Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58de47b7b4739824088b45c9/80

HNK Split godinu ispraća s tri izvedbe Novogodišnjeg koncerta

Koncertima će ravnati maestro Hari Zlodre, a na programu su u prvom dijelu Arležanka Georgesa Bizeta, te Andante spianato i velika briljantna poloneza Frédérica Chopina sa solističkim nastupom pijanista Zorana Velića, dok će drugi dio biti posvećen valcerima, polkama i marševima iz glazbene ostavštine obitelji Strauss

Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split kalendarsku će 2017. godinu završiti u vedrom i slavljeničkom raspoloženju s tri izvedbe tradicionalnog Novogodišnjeg koncerta, u četvrtak, petak i subotu, 28., 29. i 30. prosinca.

Koncertima će ravnati maestro Hari Zlodre, a na programu su u prvom dijelu Arležanka Georgesa Bizeta, te Andante spianato i velika briljantna poloneza Frédérica Chopina sa solističkim nastupom pijanista Zorana Velića, dok će drugi dio biti posvećen valcerima, polkama i marševima iz glazbene ostavštine obitelji Strauss, stoji u najavi.

Arležanka je uz Carmen najzrelije djelo Georgesa Bizeta. Nastala kao scenska glazba za istoimenu dramu Alphonsea Daudeta, nagovještavala je realizam Carmen, odišući provansalskim raspoloženjima i ispunjena snažnim dramskim efektima.

Glazba nam je danas poznata prvenstveno iz orkestralnih suita, jer je drama nedugo nakon praizvedbe 1872. zauvijek nestala s pozornica. Jednu suitu skladao je sam Bizet, a Drugu suitu iz glazbe za dramu Arležanka skladao je četiri godine nakon Bizetove smrti Ernest Giraud, koristeći Bizetove originalne teme, premda ne sve iz scenske glazbe Arležanke, vodeći se Bizetovom originalnom orkestracijom.

Eteričnost, delikatnost, nježnost, u spoju s naprednim smislom za harmoniju i intuitivnim pronicanjem u glazbeni oblik, neke su od osnovnih karakteristika stila Frédérica Chopina (1810. – 1849).

Grande polonaise brillante (Velika briljantna poloneza), op. 22 u Es-duru za klavir i orkestar, koju je skladao 1830.-1831., označava neku vrstu prekretnice u Chopinovu stilu - ona je vrhunac njegova dotadašnjeg rada i niza djela nastalih u tzv. briljantnom stilu, koji označava pijanistička bravura.

"Andante spianato, uvodni dio u G-duru skladan za klavir solo, karakterom podsjeća na nokturno, sanjivih arabesknih melodija i prozračne pratnje, te predstavlja idealan uvod za Polonezu bogato ukrašene melodije koja, ujedno prozračna i energična, donosi sve karakteristike plesa u briljatnom stilu", dodaje se u najavi.

Drugi dio koncerta otvara uvertira operete Laka konjica (Die leichte Kavallerie) Franza von Suppéa, rođenog u Splitu, uvertire čijih su brojnih opereta danas rado i često izvođeni koncertni komadi.

Slijede i danas vječno mladi valceri i polke slavnih tvoraca glazbe za plesne dvorane 19. stoljeća, skladatelja obitelji Strauss. Sanjarski zaigrani i optimistični, s natruhom romantičarske melankolije, predstavljaju trajno privlačni repertoar.

Iz opusa Johanna Straussa mlađeg (1825-1899), najpoznatijeg člana glazbeničke obitelji, "kralja valcera", na programu su Anina polka (Annen-Polka), neizostavna Pizzicato polka (koju je skladao zajedno s bratom Josephom), Perzijski marš (Persischer Marsch) i čarobni, zasigurno najpopularniji od svih valcera, Na lijepom plavom Dunavu (An Der Schoenen, Blauen Donau).

Od skladbi srednjeg od tri brata Josepha Straussa u programu su brza polka Bez brige! (Ohne Sorgen!), francuska polka Vatrootporno (Feuerfest), valcer Nebeski zvuci (Sphaerenklaenge), te brza Džokej polka (Jokey-Polka). 

hr Fri Dec 22 2017 12:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Iza nesanice se može skrivati šokantno očigledan razlog: provjerite koji točno

Mnogi od nas pate od nesanice, često ne znajući što se krije iza problema sa spavanjem. Ali nova studija dala nam je trag u pravom smjeru

Znanstvenici su izvijestili o značajnoj povezanosti između nesanice kod starijih odraslih osoba i razina svjetlosnog onečišćenja na nekom području - što upućuje na povezanost između umjetne svjetlosti i problema sa spavanjem, piše Život i stil.

Nova istraživanja izdvojila su podatke iz Nacionalne službe za zdravstveno osiguranje (National Sample Group - NHIS-NSC) u Južnoj Koreji tijekom 2002-2013. godine, koristeći lijekove koji su pomoć kod nesanice kao pokazatelj poteškoća sa spavanjem.

Izloženost umjetnoj svjetlosti zabilježena je satelitskim podacima i mapirana na stambenim površinama. Ukupno su korišteni podaci od 52.027 odraslih osoba u dobi od 60 i više godina, a žene čine oko 60% sudionika.

Ne samo da su ljudi u područjima gdje je veće svjetlosno onečišćenje vjerojatnije uzimali ove lijekove, nego su ih i koristili dulje vrijeme i u većim dozama.  

"Naši rezultati potvrđuju da se vanjska, umjetna, noćna svjetlost može povezati s nedostatkom sna", kaže jedan od istraživača Kyoung-bok Min iz Nacionalnog sveučilišnog fakulteta u Seulu u Južnoj Koreji.

To ne dokazuje jednom zauvijek da svjetlosne onečišćenja uzrokuje ili pogoršava nesanicu - može biti i drugih čimbenika koji se nisu gledali u ovoj studiji.

Prethodna istraživanja pokazuju da je kvaliteta i trajanje sna od vitalnog značaja za naše zdravlje, od starenja kože do zdravlja srca. Ako ne dobivamo dovoljno sna, onda cijelo naše tijelo pati.

"S obzirom na nedavne znanstvene dokaze koji uključuju naše rezultate, jaka vanjska rasvjeta može biti novi čimbenik rizika za propisivanje hipnotičkih lijekova", kaže Min. Istraživanje je objavljeno u Journal of Clinical Sleep Medicine.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bae4d0acb557a24c58b45ed/80

Poslušajte novu Oliverovu pjesmu “Za tvoje dobro“

“Za tvoje dobro predstavlja kompilaciju “Do kraja vrimena“, a od petka će biti u prodaji.
Pjesmu je napisao Zlatan Stipišić Gibonni, a za aranžaman je odgovoran Elvis Stanić.


hr Mon Dec 10 2018 15:03:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .