrane (MORH) revizija je utvrdila kako je smanjen broj službenih vozila (u što nisu uračunata ona za vojnu uporabu), s 1210 krajem 2014. na 1003. godinu dana kasnije.

Popravci terenskih i gospodarskih vozila to su ministarstvo stajala oko 160 tisuća kuna dok su za osobna vozila ugovorena kasko osiguranja.

Zanimljivo je i kako je to ministarstvo, zbog prekoračenja dogovorenog broja kilometara, za gospodarska vozila platilo kaznu od 156 tisuća kuna auto kući s kojom je sklopljen ugovor o operativnom najmu.

Zanimljive detalje Revizija je našla u Ministarstvu poljoprivrede kojem je na čelu bio Tihomir Jakovina. Tijekom 2015. pravo na službeni automobil, 24 sata dnevno, koristilo je osam dužnosnika Ministarstva i jedan zaposlenik, odnosno savjetnik ministra, a da za to nije donesena odluka čelnika tijela.


Facebook komentari

hr Sun Jan 01 2017 16:05:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Evo što Kujundžić osigurava liječnicima da bi ih zadržao u Hrvatskoj

Do kraja godine bit će donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni, što će biti najbolji način da se u Hrvatskoj zadrže najbolji liječnici, koji više neće imati potrebu odlaziti u Irsku, Dansku i druge zemlje, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na tematskoj raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećenom utjecaju manjka liječnika na funkcioniranje zdravstvenog sustava

Milan Kujundžić je rekao kako je odlazak liječnika ozbiljan problem jer su hrvatski liječnici kvalitetni pa njihova znanja i vještine trebaju cijeloj Europi, zato im nude puno bolje uvjete nego što im sada financijski može ponuditi Hrvatska.  

- Na razini Ministarstva i Vlade pokušavamo s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta - rekao je dodavši kako neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža poručio je kako je cilj HLK-a omogućiti liječnicima ostvarivanje njihovih profesionalnih ambicija i pravno siguran okvir za kvalitetan rad u Hrvatskoj, prenosi tportal.

- HLK je do danas izdala 1301 potvrdu za odlazak iz Hrvatske, a u tri i pol godine otišao je i nije se vratio 551 liječnik. To je pitanje od nacionalnog interesa pa treba osmisliti kvalitetnu državnu politiku koja u sinergiji s lokalnom politikom jedina može naći rješenje za taj problem - rekao je Goluža.

Među onima koji su otišli 83 posto su liječnici u dobi od 24 do 47 godina. Prosječna dob liječnika u Hrvatskoj je 50 godina, a u idućih 10 godina u mirovinu će otići oko 3700 liječnika.


Hrvatskoj nedostaje 2125 liječnika

Hrvatska ima manje liječnika od EU-ovog prosjeka, pa joj trenutno nedostaje 2125 liječnika, a na burzi se nalazi njih 14, kaže Goluža.

Odlasku liječnika pridonose niska cijena rada, koja iznosi 64 kune po satu, i veliki broj prekovremenih sati koje moraju odraditi, a godišnje po liječniku dosežu 180 dana, dodao je.  

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga (SDP) podsjetio je da su prije izbora sve stranke obećavale niz mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj, pa tako i stranke koje su sada na vlasti.

- Prošlo je 200 dana od dolaska nove Vlade i vrijeme je za konkretne poteze prema liječnicima. Mi kao oporba ćemo podržati svaki prijedlog za poboljšanje položaja liječnika u hrvatskom društvu, uključujući i strukovni kolektivni ugovor, koji je obećao Most - rekao je Varga.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Vikica Krolo ističe da primarna zdravstvena zaštita može pridonijeti ostanku liječnika u Hrvatskoj ali im treba omogućiti bolje uvjete rada, a jedan od pomaka bila bi davanje koncesija svima liječnicima koji to žele. To bi bio motiv mladim liječnicima da ostanu u obiteljskoj medicini, kaže.

- Jedan od uvjeta koji je propisao EU jest specijalizacija za liječnike obiteljske medicine od 2020. godine. Stoga je već 'minuta do podneva' za raspisivanje natječaja za specijalizacije, kako bi hrvatski liječnici mogli ispuniti taj uvjet EU-a - rekla je Krolo.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 22:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da8239b473983bde8b45df/80
Foto: D.N.

Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije D. Rudolfu, I. Šimunoviću i B. Uglešiću

Dobitnici ovogodišnjih nagrada Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) za životno djelo su akademik Davorin Rudolf (83), povratnik iz iseljeništva Ivan Šimunović (83) i psihijatar Borben Uglešić (91), odlučila je Županijska skupština na sjednici u srijedu.
Davorin Rudolf je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jedan od utemeljitelja Pravnog fakulteta u Splitu, gdje je bio dekan i dugogodišnji profesor, te ravnatelj prvoga i u nas jedinoga Poslijediplomskog studija prava mora.
 Autor je12 knjiga i više od 100 znanstvenih radova, predavač na mnogim međunarodnim skupovima u Manili, Napulju, Helsinkiju, Budimpešti i New Delhiju.
 Rudolf je bio ministar vanjskih poslova i ministar pomorstva u trima vladama suvremene Republike Hrvatske, veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, veleposlanik u organizaciji UN-a, predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća splitske Skupštine općine od 1968. do 1971. i član uže uprave Hajduka, navodi se u obrazloženju.
 U obrazloženju se podsjeća da je i počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije zbog doprinosa Domovinskom ratu i doživotni počasni predsjednik Foruma hrvatske sloge.
 Akademik Rudolf svojim djelovanjem dao je izniman doprinos znanosti, politici i društvenim djelatnostima, ističe se u obrazloženju nagrade za životno djelo.
 Ivan Šimunović rodio se u Dračevici na otoku Braču, odakle je s 23 godine otišao "trbuhom za kruhom" u daleki Novi Zeland. Svojim zalaganjem i mukotrpnim radom stječe bogatstvo i poslovni ugled te nadimak Kralj škampa kao vlasnik flote od 25 ribarskih brodova i prvi koji je počeo loviti škampe na dubini od 400 metara. Vlasnik je tvornica, restorana, radionica i trgovina ribarske opreme, navodi se u obrazloženju.
 Šimunović je, kako je obrazloženo, izdašno pomagao obrani Domovine te ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman za zasluge odlikovao Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
 U svibnju 1994. kupuje pogon tvornice "Sardina" u Milni, obnavlja ga i nastavlja proizvodnju. Kupuje i turističko naselje "Velaris" u Supetru i u njegovu sklopu podiže Simulacijski centar za obuku pomoraca, koji je jedan od najmodernijih u Europi.
 Od 2011. Ivan Šimunović vraća se rodnom Braču i Dračevici, o kojoj se uvijek brinuo te pomogao izgradnju kapelice na mjesnom groblju i obnovu mjesne crkve.
 Iako je napunio 83 godine, Ivan Šimunović još aktivno pridonosi svekolikom napretku rodnog Brača i županije, navodi se u obrazloženju.
 Prof. dr. Borben Uglešić rodio se 1926. u Makarskoj, u psihijatrijskoj struci aktivan je 40 godina, a uz mnoge dužnosti u splitskome KBC-u, osnivač je i prvi voditelj Jedinice za znanstveni rad. Od 1962. vodio je Neurološko-psihijatrijski odjel splitske Opće bolnice, a nakon odvajanja neurologije i psihijatrije 1980. vodio je Psihijatrijski odjel koji 1986. postaje Klinika Medicinskog fakulteta čiji je bio predstojnik.
 Objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova i tri monografije te je vodio nekoliko međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
 Osnovna znanstvena orijentacija mu je psihijatrijska epidemiologija i s tog područja mu je i doktorat znanosti. Izniman je njegov doprinos kad je riječ o psihofarmakologiji, alkohologiji i ovisnosti, a zbog svojih radova iz biologijske psihijatrije, uvršten je u Indeks Svjetske zdravstvene organizacije. Odgojio je mnoge liječnike specijaliste, a pod njegovim mentorstvom stupanj magistra znanosti steklo je deset kandidata i četiri kandidata doktorat znanosti.
 Uvaženi je stručnjak iz forenzičke psihijatrije, a godinama radi kao sudski vještak.
 Redoviti je član Medicinske akademije Hrvatske, počasni član Češkoga liječničkog društva i Slovačkoga psihijatrijskog društva.
 Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskoga psihijatrijskog društva, stoji u obrazloženju.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 21:43:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbf951b47398e7008b45ed/80
Foto: HRT

Dani ponosa: Na današnji dan 1991. održan je prvi sastanak predsjednika u Splitu

U splitskoj vili Dalmacija 28. ožujka 1991. održan je prvi od šest sastanaka predsjednika jugoslavenskih republika

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je domaćin predsjednicima Srbije: Slobodanu Miloševiću, Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, Slovenije, Milanu Kučanu, Crne Gore, Momiru Bulatoviću i Makedonije, Kiri Gligorovu.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika. Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, odnosno saveza suverenih država, što su kao dobro rješenje brzo prihvatile Makedonija i BiH, a čemu su se protivile Srbija i Crna Gora.

U zajedničkom priopćenju istaknuta je zajednička želja da se nastavi s pregovorima. No bilo je to samo kupovanje vremena Slovenije i Hrvatske, koje će vrlo brzo samostalnost morati braniti oružjem. Sve što se događalo u prva tri mjeseca 1991., napose tijekom ožujka, jasno je upućivalo da Hrvatsku očekuje krvavi rat zbog velikosrpskih pretenzija, prenosi HRT. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju su pripadnici hrvatske policije učinkovito svladali. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom.

Vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, a predsjednik SFRJ Borisav Jović demagoški je podnio, pa opozvao ostavku zbog toga što se izvanredno stanje nije uvelo. Vrhunac krize u ožujku 1991. dogodio se upravo u vrijeme sastanka šestorice predsjednika u Splitu.

Na sam dan održavanja sastanka u Splitu pobunjenici su okupirali Plitvice. Tuđman je zamolio Miloševića da u svrhu uspostave normalnih odnosa za razgovore uskrati terorističkim skupinama bilo kakvu potporu, što Milošević naravno nije napravio. Bila je to jasna poruka da pobunjeni Srbi i službeni Beograd neće dopustiti Hrvatskoj da na miran način ostvari pravo na neovisnost, objavio je HRT.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 20:19:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbe90eb473980a008b45f8/80
Foto: 24 sata

Tuga u Čistoj Velikoj: Pokopani okrutno ubijeni Marin i Silvana

Na groblju u Čistoj Velikoj okupio se velik broj ljudi koji su se htjeli posljednji put oprostiti od Marina i Silvane Šunjerge, koje je u subotu hicima iz pištolja ubio njihov sin Tin
Marin (45) i Silvana Šunjerga (46) pokopani su u srijedu poslijepodne na mjesnom groblju u Čistoj Velikoj. U 16 sati počelo okupljanje, a u 17 sati je počeo ispraćaj. Marina i Silvanu je, podsjetimo, u subotu ubio njihov sin Tin Šunjerga (19). Oboje ih je ubio hicima iz pištolja u potiljak. Tin je priznao krivnju i trenutno se nalazi u pritvoru. Na groblju u Čistoj Velikoj okupile su se tisuće ljudi koji su se posljednji put oprostiti od Marina i Silvane. Zbog velike gužve koja je nastala u mjestu, promet je morala regulirati policija, prenosi portal 24sata.

Marin je pokopan uz sve vojne počasti budući da je u Domovinskom ratu bio pripadnik oklopne bojne 113. brigade, a inače je bio član Specijalne policije u Splitu. Mnogi mještani Čiste Velike i dalje ne vjeruju da se ovakav zločin dogodio u njihovu mjestu, te govore kako Marin i Silvana nisu zaslužili takav kraj.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 19:05:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .