Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58b08277b4739870788b456e/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: Mladi u Hrvatskoj nisu sigurni jesu li više Balkanci ili Europljani

Mladi u Hrvatskoj željeli bi biti Europljani, ali se često smatraju i Balkancima, odnosno imaju složene "mjesne" identitete, rezultati su istraživanja objavljenog u posljednjem broju znanstvenog časopisa Revija za sociologiju.

Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj imenuju svoje identitete s obzirom na pripadnost mjestu ili pri­padnost društvenoj skupini koja sebe određuje mjestom.

Analiza je pokazala da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih po­dručja te između sjevera i juga, kaže se u članku koji potpisuju sociolozi Alistair Ross iz Velike Britanije te Saša Puzić i Karin Doolan iz Hrvatske.

Javne rasprave u Hrvatskoj o "prostornoj" pripadnosti često se svode na pitanja nacionalnog identiteta i imenovanje toga tko je Hrvat, a tko nije. No, nalazi našega istraživanja upućuju na kompleksnost "prostorne" pripadnosti kod mladih kod kojih do izražaja, uz nacionalni, dolaze i lokalni, regionalni i nadnacionalni identiteti, kazala je za Hinu izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru Karin Doolan.

U tom pogledu, političko privilegiranje nacionalnog identiteta ne odražava iskustvenu, "življenu", kompleksniju prostornu identifikaciju mladih, dodaje Karin Doolan.

Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju k europejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga europejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu, ističe se.

Također, analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Europe i Balkana. To je razdjelnica koja se uvijek nalazi sjeverozapadno od mjesta u kojem živi sudionik istraživanja. Iako po pravilu teže Europi, učenici nemaju osjećaj da su prešli europski "prag" te su još uvijek "nagnuti" prema Balkanu, koga opisuju kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan.

Istraživanje je podrazumijevalo otvorenu raspravu unutar fokusne skupine, koju su sociolozi potaknuli pitanjima: "Kako biste sebe opisali? Što biste rekli da je vaš identitet?" Zatim su postavili pitanja: "Jeste li ikada sebe opisali na druge načine?", "Da li to što ste u Europi utječe na način kako mislite o vašem identitetu i vašoj budućnosti?", "Što posebno čini ili razlikuje osobe koji su Europljani?".

Jedan je od isječaka kojim sociolozi ilustriraju odgovore mladih navodi se u članku: "Mislim da smo svi ponosni na Hrvatsku - ali opet nismo prijateljski prema Srbima i Slovencima - mrzimo Slovence - ali opet, mi se međusobno ne volimo u Hrvatskoj. Mi smo u Hrvatskoj, ali smo odvojeni na mnogo načina - ne volimo ljude iz Zagreba, jer su Purgeri, ili ljude iz Splita ili Dalmacije nazivamo Tovari. Ne podnosimo se međusobno i ne podnosimo druge ljude. Ne znam kako to tako živimo! Mislim da je to uglavnom zbog sporta".

Zemljopisne granice raznih mjesta s kojima se identificiraju sudionici, djeluju kao simbolična razdvajanja i na njima se stvaraju etnički i drugi oblici stereotipa. Većina mladih artikulirala je prirodu onoga "biti Balkanac" kao stvarnosti koja se ne slaže s onim "biti Europljanin". "Europska" Hrvatska izraženije se očitovala samo u odnosu na one s istočne granice Hrvatske, uglavnom na Srbiju, koja je kod mladih primjer "pravog" Balkana, ističe se u članku.

Autori naglašavaju da se radi o složenim i kaleidoskopskim identitetskim konstrukcijama mladih u Hrvatskoj, u kojima se suprotstav­ljene identitetske odrednice međusobno ne isključuju, nego se premrežuju na različite zanimljive načine.

Sociologinja Doolan zaključuje kako izrečene predrasude i stereotipi prema drugim ljudima u Hrvatskoj i šire, kao i kod nekih mladih preispitivanje toga od kuda dolaze takve predrasude, "idu u prilog uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole koji se bavi i takvim temama".

Facebook komentari

hr Thu Jan 11 2018 09:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32951ab9e03e8a268b457c/80
Foto: totalinfo

Brodosplit odbacuje tvrdnje Bulja i Bunjca: U knjizi narudžbi 17 brodova, zaposlenost sljedeće dvije godine...

Brodosplit d.d. odbio je tvrdnje koje su o njemu u četvrtak u Saboru izrekli zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac, ističući da je po svim pokazateljima već restrukturiran te da u knjizi narudžaba ima 17 brodova novogradnji i mnoge izvanbrodograđevne projekte, što osigurava zaposlenost ove i sljedeće dvije godine

- Nakon nepromišljenih i potpuno netočnih i neistinitih informacija koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac na današnjoj sjednici Sabora, Brodosplit je utvrdio da je sve svoje obveze koje proizlaze iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali", ističe se u popodnevnom priopćenju Brodosplita.

 U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima, i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se "nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, DIV grupa, na početku uopće nije tražio".

Za razliku od Brodosplit grupe, '3. maj' je, iako je bio likvidno u gotovo dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD.  Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija. Sva financijska sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države.

Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od, na primjer, '3. maja'), što je vjerojatno jedinstven rezultat u povijesti Brodosplita, ističe se u priopćenju i dodaje da je u Društvu zaposleno više od 2000 ljudi, a kod podizvoditelja i partnera 2500.

 Brodosplit je imao neravnopravan položaj u odnosu prema drugima, što se, među ostalim, vidi u činjenici da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti, stoji u priopćenju.

 U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po četiri-pet puta manju naknadu za koncesiju. Uz to, još je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijun kuna, ističe se u priopćenju Brodosplita.

 Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida pozvali su u četvrtak u Saboru da se razradi koncept opstanka Brodosplita, a pozivu za spas domaćih brodogradilišta pridružio se i HDZ.  S obzirom na "teško stanje i očitu propast koja slijedi Brodosplitu, ako se nastavi ovakvo upravljanje tvrtkom", Živi zid predlaže da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini od 50 milijuna kuna, da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita te da se razradi koncept opstanka Brodosplita u suradnji s drugim brodogradilištima u Hrvatskoj.


Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e4cd5cb9e03e14838b4600/80

SDP za referendum o gradnji crkve u četvrti Split 3

SDP gradskog kotara Split 3 u četvrtak je predložio referendum o gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušić i Poljičke ceste, kao najbolje rješenje na dobrobit svih stanovnika.

"Referendum, uz kvalitetnu javnu raspravu, a bez neprihvatljivog etiketiranja sudionika rasprave zbog izrečenih stavova, bio bi najbolje rješenje za raspravu oko Detaljnog plana uređenja (DPU) na lokaciji sjeveroistočno od raskrižja Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste", istaknula je koordinatorica SDP-a za kotar Split 3 Sara Paligorić.

Naglasila je kako bi o razvoju kotara Split 3 trebali odlučivati svi njegovi stanovnici, a ne donositi odluke "na zboru političara" i kasnije ih prezentirati kao stajalište građana.

Paligorić osobno smatra da na lokaciji uz raskrižje Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste ne treba graditi crkvu, već da ondje treba smjestiti tržnicu i povećati obuhvat zelenih površina i garažno-parkirališnih mjesta.

"Želim da Split 3 ostane primjer kvarta koji je urbanistički uspješno uređen, što je poznato širom Europe i svijeta, na dobrobit njegovih stanovnika," istaknula je Paligorić te dodala kako je upravo na tom primjeru "legitimna i potrebna" kritika nekvalitetnog sustava planiranja prostora i razvoja Splita, o čemu svjedoče brojne devastacije.

Rekla je i da su mediji prenijeli da se većina prisutnih na zboru građana u prostorijama Gradskog kotara Split 3, u srijedu izjasnila da podržava izgradnju crkve, a mnogobrojni građani uopće nisu ni mogli ući na skup pa ni izreći svoje mišljenje.

"Građani kotara Splita 3 teško su mogli doći do izražaja od političara i njihovih pratitelja koji su govorili na zboru, a žive u drugim gradskim kotarima poput Žnjana, Ravnih njiva, Gripa, Visoke, Mertojaka...Zbog neadekvatnosti prostora mnogobrojni građani našeg kotara, uključujući i moju malenkost, nisu uopće došli u mogućnost ući u prostorije Gradskog kotara Split 3, a kamoli sudjelovati u raspravi. Žalosno je da je u raspravi puno važnija bila snaga decibela nego snaga argumenata," ustvrdila je Paligorić komentirajući zbor građana u srijedu na večer u prostorijama Gradskog kotara Split 3.

Na tom zboru građana, kojeg je organizirala stranka Pametno, vodila se žučna polemika između pristaša i protivnika planirane gradnje crkve u toj splitskoj četvrti, u župi Blatine- Škrape.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 16:03:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Počast žrtvama najprimjerenije je odati u tišini

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u četvrtak kako je odlučila u tišini pokloniti se žrtvama ratnih zločina u Ahmićima i Križančevu selu u središnjoj Bosni jer je to, po njezinu sudu, najbolji način da se oda počast nedužno stradalima.
"Vjerujem da ste već primijetili da na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini i jednostavno pokloniti se žrtvama, razmišljati o prošlosti no prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi", kazala je Grabar-Kitarović novinarima u Vitezu nakon nenajavljenog posjeta Ahmićima i Križančevu selu gdje je odala počast žrtvama i položila cvijeće na spomen obilježja.

Predsjednica je u Ahmićima odala počast Bošnjacima ubijenima u travnju 1993. godine u napadu HVO-a, a u Križančevu selu žrtvama napada Armije BiH u prosincu 1993. godine u kojemu su ubijena 44 Hrvata.

Predsjedničina je poruka kako bi nakon svega trebalo gledati ka budućnosti odnosno jačanju dobrih odnosa, ne samo između Hrvata i Bošnjaka nego i svih građana središnje Bosne i BiH.

Hrvatska se predsjednica nakon obilaska Nove Bile i posjeta tamošnjoj bolnici, gdje se gradi novo krilo uz financijsku potporu Hrvatske od 1,5 milijuna kuna, u Vitezu sastala s predstavnicima tijela vlasti u općinama središnje Bosne a nakon toga novinarima je kazala kako je zadovoljna jer vidi napredak u tom dijelu BiH.

"To je način da ljudima pomognemo kako bi ovdje ostali živjeti", kazala je predsjednica. Kazala je i kako Hrvatska mora nastaviti ulagati u ta područja te kako se nada da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj omogućiti da ta ulaganja budu sve veća.

Istaknula je kako je njena temeljna poruka Hrvatima u tom ali i svim drugim krajevima BiH da je Hrvatska uz njih i to ne samo u smislu očuvanja njihovih političkih prava odnosno konstitutivnosti kao naroda nego i ravnopravnosti s drugim narodima.

Ocijenila je da je gospodarsko i socijalno stanje jamac opstojnosti Hrvata u BiH, ali da je važna je i politička dimenzija, odnosno reforme koje bi omogućile pravnu sigurnost hrvatskom narodu da bi se očuvala njegova konstitutivnost i ravnopravnost s drugim narodima a istodobno osigurao napredak BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji, u čemu je Hrvatska "apsolutno spremna pomoći".

Ulazak BiH  u EU je bitan, rekla je Grabar-Kitarović, jer će i to pomoći opstanku Hrvata u toj zemlji.

Iznoseći ukupni dojam o posjetu BiH predsjednica je kazala kako je ishodom veoma zadovoljna jer je dijalog ključni način rješavanja problema, posebice među zemljama koje su toliko vezane jedna za drugu. Potvrdila je kako je i na radnoj večeri s bosanskohercegovačkim dužnosnicima u srijedu u Sarajevu nastavila dijalog o otvorenim međudržavnim pitanjima.

"Nastavili smo prijateljski razgovor. Dogovorili smo se oko nekih otvorenih pitanja kako ćemo krenuti dalje", kazala je predsjednica no nije iznosila potankosti razgovora vođenih u srijedu navečer.

Dodala je kako je iznimno važno održati kontinuitet razgovora kako na političkoj tako i na tehničkoj razini.

"Važno je da ne šaljemo jedni drugima poruke preko medija nego da iskreno i otvoreno razgovaramo", istaknula je hrvatska predsjednica.

Ponovila je kako projekt Pelješkog mosta nije upitan.

"On će se graditi i on nije uperen protiv interesa BiH", kazala je.

Hrvatska je predsjednica nakon posjeta Vitezu otputovala u Žepče, Usoru i Derventu. U Derventi će se oko 17.30 sati sastati s predstavnicima HKD-a Napredak i razgovarati o položaju Hrvata u Republici Srpskoj.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:45:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a426870b9e03e65398b457f/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

"Zima se predomislila": Najavili snijeg pa promijenili prognozu

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće

Nakon što je najavila da će ovoga vikenda Hrvatsku napokon zabijeliti snijeg, RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar ubrzo je objavila da je prognoza bila kriva. - javlja 24sata

Uz hashtag #krivaprognoza, Dunja je napisala: "Zima se ipak predomislila. Moj bed. Pucajte, slobodno."

Umjesto snijega i velikih hladnoća, stići će nam tek nešto kiše, a iako će se jutarnje temperature kretati oko nule, one dnevne bit će u plusu, ponegdje čak i do 10 stupnjeva.

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće.

Situacija se promijenila jučer. Tijekom dana Yr.no je promijenio prognozu, a jutros je to učinila i većina drugih meteo servisa. - piše 24sata

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 14:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .