Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58b08277b4739870788b456e/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: Mladi u Hrvatskoj nisu sigurni jesu li više Balkanci ili Europljani

Mladi u Hrvatskoj željeli bi biti Europljani, ali se često smatraju i Balkancima, odnosno imaju složene "mjesne" identitete, rezultati su istraživanja objavljenog u posljednjem broju znanstvenog časopisa Revija za sociologiju.

Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj imenuju svoje identitete s obzirom na pripadnost mjestu ili pri­padnost društvenoj skupini koja sebe određuje mjestom.

Analiza je pokazala da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih po­dručja te između sjevera i juga, kaže se u članku koji potpisuju sociolozi Alistair Ross iz Velike Britanije te Saša Puzić i Karin Doolan iz Hrvatske.

Javne rasprave u Hrvatskoj o "prostornoj" pripadnosti često se svode na pitanja nacionalnog identiteta i imenovanje toga tko je Hrvat, a tko nije. No, nalazi našega istraživanja upućuju na kompleksnost "prostorne" pripadnosti kod mladih kod kojih do izražaja, uz nacionalni, dolaze i lokalni, regionalni i nadnacionalni identiteti, kazala je za Hinu izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru Karin Doolan.

U tom pogledu, političko privilegiranje nacionalnog identiteta ne odražava iskustvenu, "življenu", kompleksniju prostornu identifikaciju mladih, dodaje Karin Doolan.

Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju k europejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga europejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu, ističe se.

Također, analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Europe i Balkana. To je razdjelnica koja se uvijek nalazi sjeverozapadno od mjesta u kojem živi sudionik istraživanja. Iako po pravilu teže Europi, učenici nemaju osjećaj da su prešli europski "prag" te su još uvijek "nagnuti" prema Balkanu, koga opisuju kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan.

Istraživanje je podrazumijevalo otvorenu raspravu unutar fokusne skupine, koju su sociolozi potaknuli pitanjima: "Kako biste sebe opisali? Što biste rekli da je vaš identitet?" Zatim su postavili pitanja: "Jeste li ikada sebe opisali na druge načine?", "Da li to što ste u Europi utječe na način kako mislite o vašem identitetu i vašoj budućnosti?", "Što posebno čini ili razlikuje osobe koji su Europljani?".

Jedan je od isječaka kojim sociolozi ilustriraju odgovore mladih navodi se u članku: "Mislim da smo svi ponosni na Hrvatsku - ali opet nismo prijateljski prema Srbima i Slovencima - mrzimo Slovence - ali opet, mi se međusobno ne volimo u Hrvatskoj. Mi smo u Hrvatskoj, ali smo odvojeni na mnogo načina - ne volimo ljude iz Zagreba, jer su Purgeri, ili ljude iz Splita ili Dalmacije nazivamo Tovari. Ne podnosimo se međusobno i ne podnosimo druge ljude. Ne znam kako to tako živimo! Mislim da je to uglavnom zbog sporta".

Zemljopisne granice raznih mjesta s kojima se identificiraju sudionici, djeluju kao simbolična razdvajanja i na njima se stvaraju etnički i drugi oblici stereotipa. Većina mladih artikulirala je prirodu onoga "biti Balkanac" kao stvarnosti koja se ne slaže s onim "biti Europljanin". "Europska" Hrvatska izraženije se očitovala samo u odnosu na one s istočne granice Hrvatske, uglavnom na Srbiju, koja je kod mladih primjer "pravog" Balkana, ističe se u članku.

Autori naglašavaju da se radi o složenim i kaleidoskopskim identitetskim konstrukcijama mladih u Hrvatskoj, u kojima se suprotstav­ljene identitetske odrednice međusobno ne isključuju, nego se premrežuju na različite zanimljive načine.

Sociologinja Doolan zaključuje kako izrečene predrasude i stereotipi prema drugim ljudima u Hrvatskoj i šire, kao i kod nekih mladih preispitivanje toga od kuda dolaze takve predrasude, "idu u prilog uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole koji se bavi i takvim temama".

hr Thu Jan 11 2018 09:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2b62d62af47f963b8b4775/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

U subotu "Split Pride 2018": Evo koji će dijelovi grada biti zatvoreni

Na spomenutim lokacijama biti će postavljena privremena prometna signalizacija

U subotu, 23. lipnja 2018. u užem centru Grada Splita, održati će se javno okupljanje „Split Pride 2018“. 

Policija obaviještava građane da će se navedenog dana od 15:00 sati do završetka osiguranja uspostaviti blokada prometa na sljedećim lokacijama:  

-      od kružnog toka na Zapadnoj obali (križanje Trumbićeve obale i Brajevića prilaza) prema Rivi

-      od Manuške poljane prema Sinjskoj ulici i Nodilovoj ulici

-      od raskrižja Zagrebačke i Držićeve ulice prema Strossmayerovom parku.

Na spomenutim lokacijama biti će postavljena privremena prometna signalizacija. 

U zoni osiguranja, prilikom polaska sudionika javnog okupljanja iz Strossmayerovog parka, privremeno će biti ograničeno kretanje dijelovima ulica: Kralja Tomislava, Marmontova, Obala hrvatskog narodnog preporoda (Riva), Trg braće Radić, Marulićeva, Narodni trg, Bosanska ulica, Ulica kralja Tomislava i to u kraćim vremenskim intervalima, odnosno najkraćem vremenu potrebnom za osiguranje javnog okupljanja.

Policijski službenici će vršiti snimanje prije, za vrijeme i nakon završetka javnog okupljanja, sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

Građani se mole da poštuju upute i smjernice policijskih službenika na terenu, kako bi javno okupljanje proteklo mirno.

hr Thu Jun 21 2018 10:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2b5cfe2af47fdb428b45ab/80
Foto: Pixabay

Stiže nam velika i nagla promjena vremena: Izdano upozorenje za cijelu Hrvatsku

Pred nama je još jedan radni dan koji će većina provesti uz vrućinu i mnogo sunčanih sati...

 Zatim dolazi produljeni vikend, a s njime i promjena vremena koja bi nekima, na žalost, mogla pokvariti planove. 

Na Jadranu će u petak prolazno biti kiše i grmljavine, na sjeveru i obilnije, a zapuhat će jaka bura, na udare i olujna, s kojom će pritjecati hladniji zrak. I na kopnu od petka dosta hladnije od prosjeka za kraj lipnja. U petak će biti kiše, često u obliku pljuskova s grmljavinom, obilnijih na zapadu, potom uglavnom suho uz i dalje zamjetan sjeverni vjetar. - piše HRT

U gorju i na sjevernom Jadranu sunčano uz malu do umjerenu naoblaku, iz koje je u gorju poslijepodne moguć lokalni pljusak praćen grmljavinom. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na sjevernom Jadranu i zapadnjak uz većinom malo valovito more. U noći će zapuhati jugo. Najniža temperatura po kotlinama oko 15 °C, na moru pak oko 22 °C, a najviša od 27 do 31 °C.

Na srednjem Jadranu pretežno sunčano i vruće, a poslijepodne je u unutrašnjosti Dalmacije velika vjerojatnost jačih razvoja oblaka te ponekog pljuska i grmljavine. Puhat će slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura oko 31 °C, a najniža jutarnja od 18 °C u Zagori do 24 °C na obali i otocima.

I na krajnjem jugu Hrvatske, kao i u ostatku Dalmacije - uglavnom sunčano, ali uz samo malu vjerojatnost lokalnog popodnevnog pljuska, ponajprije u Konavlima i dolini Neretve.

U petak velika i nagla promjena, pa ponovno stabilnije, ali svježije

U petak će se u unutrašnjosti prolazno jače naoblačiti s kišom i grmljavinom, a na zapadu i obilnijim oborinama. Zapuhat će umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, u gorju sjeveroistočnjak, i temperatura će se osjetno sniziti. Od subote uglavnom suho, uz povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, te dosta hladnije od prosjeka.

I Jadran će u petak zahvatiti prolazno jače naoblačenje s pljuskovima i grmljavinom, osobito sjeverni dio, gdje je vrlo velika vjerojatnost i obilnije oborine te nevremena. Slabo do umjereno jugo najprije će na sjevernom dijelu okrenuti na jaku buru s olujnim udarima. Od subote barem djelomice sunčano, ali svježije, te i dalje uz umjerenu do jaku buru.

Izdano upozorenje

 Meteoalarm je za petak izdao niz upozorenja za cijelu Hrvatsku. Crvena upozorenja su za obalno područje srednjeg i sjevernog Jadrana te zapadne obale Istre. Narančasto je upozorenje izdano za krajnji jug države zbog grmljavinskih pljuskova, a za ostatak Hrvatske na snazi su žuta upozorenja zbog kiše, grmljavinske oluje i snažnih udara vjetra. 
hr Thu Jun 21 2018 10:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2b4bd52af47f963b8b4763/80
Foto: Pixabay

Cijene hrane u Hrvatskoj kao u EU, a plaće triput niže!

Najskuplje je živjeti u Danskoj, koja je dvaput skuplja od Hrvatske, a najjeftinije u Bugarskoj
Hrvatska je prema prosječnoj razini cijena šesta najjeftinija članica EU te se s cijenama koje dosežu 67 posto prosjeka EU nalazi između Litve i Slovačke. Najskuplje je živjeti u Danskoj, koja je dvaput skuplja od Hrvatske, a najjeftinije u Bugarskoj, koja je i po cijenama i po BDP-u na polovici europskog prosjeka, tvrdi Eurostat na osnovi kretanja cijena u 2017. godini.

 Hrvatski građani svoju državu ne doživljaju jeftinom, a za takvo mišljenje postoji potvrda i u strukturi cijena pojedinih proizvoda i usluga – hrana na koju odlazi trećina prihoda u Hrvatskoj samo je četiri posto jeftinija od europskog prosjeka, pa se i u bogatoj Velikoj Britaniji ljudi hrane jeftinije nego u nas. - piše Večernji list

Cijene hrane i pića u svim su tranzicijskim državama, osim Slovenije, niže nego u Hrvatskoj.
Poljska, primjerice, ima cijene hrane koje su na 65 posto prosjeka EU, Mađarska 82 posto, Slovačka 91 posto, Bugarska 73 posto, Češka 86, a Hrvatska je na 96 posto.

Nadalje, Hrvatska je u skupini zemalja gdje su cijene potrošačke elektronike najviše u Europi – 8 posto su više od prosjeka EU, a iznad prosjeka smo i po cijenama odjeće. Jučer objavljena usporedba po skupinama proizvoda pokazuje da se standard domaćih građana donekle čuva jedino zbog nižih troškova stanovanja! Cijene struje i plina u Hrvatskoj su 37 posto niže od prosječnih cijena u EU, a u donjoj smo polovici i po cijenama cigareta i alkohola te hrane i smještaja po hotelima i restoranima koje su niže za četvrtinu od prosječnih u EU.

Francuski institut Economique Molinari objavio je analizu primanja u Europskoj uniji prema kojoj su neto plaće u Hrvatskoj osme najniže u EU te su za 2016. bile 8934 eura godišnje, tri puta niže nego u Njemačkoj, Austriji, Irskoj gdje je hrana neznatno skuplja. - 
piše Večernji list
hr Thu Jun 21 2018 08:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2a95592af47f153d8b4747/80

Zelena katedrala u Prološcu dobiva novo prometno okružje

Započeli su radovi na rekonstrukciji dijela županijske prometnice Proložac – Glavina na području Imotske krajine

Radi se o svojevrsnom prometnom “uskom grlu“ na području oko “Zelene katedrale“ koja je prometno vrlo frekventno područje. Taj dio prometnice će biti proširen, kao i postojeći most koji je na mjestima nagrižen patinom vremena. 

Ujedno, čitavo područje bit će omeđeno nogostupima. Ugovoren rok završetka radova je šest mjeseci, a investitor cijelog projekta je Županijska uprava za ceste. Vozači se pozivaju na oprez i poštivanje znakova prometne regulative.


hr Wed Jun 20 2018 19:57:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .