Nezgodno je, kaže, odrediti do kada će trajati mogućnost plaćanja u eurima, ali iznos od 200 eura smatraju nekom psihološkom granicom koju je turist spreman potrošiti.
– Primjerice, milijun putnika (dođe) s kruzera i imaju striktno organiziran dan i to je situacija da ne mogu trošiti vrijeme čekajući u mjenjačnici. Matematički gledano, da svaki potroši 10 eura, to je 10 milijuna eura. To ne bi ugrozilo ni mjenjačnice ni banke jer je to novac koji se ionako ne promijeni – rekao je Kristić za televiziju N1.
U Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je u Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kuna, a za plaćanja se iznimno mogu koristiti i druge valute što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima.
– Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ako nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, Hrvatska narodna banka će se o tome odgovarajuće očitovati – odgovorili su za N1 u HNB-u.
HNB ima autoritet u ovom pitanju, a ne Vlada, rekao je tportalu Slavko Linić, koji uvjetno ne vidi nikakve prepreke za uvođenje plaćanja u eurima. ‘Guverner Boris Vujčić stalno govori kako smo visoko eurizirana zemlja. Banke i mjenjačnice na svakom su koraku, većina je štednje građana u eurima, stoga ne vidim opasnosti od nastanka nekog crnog tržišta devizama -rekao je Linić tportalu.
Ono što mu ne odgovara u Kristićevu prijedlogu je uvođenje limita trošenja. ‘Ako se to uvede, ja sam protiv. Ako netko iznajmljuje sobe i želi naplatiti račun od 350 eura, kako će on to napraviti? Nisam ni za kakvo ograničavanje, plaćanje eurima treba omogućiti ili onemogućiti, ništa između ne podržavam’, rekao je Linić.