Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58282d831eea8fb4b28b46dc/80
Foto: Screenshot / YouTube

Devastacija prirodnog krajobraza: Trasa vodovoda spustila se do mora, a nitko ne zna zašto

Izvođač je ušao u zaštićeno područje i izvršio ogromno miniranje - bez najave, bez sirena i sigurnosne pratnje

Devastacija zaštićenog prirodnog krajobraza Vučine na Pelješcu, uzrokovana promjenom trase regionalnog vodovodu za Mljet čije razloge nitko ne zna, ne prestaje ni nakon tri godine unatoč upozorenjima Udruge Mala sirena iz Žuljane.

Sve ostaje po starom. Samo se oni koji čine štetu malo primire kad stvar iziđe u javnost i opet nastave, kazala je tajnica Ekološke Udruga Mala Sirena Tanja Stanić.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije ove je godine o uvali Vučina dala dvije oprečne ocjene: da je narušen sustav vrijednosti toga zaštićenog krajobraza i da je sve s njim u redu.

- Na samom početku radova, u rujnu 2013. godine, kad je izvođač prosijecao zaštićenu šumu i na nekim dionicama promašio trasu i do 100 metara, ustanovljeno je da za dio trase ne postoji geodetska podloga i da je zahvat jednostavno neizvodiv.

Potom, 25. rujna 2013. projektanti su izišli prvi put na dijelove trase, te je zaključeno je da će za mjesec dana napraviti novo rješenje i da se do tada radovi zaustavljaju, kaže ona.

No, ni danas ne postoji projekt završnog dijela trase, izvođač je ušao u zaštićeno područje i izvršio ogromno miniranje - bez najave, bez sirena i sigurnosne pratnje - a na nekim dijelovima se trasa spustila i na samo 10-tak metara od mora - kaže Tanja Stanić.

Trasa promašena i do 100 metara

Iz Ministarstva graditeljstva su odgovorili da je Građevinska inspekcija 20. travnja 2016. obavila nadzor te utvrdila da su radovi izvedeni u skladu s navedenim Potvrdama glavnog projekta i elaboratom iskolčenja, te da nije utvrđena povreda odredbi propisa kojima se uređuje gradnja u svezi do tada izvedenih radova.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode su na Hinin upit odgovorili tek savjetom da iskoristimo pravo na pristup informacijama, za čime se poseže samo kad nema izgleda da se podatak dobije redovnim putem.

Desetak dana nakon Hinina upita glasnogovorniku Dubrovačko-neretvanske županije i spomenutoj županijskoj Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenom prirodom, stigao je odgovor v.d. Ravnatelja Javne ustanove Ivana Stanovića.

- Nakon obilaska terena želimo naglasiti da je za navedeni projekt izdana građevinska dozvola i uvjeti zaštite prirode. U vremenu od početka radova, koliko smo upoznati, manje-više sve su nadležne inspekcije izvršile izvide na gradilištu - kaže se u odgovoru Javne ustanove.

Tanja Stanić, međutim, kaže da je potpuna neistina da su radovi izvođeni po elaboratu iskolčenja, jer je već izlaskom na trasu u rujnu 2013. zaključeno i potpisano da je trasa promašena. Od strane Kupjenove trasa je promašena i više stotina metara, kaže ona.

Na sastanku koji ona navodi bili su nazočni predstavnici Hrvatskih voda, investitora NPKLM vodovod Korčula, projektanta Hidroing Split, nadzora Školjera d.o.o., izvođača radova Lasić & Co, također predsjednik Mjesnog odbora Žuljana Şrećko Čaveliš, gradonačelnik Stona Vedran Antunica, inspektorica zaštite prirode Vesna Daničić i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Ivan Stanović.

Na tom sastanku je zaključeno da je u postupku izdavanja građevinske dozvole „zadovoljena samo formalna procedura“, da je trasa vodovoda mijenjanja nakon što je za projekt izdano odobrenje, da je krajolik uvale Vučina devastiran, da projektant prije izrade projekta nije obišao teren i da projektant nema geodetsku podlogu za dio trase.

„Nadležna tijela su trebala revidirati dozvolu“

Također, Mjesni odbor Žuljana utvrdio je da je izvođač znatno odstupio od projekta iskolčenja i da je stoga potrebno izraditi nove varijante projekta, spriječiti izvođača u kršenju i pokrenuti reviziju suglasnosti nadležnih ustanova.

Ako je inspekcija obavila nadzor kako kažu 20. travnja 2016. onda su mogli ustanoviti da radovi nisu izvedeni u skladu s projektom, kaže Tanja Stanić i dodaje da je i miniranje zaštićenog krajobraza urađeno protivno svim točkama iz naputaka o izgradnji pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje Nikoline Šišić.

Nakon miniranja 13. svibnja 2015. koje smo prijavili građevinskoj inspekciji, koja se nije odazvala i izašla na trasu, dalje se vršilo prosijecanje i kopanje teškom mehanizacijom na predjelu trase Rt Lenga - Košarske stijene iako se potpisalo da se radovi obustavljaju dok se ne napravi novi projekt, kaže Tanja Stanić i postavlja pitanje zašto Ministarstvo graditeljstva u odgovoru ne spominje zatraženu reviziju nevaljane građevinske dozvole?

Poanta cijele ove priče je da se tamo ne može fizički proći, osim potpune promjene krajobraza dinamitom, kaže Tanja Stanić i dodaje da općina Ston nije poslala svoju osobu na odobravanje projekta.

Nadležna tijela su trebala revidirati dozvolu, kaže Tanja Stanić i dodaje da je samom činjenicom što su radovi izvršeni mimo projekta, dozvola postala nevažeća, pozivajući se na raniji dokument okolišne inspekcije.

Ministarstvo graditeljstva također u odgovoru Hini dodaje kako je „utvrđeno da se već izvjesno vrijeme ne izvode radovi na predmetnom građenju, zbog uočenih problema u projektiranoj trasi na predjelu Košarskih stijena, a do rješenja istog problema“, međutim nisu obrazložili koji su to problemi.

JU: Uvala Vučine i ugrožena i nije ugrožena

U najnovijem odgovoru Ivan Stanović smatra da je devastacija prostora u očekivanim okvirima za takve zahvate, s obzirom da projektirana trasa prolazi vrlo strmim i nepristupačnim terenom, do početka izgradnje neprohodnim, te da standardi izgradnje takvih objekata podrazumijevaju gabarite komunikacije koja omogućava nesmetan pristup mehanizaciji, kako prilikom izgradnje, tako i u slučaju havarija odnosno potrebnih sanacija.

Niko ne spori da je izdata građevinska dozvola i uvjeti zaštite prirode, ali je činjenica da su uvjeti svi do jednoga prekršeni, a sporna dozvola je trebala još davno na reviziju i to zbog utvrđenih propusta u projektu i logistici, što je i potpisano na sastancima sa svim uključenim stranama i institucijama. I sam gospodin Stanović je jedan od potpisanih, objašnjava Tanja Stanić.

Po završetku radova izvršit će se sanacija prostora i uklanjanje viška materijala, a u cilju protupožarne zaštite izdat će se nalog za potpunim uklanjanjem biljnog otpada te ostataka srušenih stabala i niskog raslinja. Također, obnovom vegetacije uz trasu krajobrazne vrijednosti neće biti umanjene, ističe Stanović.

Sanacije koju gospodin Stanović navodi ne postoji nigdje u pisanom obliku, kao ni troškovnik sanacije, ni tko je dužan izvršiti sanaciju. Mislim da je očitovanje gospodina Stanovića krajnje ignorantsko kao i cijeli postupak svih institucija koje ne odrađuju svoj posao, kaže Tanja Stanić.

Svoju tvrdnju podupire ocjenom iz plana županijske Javne ustanove za zaštitu prirode za 2016. godinu, u kojem je uvala Vučina označena ugroznom kategorijom D, što znači da je potrebna promjena načina korištenja i/ili poduzimanje dodatnih mjera zaštite.

U planu se ističe da je „veliki problem s divljom gradnjom nedopuštenim kampiranjem“, ali i da je „zahvat izgradnje vodovoda narušio krajobrazne karakteristike uvale Vučine iako se postupalo prema uvjetima zaštite prirode“.

Pripremanje terena za biznis?

U Žuljani imamo mnogo puta viđenu situaciju zaobilaženja procedura i prebacivanja odgovornosti, objašnjava Enes Ćerimagić iz Zelene akcije i ističe da je veliki problem administracije u Hrvatskoj nadzor nad provedbom donesenih rješenja.

- Najžalosnije je da se to provodi po formalno zakonitim rješenjima, koja, međutim, ne bi bila zakonita da se nad njihovim pridržavanjem provodi adekvatan nadzor i pravovremeno reagira. Umjesto toga, najčešće svjedočimo napadima na građane i udruge civilnog društva koji opravdano ukazuju na te probleme i pritom nerijetko pokazuju veliku dozu hrabrosti i požrtvovnosti.

Nije se lako suprotstaviti nekome tko je odlučio provoditi samovolju i u tome mu svojom neaktivnošću pomažu institucije koje bi ga trebale spriječiti. Takvi aktivni i savjesni građani brana su od toga da se pretvorimo u državu bezakonja i samovolje i svakako ih treba podržati - kaže Enes Ćerimagić.

Poznati fotograf Boris Cvjetanović, koji dobar dio svoga vremena provodi u Žuljani, kaže da je prije rata napravljen projekt vodovoda koji je uključivao tunel kroz brdo Sveti Ivan, jer je „netko dobro poznavao stanje na terenu“. 

- Sad je umjesto tunela ideja da vodovod zaobilazi brdo. Nitko od projektanata i izvođača nije prije bio ondje, pa su kasnije shvatili su da je ondje nemoguće proći - kaže on.

Međutim, Cvjetanović sumnja da je očita razlika između onoga što je planirano i onoga što se zbiva na terenu slučajna. Trasa se spustila gotovo do samog mora, pa nam ostaje zaključiti da se netko pravi lud kako bi doveo cestu na lokaciju koju bi za neko vrijeme mogla postati građevinskom i otkriti da iza svega stoji ideja o nekom velikom biznisu, smatra on.

Žuljanu i Brijestu, za koju se veže južna strana budućeg Pelješkog mosta, dijeli tek hrbat poluotoka Pelješca, i šest kilometara zračne udaljenosti.

Facebook komentari

hr Sun Nov 13 2016 10:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585707f11eea8f436b8b456b/80
Foto: HDZ

Franković: Najkasnije za godinu dana izgradit ćemo novi azil za životinje

Predsjednica Društva za zaštitu životinja u Dubrovniku Anica Sambrailo rekla je kako je zahvalna jer se konačno pokazuje prava volja za rješavanje tog problema

Kandidat HDZ-a za dubrovačkoga gradonačelnika Mato Franković rekao je u srijedu u Dubrovniku da će izgraditi novi, primjereniji azil za životinje najkasnije za godinu dana, a ustvrdio je kako je u izgradnju betonskog kruga koji je trebao biti novi azil tvrtka Sanitat bahato potrošila 700 tisuća kuna javnog novca. 

 Na konferenciji za novinare na Žarkovici Franković je istaknuo kako ne želi gledati prizore poput onih zadnja dva dana, kad je veterinarka Zdenka Filipović, inače vlasnica azila "Animalis Centrum" iz Splita, po ugovoru sa Sanitatom došla odvoditi pse s dubrovačkog područja. 

 "Želim pozvati sve institucije Grada, prije svega tvrtku Sanitat na korektnost. Pričekajmo desetak dana. Ako postoji volja potencijalnih udomitelja, možda te životinje možemo udomiti. Nemojmo ih voditi u Split, neka ih ljudi privremeno zbrinu u svoje domove. Mi poštujemo zakone RH i jasno nam je da se u ovaj azil životinje više ne mogu smještati zbog rješenja Veterinarske inspekcije, ali moramo istaknuti i razlog zašto je to tako. Grad Dubrovnik dugi niz godina nije dao adekvatno rješenje za azil za životinje", rekao je Franković.

 Ustvrdio je da je na Žarkovici tvrtka Sanitat 'ulupala' 700 tisuća kuna građana u "jedan betonski krug koji služi za išetavanje pasa". "To je novac građana Dubrovnika, a potrošen je u ništa", rekao je.

 "Mi ćemo azil za životinje izgraditi najkasnije za godinu dana, a nakon toga ćemo sve životinje sa Žarkovice povući u novi azil. On će biti negdje na području od Trstenog do Brsečina, na lokaciji koja neće umanjiti kvalitetu života naših sugrađana. Financije nikada nisu bile problem, postoje brojna pisma namjere donatora, a Grad Dubrovnik je trebao i sam iznijeti neko rješenje, ali netko je bio toliko bahat i potrošio 700 tisuća kuna u ništa, u betonski krug", ocijenio je Franković.  Dodao je da je razgovarao s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i da očekuje njegov dolazak idući tjedan kako pronašli kratkoročno rješenje dok se ne izgradi azil.

 Predsjednica Društva za zaštitu životinja u Dubrovniku Anica Sambrailo rekla je kako je zahvalna jer se konačno pokazuje prava volja za rješavanje tog problema.

 "Napokon se pokušava riješiti pitanje napuštenih životinja. Žarkovica nije lokacija za ovo, postoje drugi lokaliteti kao i pisma namjere stranih donatora s više od tri milijuna kuna, što je dostatno za izgradnju azila. Gradska vlast na čelu s Androm Vlahušićem, direktor Sanitata Vedran Kunica te Valentin Dujmović nisu čak ni odgovorili na našu ponudu. Sve se moglo riješiti davnih dana", rekla je i dodala kako je Veterinarska inspekcija 2009. i 2012. godine donijela rješenja po kojima je Gradu Dubrovniku naložena izgradnja novog skloništa u roku od 60 dana. 

 "Grad je to ignorirao i našim novcem plaća kazne, a istodobno provodi silu prema ljubiteljima životinja. Mi radimo posao Grada i s ulica smo sklonili sve napuštene životinje da se može živjeti normalno", rekla je Sambrailo. 

Podsjetila je kako godinama odbijaju dati na uvid ugovore koje su Grad Dubrovnik i Sanitat potpisali s veterinarkom Filipović iz Splita i njezinim azilom koji ima kapacitet od 30 pasa. "Tražili smo da nam se dostavi izvješće koliko je novca potrošeno za odvoženje životinja i da nam dostave papire koliko je novca potrošeno za ovo 'gumno', koje je trebalo biti kao novi azil", istaknula je Sambrailo.

 

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 17:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5925978fb9e03e97178b4675/80
Foto: D.N.

Završena rekonstrukcija ceste od Širine do Bilankuše u Solinu

Na pripremi i realizaciji ovog projekta surađivali su i koordinirali svoje aktivnosti tri investitora: Županijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske županije,Grad Solin i EVN Croatia Plin d.o.o.

Danas je službeno puštena u promet rekonstruirana Ulica Stjepana Radića u Solinu, tj. dionica županijske ceste Solin-Klis, od Širine do Bilankuše.

 Riječ je o vrlo složenom zahvatu koji je povezao četiri zasebna projekta u jedan:

-       rekonstrukciju kolničke konstrukcije županijske ceste Širina – Bilankuša (Ulica Stjepana Radića);

-       izgradnju sustava oborinske odvodnje ceste i grada Solina;

-       izgradnju plinovoda distribucijskog sustava Splitsko-dalmatinske županije;

-       arheološka istraživanja Salone.

 Vrijednost radova rekonstrukcije ceste s oborinskom kanalizacijom i arheološkim istraživanjima je oko 6,5 milijuna kuna, a kada se pridoda vrijednost ugrađenog plinovoda od 2,7 milijuna kuna, ukupna vrijednost radova je oko 9,2 milijuna kuna.

 Na pripremi i realizaciji ovog projekta surađivali su i koordinirali svoje aktivnosti tri investitora: Županijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske županije,Grad Solin i EVN Croatia Plin d.o.o.

Usklađenje navedenih projekata i izvođenje radova na predmetnoj dionici koordinirano i zajednički,ostvarilo je ciljizbjegavanja ponavljanja sličnih radova, prometnog kolapsa i nepotrebnih troškova.

 Ostvarenjem ovog projekta započela je rekonstrukcija županijske ceste Solin-Klis. Riječ je najprometnijoj županijskoj cesti, koja prolazi kroz gusto naseljeno područje, koju je potrebno u cijelosti rekonstruirati. U tijelu je priprema projektne dokumentacije, a sljedeća faza rekonstrukcije je sanacija tunelakoja se očekuje sljedeće godine.

 Radovi su završeni u planiranom roku u trajanju od četiri mjeseca. Svim građanima i sudionicima u prometu zahvaljujemo na pokazanom strpljenju i razumijevanju tijekom izvođenja radova.

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 16:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589d8196b4739863328b4586/80

Maras poziva Plenkovića da do 30. svibnja predloži novog ministra zaštite okoliša

Vaša Vlada je bila koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta, i kao takva je dobila potporu u Hrvatskom saboru, te sam stajališta da ste trebali ponovno predložiti Vladu u cijelosti, poručuje Maras u pismu Plenkoviću

 Predsjednik saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Gordan Maras uputio je u srijedu otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem podsjeća da u petak, 26. svibnja, istječe trideseti dan od razrješenja četiri ministra u Vladi, te ga poziva da do tada predloži novog ministra zaštite okoliša i energetike, s obzirom da Maras namjerava sjednicu Odbora s točkom imenovanja novog ministra sazvati za 30. svibnja u 13 sati.

"Apsolutno je neprihvatljivo da ignorirate činjenicu da Hrvatska već mjesec dana ima krnju Vladu i da nema nikakvih naznaka hoćete li, kada i koga imenovati novim članovima Vlade. Vaša Vlada je bila koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta, i kao takva je dobila potporu u Hrvatskom saboru, te sam stajališta da ste trebali ponovno predložiti Vladu u cijelosti", poručuje Maras u pismu Plenkoviću.

Ako nema konsenzusa oko takvog rješenja, ustavnopravni stručnjaci smatraju da je rok za prijedlog novih članova Vlade trideset dana.

"Nažalost, vi ignorirate i tu činjenicu, te držim kako takvim ignoriranjem rokova počinje uzurpacija vlasti. Brojni postojeći problemi u našoj zemlji, kao što su Agrokor, INA, političko i netransparentno imenovanje voditeljice kurikularne reforme, kao i ignoriranje stručnjaka koji su radili na reformi, nažalost se ne rješavaju nego iz dana u dan eskaliraju", ističe Maras.

Navodi kako je među razriješenim ministrima i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, pa skreće pozornost na neke od problema u tom sektoru, kao što su onečišćenje okoliša iz Rafinerije nafte Brod, što štetno utječe na zdravlje ljudi u Slavonskom Brodu i okolici, pitanje odlagališta otpada u Splitu, Trogiru, Koprivnici, Varaždinu i Makarskoj, izgradnja cementne baze u Velikoj Gorici, te neadekvatno povlačenje sredstava za zaštitu okoliša i prirode iz EU fondova.

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 16:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847ed9f1eea8fe82b8b45bd/80
Foto: Boris Kačan http://www.boriskacan.com/

Dujmović: Ne vjerujem da će se golf na Srđu ikada izgraditi

Založio se za to da se s tvrtkom Razvoj Golf napravi interna arbitraža vezano za koncesiju nad tvrđavom Imperijal na Srđu i zatraže pravna mišljenja koja će biti podloga za daljnje korake

 Kandidat HNS-a za dubrovačkoga gradonačelnika Valentin Dujmović izjavio je u srijedu kako ne vjeruje da će se golf na Srđu ikada izgraditi, a on i njegov tim ponašat će se u skladu s obvezama koje su nastale ranije.

- Jesam za investicije, ali mislim da se golf na Srđu nikada neće izgraditi, a mišljenje temeljim na razgovorima s investitorom. O toj temi ne trebamo previše gubiti vrijeme, moramo vidjeti kako se nositi s obvezama nastalim prije nego moj tim i ja preuzmemo Ured gradonačelnika. Ponašat ćemo se u skladu s obvezama koje su nastale ranije. - rekao je Dujmović dodavši kako treba pratiti najstrože uvjete Studije utjecaja na okoliš.

Založio se za to da se s tvrtkom Razvoj Golf napravi interna arbitraža vezano za koncesiju nad tvrđavom Imperijal na Srđu i zatraže pravna mišljenja koja će biti podloga za daljnje korake.

"Je li ta tvrđava naša? Jesu li oni izgubili koncesiju? Je li se pravno nešto dogodilo da Grad može reći 'OK, mi sad preuzimamo priču'. Ako je tako, stat ću iza takvog mišljenja i ako bude moguće predložit ćemo Društvu prijatelja dubrovačkih starina i Zavodu za obnovu Dubrovnika da obnove tvrđavu. Projekt je vrijedan 80 do 110 milijuna kuna, treba obnoviti tvrđavu, napraviti Muzej Domovinskog rata i krenuti s tom pričom dalje'', kaže Dujmović.

Također je najavio da želi u svom mandatu izmjestiti azil za životinje sa Žarkovice, gdje bi napravio izletište, restoran ili vidikovac, dok bi sav prihod od najma išao Društvu za zaštitu životnija koje bi vodilo skrb o životinjama. 

- Iz tog novca nećemo uspjeti izgraditi azil, ali se može izgraditi iz proračuna. Imali smo novac predviđen za kupnju zemlje na Osojniku za izgradnju azila, proračun je srušen, a dosad smo mogli biti u poodmakloj fazi projekta. Azil je potreban i treba ga hitno napraviti, pa ću kao gradonačelnik prvo predložiti u proračunu kupnju zemljišta na Osojniku i izgradnju azila'', poručio je Dujmović.

Rekao je da će se tek vidjeti koliki je kapacitet azila potreban Dubrovniku, a vodit će ga veterinar za kojega će se raspisati javni natječaj.

Tvrtka Sanitat je preko puta postojećeg azila, u kojem po navodima Društva za zaštitu životinja ima preko 300 pasa, svojedobno počela izgradnju novog azila kapaciteta 120 životinja. Te radove zaustavilo je Ministarstvo kulture zbog kršenja odredbi GUP-a.

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 15:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .