Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58282d831eea8fb4b28b46dc/80
Foto: Screenshot / YouTube

Devastacija prirodnog krajobraza: Trasa vodovoda spustila se do mora, a nitko ne zna zašto

Izvođač je ušao u zaštićeno područje i izvršio ogromno miniranje - bez najave, bez sirena i sigurnosne pratnje

Devastacija zaštićenog prirodnog krajobraza Vučine na Pelješcu, uzrokovana promjenom trase regionalnog vodovodu za Mljet čije razloge nitko ne zna, ne prestaje ni nakon tri godine unatoč upozorenjima Udruge Mala sirena iz Žuljane.

Sve ostaje po starom. Samo se oni koji čine štetu malo primire kad stvar iziđe u javnost i opet nastave, kazala je tajnica Ekološke Udruga Mala Sirena Tanja Stanić.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije ove je godine o uvali Vučina dala dvije oprečne ocjene: da je narušen sustav vrijednosti toga zaštićenog krajobraza i da je sve s njim u redu.

- Na samom početku radova, u rujnu 2013. godine, kad je izvođač prosijecao zaštićenu šumu i na nekim dionicama promašio trasu i do 100 metara, ustanovljeno je da za dio trase ne postoji geodetska podloga i da je zahvat jednostavno neizvodiv.

Potom, 25. rujna 2013. projektanti su izišli prvi put na dijelove trase, te je zaključeno je da će za mjesec dana napraviti novo rješenje i da se do tada radovi zaustavljaju, kaže ona.

No, ni danas ne postoji projekt završnog dijela trase, izvođač je ušao u zaštićeno područje i izvršio ogromno miniranje - bez najave, bez sirena i sigurnosne pratnje - a na nekim dijelovima se trasa spustila i na samo 10-tak metara od mora - kaže Tanja Stanić.

Trasa promašena i do 100 metara

Iz Ministarstva graditeljstva su odgovorili da je Građevinska inspekcija 20. travnja 2016. obavila nadzor te utvrdila da su radovi izvedeni u skladu s navedenim Potvrdama glavnog projekta i elaboratom iskolčenja, te da nije utvrđena povreda odredbi propisa kojima se uređuje gradnja u svezi do tada izvedenih radova.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode su na Hinin upit odgovorili tek savjetom da iskoristimo pravo na pristup informacijama, za čime se poseže samo kad nema izgleda da se podatak dobije redovnim putem.

Desetak dana nakon Hinina upita glasnogovorniku Dubrovačko-neretvanske županije i spomenutoj županijskoj Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenom prirodom, stigao je odgovor v.d. Ravnatelja Javne ustanove Ivana Stanovića.

- Nakon obilaska terena želimo naglasiti da je za navedeni projekt izdana građevinska dozvola i uvjeti zaštite prirode. U vremenu od početka radova, koliko smo upoznati, manje-više sve su nadležne inspekcije izvršile izvide na gradilištu - kaže se u odgovoru Javne ustanove.

Tanja Stanić, međutim, kaže da je potpuna neistina da su radovi izvođeni po elaboratu iskolčenja, jer je već izlaskom na trasu u rujnu 2013. zaključeno i potpisano da je trasa promašena. Od strane Kupjenove trasa je promašena i više stotina metara, kaže ona.

Na sastanku koji ona navodi bili su nazočni predstavnici Hrvatskih voda, investitora NPKLM vodovod Korčula, projektanta Hidroing Split, nadzora Školjera d.o.o., izvođača radova Lasić & Co, također predsjednik Mjesnog odbora Žuljana Şrećko Čaveliš, gradonačelnik Stona Vedran Antunica, inspektorica zaštite prirode Vesna Daničić i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Ivan Stanović.

Na tom sastanku je zaključeno da je u postupku izdavanja građevinske dozvole „zadovoljena samo formalna procedura“, da je trasa vodovoda mijenjanja nakon što je za projekt izdano odobrenje, da je krajolik uvale Vučina devastiran, da projektant prije izrade projekta nije obišao teren i da projektant nema geodetsku podlogu za dio trase.

„Nadležna tijela su trebala revidirati dozvolu“

Također, Mjesni odbor Žuljana utvrdio je da je izvođač znatno odstupio od projekta iskolčenja i da je stoga potrebno izraditi nove varijante projekta, spriječiti izvođača u kršenju i pokrenuti reviziju suglasnosti nadležnih ustanova.

Ako je inspekcija obavila nadzor kako kažu 20. travnja 2016. onda su mogli ustanoviti da radovi nisu izvedeni u skladu s projektom, kaže Tanja Stanić i dodaje da je i miniranje zaštićenog krajobraza urađeno protivno svim točkama iz naputaka o izgradnji pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje Nikoline Šišić.

Nakon miniranja 13. svibnja 2015. koje smo prijavili građevinskoj inspekciji, koja se nije odazvala i izašla na trasu, dalje se vršilo prosijecanje i kopanje teškom mehanizacijom na predjelu trase Rt Lenga - Košarske stijene iako se potpisalo da se radovi obustavljaju dok se ne napravi novi projekt, kaže Tanja Stanić i postavlja pitanje zašto Ministarstvo graditeljstva u odgovoru ne spominje zatraženu reviziju nevaljane građevinske dozvole?

Poanta cijele ove priče je da se tamo ne može fizički proći, osim potpune promjene krajobraza dinamitom, kaže Tanja Stanić i dodaje da općina Ston nije poslala svoju osobu na odobravanje projekta.

Nadležna tijela su trebala revidirati dozvolu, kaže Tanja Stanić i dodaje da je samom činjenicom što su radovi izvršeni mimo projekta, dozvola postala nevažeća, pozivajući se na raniji dokument okolišne inspekcije.

Ministarstvo graditeljstva također u odgovoru Hini dodaje kako je „utvrđeno da se već izvjesno vrijeme ne izvode radovi na predmetnom građenju, zbog uočenih problema u projektiranoj trasi na predjelu Košarskih stijena, a do rješenja istog problema“, međutim nisu obrazložili koji su to problemi.

JU: Uvala Vučine i ugrožena i nije ugrožena

U najnovijem odgovoru Ivan Stanović smatra da je devastacija prostora u očekivanim okvirima za takve zahvate, s obzirom da projektirana trasa prolazi vrlo strmim i nepristupačnim terenom, do početka izgradnje neprohodnim, te da standardi izgradnje takvih objekata podrazumijevaju gabarite komunikacije koja omogućava nesmetan pristup mehanizaciji, kako prilikom izgradnje, tako i u slučaju havarija odnosno potrebnih sanacija.

Niko ne spori da je izdata građevinska dozvola i uvjeti zaštite prirode, ali je činjenica da su uvjeti svi do jednoga prekršeni, a sporna dozvola je trebala još davno na reviziju i to zbog utvrđenih propusta u projektu i logistici, što je i potpisano na sastancima sa svim uključenim stranama i institucijama. I sam gospodin Stanović je jedan od potpisanih, objašnjava Tanja Stanić.

Po završetku radova izvršit će se sanacija prostora i uklanjanje viška materijala, a u cilju protupožarne zaštite izdat će se nalog za potpunim uklanjanjem biljnog otpada te ostataka srušenih stabala i niskog raslinja. Također, obnovom vegetacije uz trasu krajobrazne vrijednosti neće biti umanjene, ističe Stanović.

Sanacije koju gospodin Stanović navodi ne postoji nigdje u pisanom obliku, kao ni troškovnik sanacije, ni tko je dužan izvršiti sanaciju. Mislim da je očitovanje gospodina Stanovića krajnje ignorantsko kao i cijeli postupak svih institucija koje ne odrađuju svoj posao, kaže Tanja Stanić.

Svoju tvrdnju podupire ocjenom iz plana županijske Javne ustanove za zaštitu prirode za 2016. godinu, u kojem je uvala Vučina označena ugroznom kategorijom D, što znači da je potrebna promjena načina korištenja i/ili poduzimanje dodatnih mjera zaštite.

U planu se ističe da je „veliki problem s divljom gradnjom nedopuštenim kampiranjem“, ali i da je „zahvat izgradnje vodovoda narušio krajobrazne karakteristike uvale Vučine iako se postupalo prema uvjetima zaštite prirode“.

Pripremanje terena za biznis?

U Žuljani imamo mnogo puta viđenu situaciju zaobilaženja procedura i prebacivanja odgovornosti, objašnjava Enes Ćerimagić iz Zelene akcije i ističe da je veliki problem administracije u Hrvatskoj nadzor nad provedbom donesenih rješenja.

- Najžalosnije je da se to provodi po formalno zakonitim rješenjima, koja, međutim, ne bi bila zakonita da se nad njihovim pridržavanjem provodi adekvatan nadzor i pravovremeno reagira. Umjesto toga, najčešće svjedočimo napadima na građane i udruge civilnog društva koji opravdano ukazuju na te probleme i pritom nerijetko pokazuju veliku dozu hrabrosti i požrtvovnosti.

Nije se lako suprotstaviti nekome tko je odlučio provoditi samovolju i u tome mu svojom neaktivnošću pomažu institucije koje bi ga trebale spriječiti. Takvi aktivni i savjesni građani brana su od toga da se pretvorimo u državu bezakonja i samovolje i svakako ih treba podržati - kaže Enes Ćerimagić.

Poznati fotograf Boris Cvjetanović, koji dobar dio svoga vremena provodi u Žuljani, kaže da je prije rata napravljen projekt vodovoda koji je uključivao tunel kroz brdo Sveti Ivan, jer je „netko dobro poznavao stanje na terenu“. 

- Sad je umjesto tunela ideja da vodovod zaobilazi brdo. Nitko od projektanata i izvođača nije prije bio ondje, pa su kasnije shvatili su da je ondje nemoguće proći - kaže on.

Međutim, Cvjetanović sumnja da je očita razlika između onoga što je planirano i onoga što se zbiva na terenu slučajna. Trasa se spustila gotovo do samog mora, pa nam ostaje zaključiti da se netko pravi lud kako bi doveo cestu na lokaciju koju bi za neko vrijeme mogla postati građevinskom i otkriti da iza svega stoji ideja o nekom velikom biznisu, smatra on.

Žuljanu i Brijestu, za koju se veže južna strana budućeg Pelješkog mosta, dijeli tek hrbat poluotoka Pelješca, i šest kilometara zračne udaljenosti.

Facebook komentari

hr Sun Nov 13 2016 10:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e4fddab47398ff008b459e/80

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzum

Dio radnika koji rade u tim trgovinama bit će prebačeno u druge trgovine poput onih na obali, s obzirom na to da za njih postoji potreba zbog sezone, a postoji mogućnost da će u slučaju ako te trgovine budu dane u najam drugim tvrtkama, zaposlenici biti “prebačeni” u ta poduzeća

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma, otkrila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, prema informaciji koju je dobila od Radničkog vijeća te tvrtke, a radit će se većinom o manjim trgovinama s najviše pet zaposlenika. - piše jutranji.hr

Kako je otkrila Štulić, dio radnika koji rade u tim trgovinama bit će prebačeno u druge trgovine poput onih na obali, s obzirom na to da za njih postoji potreba zbog sezone, a postoji mogućnost da će u slučaju ako te trgovine budu dane u najam drugim tvrtkama, zaposlenici biti “prebačeni” u ta poduzeća.

Kolektivni ugovor

Sukladno kolektivnom ugovoru, nastavlja predsjednica tog sindikata, radnici bi se prilikom zatvaranja trgovina trebali zbrinuti, s obzirom na to da prema ugovoru postoji otkazni rok, kao i pravo na otpremninu. Štulić ističe kako su u Sindikatu svjesni toga da se radi o izvanrednoj situaciji, no da se zasad normalno radi.

Ističe da nema informaciju koliko bi se trgovina prilikom procesa restrukturiranja zatvorilo, no Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma, u srijedu je najavio da bi se brojka mogla kretati između 80 i 100. Pritom je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, izjavio da će uz smanjenje neprofitabilnih trgovina, istovremeno raditi na otvaranju novih, tako da je moguće da se i u njima zaposli dio radnika. Dio zaposlenika stekao je i uvjete za mirovinu, naglasila je Štulić i dodala kako su sindikalni povjerenici u stalnom kontaktu s upravom Konzuma koja ih obavještava o daljnjim koracima. S Ramljakom su se, pak, našli na sastanku i on ih je informirao o koracima “snimanja” prometa u Konzumu kako bi se mogla stvoriti operativna dobit. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Jun 24 2017 10:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4ac4bb473980f338b456e/80
Foto: Screenshot / YouTube

Petrina prijeti prijavom zbog oduzimanja vatrogasne cisterne Primoštenu usred sezone

Oduzimati Primoštenu vatrogasnu cisternu u srcu turističke sezone radi opskrbe vodom u općini Ervenik bezobrazno je i besmisleno, i bude li nam cisterna oduzeta podignut ću kaznenu prijavu protiv odgovornih jer dovode u opasnost živote ljudi i imovinu, poručuje primoštenski načelnik Stipe Petrina u dopisu Ravnateljstvu za robne zalihe nakon što mu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta naložilo da cisternu preda drugoj općini.

Ministarstvo je općini Primošten naložilo da najkasnije do petka preda višenamjensku autocisternu za prijevoz pitke vode na privremeno korištenje općini Ervenik, no Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Primošten i Petrina tome su se suprotstavili. 

"Pred početak nove protupožarne sezone već imamo nekoliko intervencija, manjak ljudi, ali herojski se mučimo, a onda nam je stigla obavijest da nam cisterna ide u Ervenik radi prijevoza vode. Ostali smo zgroženi i zatečeni što u sezoni ostajemo bez najbitnijeg vozila. Sigurnost 15.000 gostiju i domaćina više neće biti ista - raspolagat ćemo sa svega 42 litre vode po kvadratnom kilometru odnosno s kap po metru", priopćili su putem facebooka iz DVD-a dodajući kako se radi o političkoj odluci "jer je to sigurno kupovanje glasova vladajuće stranke ili u Saboru ili u Županijskoj skupštini".

Primoštenski vatrogasci najavljuju da su zbog cisterne spremni i prosvjedovati. "Unatoč zakletvi i profesiji oglušit ćemo se na neke stvari i događaje izvan općine Primošten. Sve članove i ljude dobre volje pozivamo na potporu", poručili su iz DVD-a Primošten koji je cisternu dobio prije dvije godine, nakon što je prethodna cisterna prije 10 godina izgorjela u požaru.

U nalogu za primopredaju cisterne, Ravnateljstvo za robne zalihe poziva se na ugovor potpisan s općinom Primošten i traži da cisterna bude u Erveniku do kraja rujna, ali Petrina tvrdi da je nalog u suprotnosti s ugovorom o smještaju, čuvanju, održavanju i korištenju te cisterne.

"Nemam osobno ništa protiv općine Ervenik i njenih žitelja, ali problemi te općine ne rješavaju se u lipnju oduzimanjem cisterne koju je na korištenje tijekom četiri godine dobio Primošten", ističe Petrina.

U Primoštenu podsjećaju kako je pitanje o slučaju cisterna ovoga tjedna u Saboru postavio premijeru Andreju Plenkoviću i zastupnik SDP-a Ranko Ostojić kojeg je zanimalo zašto je DVD-u Primošten prestalo pravo korištenja cisterne i je li takvim činom u jeku protupožarne sezone ugrožena sigurnost stanovnika i turista.


Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 12:36:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594cec27b9e03e802f8b45f0/80

Splitski gradonačelnik primio konzulicu Republike Mađarske

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara susreo se u petak ujutro s mađarskom konzulicom Enikő Tuska i počasnim mađarskim konzulom u Splitu Ivom Staničićem.

Povod sastanku je  otvaranje privremenog konzulata Republike Mađarske u Splitu tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja mađarskih turista, ali je gradonačelnik Krstulović Opara naglasio i važnost dobrih, ali i korektnih gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, a posebno u svjetlu preuzimanja „Splitske banke“ od strane mađarske „OTP banke“.

„Očekujem se da će sjedište „Splitske banke“ ostati u Splitu. Što se mene kao gradonačelnika tiče, nikakvo preseljenje sjedišta ne dolazi u obzir. Također, očekujem da najavljena racionalizacija radnih mjesta u  „Splitskoj banci“ neće rezultirati gubitkom radnih mjesta u toj banci u kojoj rade mnogi moji sugrađani. Upravo kroz tu prizmu mjerit ću kvalitetu naših odnosa“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Konzulica Tuska
zahvalila je gradonačelniku na dobrodošlici, te izrazila važnost dobre suradnje sa splitskom gradskom upravom tijekom turističke sezone. Počasni konzul Staničić naveo je kako privremeni konzulat pruža sve oblike administrativne pomoći mađarskim državljanima u Split i Dalmaciji.

Podsjetimo, odlukom Vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske iz siječnja 2006. definirano je da se tijekom turističke sezone osigura stalna (24 sata dnevno) i profesionalna konzularna pomoć mađarskim turistima na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Tako  i ove godine u Splitu djeluje mađarsko konzularno predstavništvo u razdoblju od 15. lipnja 2017. do 15. rujna 2017.

Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 12:25:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594cc083b9e03e48308b458c/80

Govori s područja mjesta Milne na otoku Braču proglašeni nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, ovih je dana donijelo rješenje kojim se potvrđuje da govori milnarskoga područja imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra. Pod time se misli na mjesne govore Milne, Ložišća i Bobovišća – dakle, govore pojedinih naselja koji su danas u sastavu Općine Milna.

Centar za kulturu Milna prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskoga područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na inicijativu i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskoga filologa/dijelektologa.

U kratkome nam je razgovoru dr. sc. Filip Galović, profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje jezične i druge predmete, kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Naime, svi su ovi govori specifični na svoj način. Riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskomu dijalektu. Govor je Milne ponajviše osobit po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, no ondje se danas zadržao u znatno manjem razmjeru (stariji Milnarani govore covik, cisto, cuvat, dakle nema glasa /č/; s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove /š/ i /ž/, primjerice šuša, požanjot, šparanjat i sl.), ali taj govor sadrži i druge bitne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu arhaičniji govori, posebice u pogledu akcenta, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su nestale u drugim čakavskim govorima.Dr. sc. Filip Galović ističe da su danas ovi govori ugroženi s brojnih strana i već su u njima (posebice kod mlađega, pa i srednjega naraštaja) registrirane promjene kojima su različiti uzroci – nov i moderan način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskoga govora, utjecaj govora medija, utjecaj standardnoga jezika i niza drugih čimbenika – stoga prvo valja razviti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje i održavanje.

Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture ne znači samo priznanje, već i obvezu, pa su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milnarskoga područja. Uvjereni smo da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedini „fetivi“ Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora te na razne načine pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga zaista dragocjenoga blaga.

Mjesni su govori, kako kaže profesor Galović, neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebito očuvati i prenijeti na mlađegeneracije jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine.

Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 10:06:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .