Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583570fb1eea8f97dd8b463e/80
Foto: Facebook

Plenković o rastu BDP-a: Hrvatska ide u dobrom smjeru

Plenković je izrazio nadu da će se do 2020. godine osigurati stabilan i trajan gospodarski rast, kako bi se dostigao izborni cilj o rastu BDP-a od 5 posto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u srijedu da je Vlada vrlo zadovoljna podatkom o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,9 posto u trećem tromjesečju ove godine, jer on svjedoči da Hrvatska ide u dobrom smjeru te je ocijenio da je to dijelom rezultat rada prošle Vlade, ali i poruka političke stabilnosti koja se odrazila nakon parlamentarnih izbora.

- Riječ je o vrlo jasnom signalu o rastu hrvatskog gospodarstva, najboljem u zadnjih osam godina. Vlada je vrlo zadovoljna takvim pokazateljima. Oni jasno svjedoče da Hrvatska ide u dobrom smjeru. Posebno smo zadovoljni što je trend rasta nastavljen u svim industrijama, osobito to primjećujemo u turizmu i izvozu. Ovakav signal daje dodatni optimizam u nastavku izgradnje poticajnog i jednostavnog poslovnog okruženja, sa ciljem postizanja još viših stopa rasta - rekao je Plenković na izvanrednoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Podsjetio je da je Vlada projicirala stopu rasta BDP-a u 2017. na 3,2 posto, "s tendencijom daljnjeg rasta".

Rekao je i da su takva gospodarska kretanja rezultat aktivnih mjera iz Nacionalnog programa reformi za 2016. te pridonose smanjenju proračunskog manjka, ispunjavanju preporuka Vijeća Europske unije koje su vezane uz izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP) i makroekonomskih neravnoteža.

Dobri ekonomski pokazatelji, povećanje izvoza i BDP-a i smanjenja deficita doveli su i do poboljšanja položaja Hrvatske na ljestvici globalne konkurentnosti za 2016. i 2017., istaknuo je premijer. 

- Moramo reći da je to dio rada i prošle hrvatske vlade, ali budući da se radi o tromjesečju od 1. srpnja do 30. rujna, možemo isto tako konstatirati da su ovi rezultati upravo ovako kvalitetni i zbog jedne važne poruke političke stabilnosti, koja se odrazila i nakon i prije rezultata parlamentarnih izbora. Sve ono što se danas odražava u hrvatskom gospodarstvu je jedan pozitivan trend novog ozračja u Hrvatskoj - ocijenio je Plenković.

Vlada će, kako je kazao, nastaviti s daljnjim aktivnostima na olakšavanju poslovanja, smanjivanju parafiskalnih nameta, poduzimanu i drugih mjera ekonomske politike iz programa Vlade, te da će se te aktivnosti odraziti na zapošljavanje, postizanje boljeg standarda građana Hrvatske.

Plenković je izrazio nadu da će se do 2020. godine osigurati stabilan i trajan gospodarski rast, kako bi se dostigao izborni cilj o rastu BDP-a od 5 posto. 

DZS je u srijedu objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto.

Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Sve sastavnice BDP-a su porasle. Najveći doprinos povećanju obujma BDP-a, prema podacima DZS-a, ostvaren je rastom izvoza usluga, pri čemu su najznačajnije turističke usluge.

I doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan za 1,4 postotna boda.

Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,1 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 2,9 posto, a potrošnja kućanstava za 3,4 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 1,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće lanjsko tromjesečje skočio 2,7 posto.

Hrvatska je po ostvarenoj godišnjoj stopi rasta BDP-a u trećem tromjesečju u gornjoj polovini među članicama Europske unije (EU), dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem ostvarila najbrži rast među svim članicama EU 28.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 15:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a76c43d9e31331f048b4650/80
Foto: PIXABAY

HAK: snijeg i olujni vjetar otežavaju cestovni i pomorski promet

Snijeg otežava vožnju u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i zaleđu Dalmacije, kamioni s prikolicama ne mogu prometovati između kontinentalnog i obalnog dijela zemlje, a olujni vjetar prekinuo je mnoge brodske linije, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog prepriječenog teretnog vozila zatvorena je državna cesta DC2 u mjestu Bistrica između Slatine i Virovitice.

Na državnoj cesti DC1 u mjestu Donji Budački između Tušilovića i Slunja vozi se otežano, zbog slijetanja teretnog vozila s kolnika.

Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da na put ne kreću bez zimske opreme, a ako je moguće neka odgode putovanje.

Zbog prepriječenog teretnog vozila prometuje se otežano autocestom A1, na 109. km u smjeru Zagreba.

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Rijeci i Dalmaciji, i obrnuto.

Zbog olujnog vjetra za sav su promet zatvorene: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostale skupine vozila, osim kamiona s prikolicom i tegljača s poluprikolicom, je autocesta A1 čvor Sveti Rok-Gračac (DC50)-Obrovac (DC27)-Karin (DC27)-Benkovac, i obrnuto), DC1 Udbina-Klapavice-Gračac-Knin (zbog snijega i jakog vjetra), Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene i državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54).

Samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Čavle-Kikovica te Kikovica Delnice, autocesta A7 Draga-Šmrika, riječka obilaznica čvor Orehovica-čvor Škurinje, Jadranska magistrala (DC8) između Bakra i Senja, DC25 Gospić-Karlobag (DC8) i Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II skupina).

Zbog oštećenja bukobrana za sav promet zatvorena je dionica ceste A7 između čvorova Šmrika i Hreljin u smjeru Rijeke.

Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na graničnim prijelzima: Ličko Petrovo Selo, Prezid, Čabar i Brod na Kupi.

U prekidu su katamaranske linije: Novalja-Rab-Rijeka, Mali Lošinj- Cres-Rijeka, Ubli Vela Luka-Hvar-Split, Jelsa- Bol-Split, Split-Hvar-Korčula; brodska linija Mali Lošinj-Unije-Susak i trajektna linija: Lopar-Valbiska i Prizna-Žigljen; trajekt na liniji Brestova-Porozina ne prevozi autobuse i teretna vozila iznad 3 tone nosivosti. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:25:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a70c226b9e03eb6068b45c6/80
Foto: antenazadar.hr

Ostalo je još samo sedam dana za prijavu poreza

Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja poreza većina je oslobođena predavanja godišnje porezne prijave, a ove godine Porezna uprava omogućila je i onima koji nisu iskoristili sve porezne olakšice da do kraja veljače putem e-Porezne dostave potrebne podatke

Ako niste obrtnik ili samostalni djelatnik, ni ove godine ne morate podnositi poreznu prijavu. Izračun koji pokazuje imate li obvezu prema državi ili pravo na povrat poreza napravit će sama Porezna uprava na temelju prikupljenih podataka, piše t portal.

U slučaju da se pokaže porezni dug ili preplata poreza, do 30. lipnja dobit ćete porezno rješenje na koje do 1. kolovoza imate pravo podnijeti prigovor ako smatrate da obračun nije korektan.

Povrat poreza kreće sredinom kolovoza i sa sigurnošću ga možete očekivati ako ste imali oporezive prihode, a niste bili zaposleni cijele godine. U tom slučaju porezna osnovica smanjuje se za dio osnovnog poreznog odbitka koji nije iskorišten tijekom godine.

S druge strane, poreznicima možete biti dužni ako se pokaže da ste koristili porezne olakšice na koje niste imali pravo. Primjerice, ako ste prijavili uzdržavanog člana, a on je ostvario godišnje prihode iznad 15.000 kuna, morat ćete platiti razliku poreza na dohodak i prireza.

Pravo na povrat poreza imate i ako tijekom godine niste iskoristili sve porezne olakšice. Primjerice, ako ste se preselili u mjesto s nižim prirezom, a niste to odmah unijeli u Poreznu karticu, do kraja veljače možete podnijeti zahtjev za priznavanje niže stope prireza.

Naglašavamo da od ove godine taj zahtjev možete podnijeti i putem e-Porezne. Dovoljno je da ispunite i do kraja veljače predate tzv. ZPP-DOH obrazac u kojem su navedene sve moguće porezne olakšice.

Nakon zaprimanja zahtjeva Porezna uprava će provesti postupak provjere i ako može utvrditi opravdanost, uzet će u obzir navedene podatke u posebnom postupku. U slučaju potrebe dodatnog dokazivanja, a kada vjerodostojne isprave nisu dostavljene ili je potrebno provesti dodatno dokazivanje, Porezna uprava pozvat će vas da dokažete činjenice navedene u zahtjevu.

Što se tiče utvrđivanja porezne obveze, godišnji obračun obuhvaća sve izmjene koje je donijela Marićeva porezna reforma. Međutim, kako su nova pravila (porezne stope, razredi i dr.) u primjeni od početka prošle godine i vrijedila su cijelu godinu prilikom obračuna i plaćanja mjesečnih predujmova poreza i prireza, te promjene neće se odraziti na razliku (za plaćanje ili povrat) u godišnjem obračunu.

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:19:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5875d3641eea8fb8e18b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Zimski uvjeti: Na Jadranu jaka i olujna bura

I u nastavku ovog tjedna, a i većem dijelu sljedećega imat ćemo prave zimske uvjete.
Četvrtak

U četvrtak u istočnoj Hrvatskoj i dalje većinom oblačno sa snijegom, osobito u prvom dijelu dana, uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar. Temperatura uglavnom između -1 i 3 °C, piše HRT.

Podjednake vrijednosti bit će i u središnjoj Hrvatskoj, uz nastavak oblačnog vremena, te sa snijegom, uz stvaranje novog snježnog pokrivača ponegdje i višeg od 10 cm. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Na sjevernom Jadranu i u gorju većinom oblačno i vjetrovito. Uz obalu kiša, ali može biti i snijega nošenog burom. U gorju snijeg i novi snježni pokrivač, mjestimice viši i od 20 cm, a ponegdje će biti i snježnih zapuha. Puhat će umjerena i jaka bura, podno Velebita na udare i olujna, mjestimice i orkanska. Temperatura u gorju od -5 do -1 °C, uz obalu između 2 i 7 °C.

U Dalmaciji promjenljivo do pretežno oblačno mjestimice s kišom, a u unutrašnjosti ponegdje susnježicom i snijegom. Puhat će umjerena i jaka bura, mjestimice i s olujnim udarima, a na južnom dijelu istočnjak i jugo. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 7 °C, u unutrašnjosti oko 0 °C, a najviša dnevna između 6 i 11 °C.

na jugu Hrvatske promjenljivo oblačno, mjestimice s kišom, pa i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom. Puhat će umjereno, prema otvorenom moru mjestimice i jako jugo, uz obalu ponegdje i istočnjak. Temperatura zraka uglavnom između 7 i 12 °C.

Od petka...

U petak u unutrašnjosti i dalje većinom oblačno, povremeno sa snijegom, uz novi snježni pokrivač. U subotu postupan prestanak snijega i djelomično razvedravanje, a u nedjelju bi snijega ponovo moglo biti u gorju i unutrašnjosti Dalmacije. Od nedjelje će biti osjetno hladnije, uz mogućnost mjestimičnih naleta snijega.

Na Jadranu u petak promjenljivo i pretežno oblačno povremeno s kišom, a na sjevernom i srednjem dijelu ponegdje susnježicom i snijegom nošenog buromU subotu djelomice sunčano i uglavnom suho, a od nedjelje bi susnježice i snijega moglo biti i u Dalmaciji. Bit će vjetrovito s jakom i olujnom burom, ponegdje na udare i orkanskom, a u petak na južnom dijelu još istočnjak i jugo.

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:00:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .