Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58282d831eea8fb4b28b46dc/80
Foto: Screenshot / YouTube

Devastacija prirodnog krajobraza: Trasa vodovoda spustila se do mora, a nitko ne zna zašto

Izvođač je ušao u zaštićeno područje i izvršio ogromno miniranje - bez najave, bez sirena i sigurnosne pratnje

Devastacija zaštićenog prirodnog krajobraza Vučine na Pelješcu, uzrokovana promjenom trase regionalnog vodovodu za Mljet čije razloge nitko ne zna, ne prestaje ni nakon tri godine unatoč upozorenjima Udruge Mala sirena iz Žuljane.

Sve ostaje po starom. Samo se oni koji čine štetu malo primire kad stvar iziđe u javnost i opet nastave, kazala je tajnica Ekološke Udruga Mala Sirena Tanja Stanić.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije ove je godine o uvali Vučina dala dvije oprečne ocjene: da je narušen sustav vrijednosti toga zaštićenog krajobraza i da je sve s njim u redu.

- Na samom početku radova, u rujnu 2013. godine, kad je izvođač prosijecao zaštićenu šumu i na nekim dionicama promašio trasu i do 100 metara, ustanovljeno je da za dio trase ne postoji geodetska podloga i da je zahvat jednostavno neizvodiv.

Potom, 25. rujna 2013. projektanti su izišli prvi put na dijelove trase, te je zaključeno je da će za mjesec dana napraviti novo rješenje i da se do tada radovi zaustavljaju, kaže ona.

No, ni danas ne postoji projekt završnog dijela trase, izvođač je ušao u zaštićeno područje i izvršio ogromno miniranje - bez najave, bez sirena i sigurnosne pratnje - a na nekim dijelovima se trasa spustila i na samo 10-tak metara od mora - kaže Tanja Stanić.

Trasa promašena i do 100 metara

Iz Ministarstva graditeljstva su odgovorili da je Građevinska inspekcija 20. travnja 2016. obavila nadzor te utvrdila da su radovi izvedeni u skladu s navedenim Potvrdama glavnog projekta i elaboratom iskolčenja, te da nije utvrđena povreda odredbi propisa kojima se uređuje gradnja u svezi do tada izvedenih radova.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode su na Hinin upit odgovorili tek savjetom da iskoristimo pravo na pristup informacijama, za čime se poseže samo kad nema izgleda da se podatak dobije redovnim putem.

Desetak dana nakon Hinina upita glasnogovorniku Dubrovačko-neretvanske županije i spomenutoj županijskoj Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenom prirodom, stigao je odgovor v.d. Ravnatelja Javne ustanove Ivana Stanovića.

- Nakon obilaska terena želimo naglasiti da je za navedeni projekt izdana građevinska dozvola i uvjeti zaštite prirode. U vremenu od početka radova, koliko smo upoznati, manje-više sve su nadležne inspekcije izvršile izvide na gradilištu - kaže se u odgovoru Javne ustanove.

Tanja Stanić, međutim, kaže da je potpuna neistina da su radovi izvođeni po elaboratu iskolčenja, jer je već izlaskom na trasu u rujnu 2013. zaključeno i potpisano da je trasa promašena. Od strane Kupjenove trasa je promašena i više stotina metara, kaže ona.

Na sastanku koji ona navodi bili su nazočni predstavnici Hrvatskih voda, investitora NPKLM vodovod Korčula, projektanta Hidroing Split, nadzora Školjera d.o.o., izvođača radova Lasić & Co, također predsjednik Mjesnog odbora Žuljana Şrećko Čaveliš, gradonačelnik Stona Vedran Antunica, inspektorica zaštite prirode Vesna Daničić i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Ivan Stanović.

Na tom sastanku je zaključeno da je u postupku izdavanja građevinske dozvole „zadovoljena samo formalna procedura“, da je trasa vodovoda mijenjanja nakon što je za projekt izdano odobrenje, da je krajolik uvale Vučina devastiran, da projektant prije izrade projekta nije obišao teren i da projektant nema geodetsku podlogu za dio trase.

„Nadležna tijela su trebala revidirati dozvolu“

Također, Mjesni odbor Žuljana utvrdio je da je izvođač znatno odstupio od projekta iskolčenja i da je stoga potrebno izraditi nove varijante projekta, spriječiti izvođača u kršenju i pokrenuti reviziju suglasnosti nadležnih ustanova.

Ako je inspekcija obavila nadzor kako kažu 20. travnja 2016. onda su mogli ustanoviti da radovi nisu izvedeni u skladu s projektom, kaže Tanja Stanić i dodaje da je i miniranje zaštićenog krajobraza urađeno protivno svim točkama iz naputaka o izgradnji pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje Nikoline Šišić.

Nakon miniranja 13. svibnja 2015. koje smo prijavili građevinskoj inspekciji, koja se nije odazvala i izašla na trasu, dalje se vršilo prosijecanje i kopanje teškom mehanizacijom na predjelu trase Rt Lenga - Košarske stijene iako se potpisalo da se radovi obustavljaju dok se ne napravi novi projekt, kaže Tanja Stanić i postavlja pitanje zašto Ministarstvo graditeljstva u odgovoru ne spominje zatraženu reviziju nevaljane građevinske dozvole?

Poanta cijele ove priče je da se tamo ne može fizički proći, osim potpune promjene krajobraza dinamitom, kaže Tanja Stanić i dodaje da općina Ston nije poslala svoju osobu na odobravanje projekta.

Nadležna tijela su trebala revidirati dozvolu, kaže Tanja Stanić i dodaje da je samom činjenicom što su radovi izvršeni mimo projekta, dozvola postala nevažeća, pozivajući se na raniji dokument okolišne inspekcije.

Ministarstvo graditeljstva također u odgovoru Hini dodaje kako je „utvrđeno da se već izvjesno vrijeme ne izvode radovi na predmetnom građenju, zbog uočenih problema u projektiranoj trasi na predjelu Košarskih stijena, a do rješenja istog problema“, međutim nisu obrazložili koji su to problemi.

JU: Uvala Vučine i ugrožena i nije ugrožena

U najnovijem odgovoru Ivan Stanović smatra da je devastacija prostora u očekivanim okvirima za takve zahvate, s obzirom da projektirana trasa prolazi vrlo strmim i nepristupačnim terenom, do početka izgradnje neprohodnim, te da standardi izgradnje takvih objekata podrazumijevaju gabarite komunikacije koja omogućava nesmetan pristup mehanizaciji, kako prilikom izgradnje, tako i u slučaju havarija odnosno potrebnih sanacija.

Niko ne spori da je izdata građevinska dozvola i uvjeti zaštite prirode, ali je činjenica da su uvjeti svi do jednoga prekršeni, a sporna dozvola je trebala još davno na reviziju i to zbog utvrđenih propusta u projektu i logistici, što je i potpisano na sastancima sa svim uključenim stranama i institucijama. I sam gospodin Stanović je jedan od potpisanih, objašnjava Tanja Stanić.

Po završetku radova izvršit će se sanacija prostora i uklanjanje viška materijala, a u cilju protupožarne zaštite izdat će se nalog za potpunim uklanjanjem biljnog otpada te ostataka srušenih stabala i niskog raslinja. Također, obnovom vegetacije uz trasu krajobrazne vrijednosti neće biti umanjene, ističe Stanović.

Sanacije koju gospodin Stanović navodi ne postoji nigdje u pisanom obliku, kao ni troškovnik sanacije, ni tko je dužan izvršiti sanaciju. Mislim da je očitovanje gospodina Stanovića krajnje ignorantsko kao i cijeli postupak svih institucija koje ne odrađuju svoj posao, kaže Tanja Stanić.

Svoju tvrdnju podupire ocjenom iz plana županijske Javne ustanove za zaštitu prirode za 2016. godinu, u kojem je uvala Vučina označena ugroznom kategorijom D, što znači da je potrebna promjena načina korištenja i/ili poduzimanje dodatnih mjera zaštite.

U planu se ističe da je „veliki problem s divljom gradnjom nedopuštenim kampiranjem“, ali i da je „zahvat izgradnje vodovoda narušio krajobrazne karakteristike uvale Vučine iako se postupalo prema uvjetima zaštite prirode“.

Pripremanje terena za biznis?

U Žuljani imamo mnogo puta viđenu situaciju zaobilaženja procedura i prebacivanja odgovornosti, objašnjava Enes Ćerimagić iz Zelene akcije i ističe da je veliki problem administracije u Hrvatskoj nadzor nad provedbom donesenih rješenja.

- Najžalosnije je da se to provodi po formalno zakonitim rješenjima, koja, međutim, ne bi bila zakonita da se nad njihovim pridržavanjem provodi adekvatan nadzor i pravovremeno reagira. Umjesto toga, najčešće svjedočimo napadima na građane i udruge civilnog društva koji opravdano ukazuju na te probleme i pritom nerijetko pokazuju veliku dozu hrabrosti i požrtvovnosti.

Nije se lako suprotstaviti nekome tko je odlučio provoditi samovolju i u tome mu svojom neaktivnošću pomažu institucije koje bi ga trebale spriječiti. Takvi aktivni i savjesni građani brana su od toga da se pretvorimo u državu bezakonja i samovolje i svakako ih treba podržati - kaže Enes Ćerimagić.

Poznati fotograf Boris Cvjetanović, koji dobar dio svoga vremena provodi u Žuljani, kaže da je prije rata napravljen projekt vodovoda koji je uključivao tunel kroz brdo Sveti Ivan, jer je „netko dobro poznavao stanje na terenu“. 

- Sad je umjesto tunela ideja da vodovod zaobilazi brdo. Nitko od projektanata i izvođača nije prije bio ondje, pa su kasnije shvatili su da je ondje nemoguće proći - kaže on.

Međutim, Cvjetanović sumnja da je očita razlika između onoga što je planirano i onoga što se zbiva na terenu slučajna. Trasa se spustila gotovo do samog mora, pa nam ostaje zaključiti da se netko pravi lud kako bi doveo cestu na lokaciju koju bi za neko vrijeme mogla postati građevinskom i otkriti da iza svega stoji ideja o nekom velikom biznisu, smatra on.

Žuljanu i Brijestu, za koju se veže južna strana budućeg Pelješkog mosta, dijeli tek hrbat poluotoka Pelješca, i šest kilometara zračne udaljenosti.

Facebook komentari

hr Sun Nov 13 2016 10:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9729db473985bdd8b4568/80

"Trogirskoj kamenoj enciklopediji" 5.8 milijuna kuna iz EU fondova

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije.

Grad Trogir je u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i resornih Ministara, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek, Gari Kapellija, Milana Kujundžića i Ravnatelja SAFU-a, Tomislava Petrica, potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva KK.06.1.1.01 – „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020", za projekt apliciran u veljači 2016. godine, pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, od čega je 80% bespovratnih europskih sredstava. U ime Grada Trogira potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić i pročelnica U.O. za EU fondove i gospodarski razvoj, Patricia Pavlov, piše trogirskiportal.hr.

Naime u Banskim dvorima je tom prilikom potpisano ukupno 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“, za koje su ugovore potpisale 4 županije, u ukupnoj vrijednosti 24,5 mil. kuna, dok se ostalih 8 ugovora odnosilo na ugovore unutar Poziva „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, ukupne vrijednosti 18,5 mil. kuna. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i predstavnici korisnika navedenih ugovora.

Predsjednik Vlade istaknuo je tom prilikom da se potpisivanjem ovakvih ugovora konkretizira članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kroz povećanje apsorpcijske sposobnosti. Istaknuo je uvjerenje da će i ovo današnje potpisivanje biti poticaj drugim jedinicama lokalne i područne samouprave da se prijave na natječaje i pripreme kvalitetne projekte kroz koje se vidi prava svrha i korist europskih fondova. Čestitao je svima koji su sudjelovali u pripremi ovih projekata i ugovora te zaključio da će ovi ugovori iz područja zdravstvene zaštite i kulturne baštine u konačnici imati i pozitivan efekt na hrvatski turizam.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je da što se tiče Pripreme i provedbe Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, radi se o pozivu namijenjenom prijaviteljima čiji projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine mogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih i turističkih izdataka. 

U ime 4 nazočne županije riječi zahvale uputio je Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, dok se u ime 8 potpisnika u okviru poziva za obnovu kulturne baštine, kao potpisnik s najvišom pojedinačnom vrijednošću potpisanog Ugovora, u visini od 5,8 milijuna kuna,  nazočnima obratio gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić, koji je tom prilikom istaknuo da je doista sreća svih potpisnika i njega osobno, što su dobili ova nepovratna sredstva. Zahvalio je svim nadležnim državnim tijelima što su prepoznali aplicirane projekte, dotaknuvši time kako dimenziju kulture i kulturne baštine, koju smo nasljedili od naših predaka i koju moramo očuvati i uljepšati kako bismo je predali idućim generacijama, ali i dimenzija turizma kojeg ove sredine žive svaki dan. Ovo je faza A, faza izrade projektne dokumentacije, te je naglasio kako će se odmah prionuti poslu, da ti projekti budu što prije dovršeni, čime bi se ostavio preduvjet za aplikaciju sljedeće faze, faze aplikacije za bespovratna sredstava s ciljem saniranja ovih objekata i privođenja onoj svrsi koja će biti samoodrživa i koja će biti na ponos sviju nas. Istakao je i kako je riječ o vrlo važnoj pomoći  za jedinice lokalne samouprave, posebice stoga što su njihovi proračuni opterećeni  mnogim davanjima i dubiozama, ali i premali da bi mogli realizirati ovako značajne projekte.

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije. 

Partneri na ovom projektu su Muzej grada Trogira i TZ grada Trogira. Projektna dokumentacija obuhvaća oko 40-ak projekata, studija i elaborata podijeljenih u nekoliko komponenti, od provedbe istražnih radnji, konzervatorske studije, konstruktivne sanacije, izrade projekata namjene, uređenja i opremanja, rezidencijalne rasvjete, plana upravljanja i sl. Izradom predmetne dokumentacije stvoriti će se nužni preduvjeti za pristupanje samoj sanaciji i obnovi svih vrijednih kulturnih dobara, kako u smislu očuvanja vrijedne kulturne baštine ali i njihovog stavljanja u funkciju razvoja turizma, sa svim multiplikativnim efektima koje ono sa sobom donosi.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 22:18:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/581679191eea8fb28b8b4574/80
Foto: Ilustracija

Ovogodišnji Noćnjak održan u Jelsi na otoku Hvaru

Majka i hraniteljica, trajna inspiracija pjesnika, slikara i umjetnika svih vrsta maslina, 19-tu je godinu za redom povezala brojne maslinare i uljare
Noćnjak 2017. održao se u Adriatik Hotelu Hvar u Jelsi gdje su uručena priznanja za izgled i kvalitetu te proglašeni šampioni, piše portal Kaštela.org.

Općina Jelsa, kao dobitnik Zlatne amfore Noćnjaka za doprinos razvoju maslinarstva, svakom je dobitniku srebrnih i zlatnih medalja poklonila po jednu sadnicu masline. 

Dodjeli priznanja nazočili su brojni ugledni gosti i uzvanici, a s posebnim oduševljenjem nazočnih dočekana je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU,koja je dodijelila nagrade najboljima, "Zlatnu amforu noćnjaka".

Nazočili su i  maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Italije koji su ovoj manifestaciji dali jednu notu više. Na "Noćnjaku 2017" aktivno su sudjelovale predstavnice Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Zahvala i podrška, upućena je i talijanskim maslinarima, među kojima su neki i napustili Italiju, te podigli svoje maslinike na području Hrvatske i odlučili svoju proizvodnju i život nastaviti upravo na otoku Hvaru.

Sudeći prema broju dostavljenih uzoraka maslinovih ulja, Slovenija je prepoznala Noćnjak kao izvrsnu manifestaciju. Vrijedni slovenski maslinari dugogodišnji su sudionici i prijatelji Noćnjaka, a zahvaljujući tome, može se reći da se mogu ponositi kvalitetom svojih maslinovih ulja.

Šampioni Noćnjaka 2017

Titule šampiona zasluženo su osvojili: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" - Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja.

Dok su priznanja otišla u ruke: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje više sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod.

Viešampioni i Šampioni, uz pehar i diplomu, dobili su i poklon tvrtke Novocommerce International, koje im je dodijelio direktor tvrtke, Thom Gady koji je rekao i nekoliko riječi. Svečano uručivanje priznanja, proglašenje i bal šampiona Noćnjaka 2017. očekivano je privuklo najveću pozornost sudionika manifestacije, koju je gospodin Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenio najuspješnijom do sada.



Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

Kuščević posjetio gradilište ceste na Braču

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u ponedjeljak je s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije posjetio gradilište prometnice Nerežišća-Vela Farska-Bol čijim će se skorašnjim završetkom, kako je rečeno, poboljšati prometna povezanost sjevernog i južnog dijela otoka Brača.

"Ova prometnica je prevažan projekt za Brač, posebice za općine Nerežišća i Bol jer će se njenim završetkom otvoriti perspektive za zdravstveni turizam, razvoj marine, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te maslinarstva i vinogradarstva na ovom otoku," rekao je ministar Kuščević.

Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja je istaknuo kako se radio oko 4 kilometra građevinski iznimno zahtjevne dionice jer počinje na nadmorskoj visini od 280 metara i spušta se gotovo do mora.

"U izgradnju ove prometne dionice investirali smo deset milijuna kuna," rekao je župan Ževrnja.

Ravnatelj splitsko-dalmatinske Županijske uprave cesta (ŽUC) Petar Škorić je kazao kako se završetak asfaltiranja očekuje do početka turističke sezone. 

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:01:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d95181b473986cdc8b45b6/80

U Zagrebu održana svečana konferencija u povodu 10. godišnjice Europskog istraživačkog vijeća

Svečana konferencija u povodu 10. obljetnice Europskog istraživačkog vijeća (ERC) održana je u Zagrebu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

ERC je dio vrlo kompetitivnog programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Obzor 2020. te se putem njega potpora dodjeljuje samo najboljima od najboljih, uz koje se vežu neka od najvećih znanstvenih otkrića. U proteklih 10 godina sredstvima ERC-a financirano je ukupno 7.000 vrhunskih znanstvenih projekata.. Među njima su istraživanja šestero nobelovaca te dobitnika drugih prestižnih nagrada, istaknula je prof. dr. sc. Angela Liberatore, voditeljica Odjela za društvene i humanističke znanosti Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA).

Sredstva ERC-a u proteklih deset godina dobila su tri projekta hrvatskih znanstvenika koji se provode u Hrvatskoj. Riječ je o cijenjenim znanstvenicima, profesoricama Ivi Tolić (IRB) i Vernesi Smolčić (PMF UNIZG) te profesoru Stipanu Jonjiću (MF UNIRI). Uz njih, ERC financira i 18 projekata hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.

Osobito sam ponosan na aktivno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika jer se Hrvatska može pohvaliti trima projektima na domaćim znanstvenim institucijama koja se provode uz potporu Europskoga istraživačkog vijeća. Premda je za relativno malu zemlju to znatan uspjeh, vjerujem da će u budućnosti još više znanstvenika razvijati svoje projekte na ovakav način, naglasio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić otvarajući konferenciju.

Ulaganje u istraživanje i obrazovanje najbolje je ulaganje u rast i razvoj zajednice zemalja Europske unije – u rast i razvoj i društava i gospodarstava. U središtu razvoja naših društava valja biti ulaganje u čovjeka, u ovom pogledu u znanstvenike. Sposobnost Europe da dalje razvija svoja društva te proizvodi i stvara rast i radna mjesta u budućnosti uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i poticanja prvorazrednih znanstvenika, rekao je ministar te poručio da će posebnu pozornost posvetiti unapređivanju normativnoga okvira u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, uz poseban naglasak na osiguranje dostojnoga statusa znanstvenika i istraživača svih dobnih skupina te povećanje financiranja za programe i projekte, opremu i infrastrukturu.

Akademik Slobodan Vukičević i akademkinja Milena Žic Fuchs usporedili su načela odlučivanja u ERC-u i mogućnost primjene istih modela u financiranju hrvatskih nacionalnih znanstvenih projekata, kao i status društveno-humanističkih znanosti u okviru ERC-a i programa Obzor 2020.

Održan je i okrugli stol „Potpora izvrsnim istraživačima diljem Europe – uspješne priče iz Hrvatske: dosadašnji izazovi i potencijali za budućnost“. U raspravi koju je moderirao dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, sudjelovali su hrvatski znanstvenici dobitnici potpora ERC-a prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ana Sunčana Smith i prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, prof. dr. sc. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Miroslav Požek, voditelj Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 19:54:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .