Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/566ebfe54b3a46662a8b45da/80
Foto: Vojko Bašić / CROPIX

Prije 15 godina socijalni radnik, Jakov Kudrić, ubijen je na svom radnom mjestu; Danas zaštitari čuvaju - vrata

Nakon napada na Jakova Kurdića, u Centre za socijalnu skrb na ulazima su postavljeni detektori za metal, a ulazna vrata čuvaju zaštitari. Međutim, zaštitari nemaju ovlasti da fizički štite djelatnike, već samo imovinu Centra
U Centru za socijalnu skrb u Splitu, u ponedjeljak, obilježilo se 15 godina od ubojstva socijalnog radnika, Jakova Kudrića, kojeg je Vlado Vilušić ubio na radnom mjestu 14. prosinca 2000. godine. Bio je uvjeren kako mu socijalni radnik neutemeljeno odbija zahtjeve za socijalnom pomoći, stoga ga je  napao nožem. Kudrić je na putu do bolnice preminuo, a njegovi kolege se mjesecima nisu oporavili od šoka. Zbog ubojstva ovog socijalnog radnika, toga je dana prekinuta i sjednica Vlade, a u Split su se hitno uputili visoki državni dužnosnici kako bi socijalnim radnicima obećali humanije uvjete rada.

Na petnaestu godišnjicu ovog tragičnog događaja te u znak uspomene na kolegu Jakova, socijalni radnici diljem Hrvatske u 9 sati i 6 minuta zapalili su svijeće/lučice na svojim radnim mjestima. Ovu akciju, pod nazivom "Svjetlo za Jakova", pokrenula je Hrvatska komora socijalnih radnika u namjeri da kroz spomen na pokojnog kolegu ukažu na uvjete rada i nezaštićenost socijalnih radnika na radnom mjestu te na nepovoljan položaj socijalnih radnika u društvu.

Djelatnici Centra za socijalnu skrb Split posjetili su grob pokojnika, a nakon toga je u Centru otkrivena spomen ploča. Otkrivanju spoemnika prisustvovali su župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Žervnja, Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih,  splitski gradonačelnik, Ivo Baldasar te obitelj Kurdić, kćerka Vanja i sestra Meri.

Nasilje je neprihvatljivo

Nakon minute šutnje u čast pogibije Jakova Kurdića, okupljenima se obratila sestra Jakova Kurdića: 

- Zahvalila bih svima na sjećanju moga brata, a osobito na priznanju njegovog rada.Svi koji su ga poznavali i radili s njim, znaju da je bio samozatajan ali prvenstveno čovjek koji je bio predan svome radu. Bio bi sretan radi priznanja kojeg ova struka zaslužuje. Zahvaljujem se u ime cijele obitelji na ovom obilježavanju - kazala je sestra Meri.

Splitski gradonačelnik kazao je kako je spomen ploča prvenstveno uspomena na Jakova, ali još više i priznanje svim socijalnim radnicima koji na dnevnoj bazi rade vrlo težak i zahtjevan posao. 

- Osobno sam poznavao Jakova, i sjećam se točno kada se sve dogodilo. Sjećam se šoka i nevjerice među njegovom obitelji i prijateljima, a osobito među njegovim ragbijašima. Bio je poznati ragbijaš, vrlo posvećem tom sportu. Posao socijalnog radnika je posao koji je vrlo nezahvalan, ničim ga ne možete valoziriat. Ovo je bilo upozorenje koje ne smijemo zaboraviti... Treba imati na umu da socijalni radnici pomažu potrebitima, ali također socijalni radnici imaju i svoja prava i treba im odati poštovanje - kazao je Baldasar okupljenima.

 Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja iskazao je duboko poštovanje prema radu u socijalnoj skrbi, te istaknuo kako smo kao zajednica svjesni težine i specifičnosti obavljanja ovoga posla.

- Postoji niz specifičnih situacija, vrlo teških karaktera te se prema svakom od njih treba znati pravilno ponašati i posjedovati posebne vještine koje takve situacije zahtijevaju. Djelatnici socijalne skrbi izloženi su verbalnom i fizičkom nasilju, a takvi slučajevi mogu i tragično završiti, na što nas sjeća taj nesretni događaj od prije 15 godina, koji je završio smrću Jakova Kudrića. To je opomena cijeloj zajednici. Zahvaljujemo na onome što radite i imate našu potpunu podršku - poručio je Ževrnja okupljenim socijalnim radnicima. 

Tatjana Vukman, ravnateljica Centra za socijalnu skrb, kazala je kako su Jakova voljeli gotovo svi, i kolege i korisnici, a njegov rad je ostavio traga.

- Spomen ploča koja je ispred nas je znak spomena na našeg kolegu koji je izgubio svoj život, ali ne samo na njegovu smrt nego i na njegov život i njegov rad. Jakov je ostavio traga kao socijalni radnik, njegov rad je bio prepoznatljiv i voljeli su ga gotovo svi korisnici. Jakov je bio čovjek koji je volio svoj posao i koji je volio život. Na slavu mu sve što je ostavio iza sebe - rekla je Vukman.

Svakodnevnica puna prijetnji i nasilja

Potpredsjednica Vlade, Milanka Opačić, otkrila je spomen ploču zajedno sa kćeri ubijenog socijalnog radnika Kudrića, i poručila:

- I na Općinskom sudu u Zagrebu su poginule djelatnice suda koje samo radile posao kao što je to radio Jakov. Radimo na tome da pokažemo da se niti jedan problem ne može riješiti nasilnim putem - nasilje je apsolutno neprihvatljivo i na njega se mora reagirati. Djelatnici u Centru koji rade s ljudima svakodnevno su izloženi različitim oblicima nasilja, kao što je bio i Jakov, a u njegovom slučaju je završilo tragično.

Uvedene su zaštitarske službe i detektori metala kako bi se sigurnost podigla na jednu višu razinu.  Nažalost, patologije ima previše u društvu i nažalost nema apsolutne zaštite od toga. Ova ploča neka bude spomen na Jakova, ali i opomena društvu da je nasilje aposlutno neprihvatljivo - zaključila je ministrica.

Gotovo svakodnevno djelatnici, kojih u Hrvatskoj ima 8.000, dobivaju prijetnje, a jedino što se može napraviti je svaki puta slučaj prijaviti policiji. Međutim, ne prijavljuju se svi napadi, a glavni razlog je sam strah djelatnika da će biti etiketirani kao nedovoljno stručni za obavljanje svog posla. Drugi razlog je predugotrajno trajanje sudskih postupaka. Tako da je ta "crna brojka" puno veća nego stvarne brojke, objasnila je nezavidan položaj socijalnih radnika Tatjana Vukman.

- Problem je što ne postoji službena statistika prijava, kada su u pitanju socijalni radnici. Kada se problem dogodi onda se ide putem osobnih prijava. Socijalni radnici u pravilu i ne prijavljuju te situacije koje im se događaju. Suočeni smo s raznim vidovima agresije gotovo svakodnevno. To je nešto što se mora prihvatiti kao "nužno zlo", nešto što dolazi s poslom, ipak se radi o specifičnoj populaciji građana, a kao stručnjaci treba imati sluha i razumijevanja za njihove teške životne situacije.

Problem zaštitarskih službi

Većina suradnika centra je poznata svim djelatnicima, i otprilike djelatnici poznaju njihovu narav. Ipak postoji određena šačica ljudi prema kojima je potrebno primijeniti veći oprez.

Osim zaista nezahvalne situacije u kojoj se djelatnici nalaze gotovo svakodnevno, u kojima su izloženi različitim oblicima nasilja, postoji i malo apsurdna situacija što se tiče njihove zaštite. Naime, nakon napada na Jakova Kurdića i sličnih drugih situacija, u Centre za socijalnu skrb na ulazima su postavljeni detektori za metal, a ulazna vrata čuvaju zaštitari. Međutim, zaštitari nemaju ovlasti da fizički štite djelatnike, već samo imovinu Centra. Zaštitari, po vlastitoj solidarnosti, pomažu djelatnicima u nezgodnim situacijama i reagiraju po pozivu, ali zapravo i sami  u takvim situacijama riskiraju tužbu jer su prekoračili svoje ovlasti. Dakle, zaštitari štite vrata, ne štite ljude.

- Nama je u Centru potrebna fizička zaštita, a ona ne košta puno - poručila je Vukman.
hr Mon Dec 14 2015 14:11:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55dc3ce2fc7d0108008b5090/80
Foto: FaH

MUP predložio oštrije kazne i testiranje na alkohol i droge kao uvjet za ulazak na tribine

Pooštravanje kažnjavanja znači da će se zabrana dolaska na natjecanja uvesti za neke nove prekršaje

Najgora kazna za navijače je zabrana dolaska na utakmice, pa je to i prilično učinkovita mjera za smanjenje nereda na sportskim događanjima, zaključili su to u Ministarstvu unutarnjih poslova, pa su odlučili predložiti izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kako bi se što više prekršaja kažnjavalo baš zabranom dolaska na stadione i dvorane.

Pooštravanje kažnjavanja znači da će se zabrana dolaska na natjecanja uvesti za neke nove prekršaje, ali i za stare za koje je bila propisana u originalnom zakonu koji je stupio na snagu 2003. godine, ali je u međuvremenu ukinuta, piše Novi list.

Tako se, među ostalim, s ciljem da na tribinama bude što manje gledatelja pod utjecajem droge ili alkohola, predlaže da se posjetitelju koji odbije alkotest ili testiranje na drogu može izreći kazna zabrane dolaska na utakmice. Drugim riječima, ako navijači prije utakmice popiju jedno ili dva pića nekog od sponzora reprezentacije i odbije alkotest to će se smatrati prekršajem koji se može kazniti udaljavanjem s utakmice.

U obrascu prethodne procjene što ga je MUP objavio na e-savjetovanju predlaže se i vraćanje mogućnosti da se tučnjava kažnjava zabranom dolaska na utakmice, jer je izmjenama zakona 2011. godine, sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe te organiziranje nasilja na sportskim natjecanjima, postalo kazneno djelo.

Tada je nestala tučnjava kao prekršaj, a time i zabrana dolaska na natjecanje kao kazna. Ista mjera, predlaže MUP, mogla bi se izreći i za to ako se netko odijeva s ciljem da se maskira, odnosno da ga se ne može identificirati. Čak i posjedovanje odjeće za maskiranje moglo bi značiti zabranu dolaska na utakmicu. U obrazloženju najavljenih promjena iz MUP-a navode da će one osim povećanja sigurnosti gledatelja dovesti do smanjenja angažiranja policije na provedbi mjera osiguranja iz nadležnosti policije što dovodi do smanjenja utroška proračunskih sredstava.

"Predložene promjene za cilj imaju i smanjivanje negativnog dojma u javnosti i medijima koji se veže uz protupravna ponašanja na sportskim natjecanjima, koja kod međunarodnih natjecanja štete i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske", otkrio je MUP dio svojih motiva za izmjenu zakona, piše Novi list.


hr Sat Jun 15 2019 20:03:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fa5260e493801448b4580/80
Foto: D.N.

Za Lukinu smrt krivi su splitski liječnici koji još uvijek rade u bolnici: Roditelji traže da se objave imena

Roditelji traže da se objave imena liječnika koji su tu noć pogriješili i zbog kojih njihovog sina više nema. Luka je preminuo prije šest godina nakon što je doživio prometnu nesreću

- Jedan sin mi se uskoro ženi, a ja se ne mogu veseliti od srca. Ne mogu skinuti crninu. Boli me nepravda. KBC Split isplatio nam je odštetu zbog smrti mog sina Luke, ali liječnici još imaju svoja radna mjesta u splitskoj bolnici. Ne mogu nastaviti živjeti dok je to tako, počinje svoju priču Mirela Znaor, majka 16-godišnjeg Luke, koji je tragično stradao u prometnoj nesreći 24. rujna 2013.

On se, upravljajući mopedom, u Vinjanima Donjim sudario s teretnim vozilom. Prvo mu je pomoć pružio muškarac koji je skrivio nesreću, potom Hitna iz Imotskog, a nakon toga prevezli su ga u splitsku bolnicu, gdje je tu noć Luka preminuo.

Kako je utvrdio sudski vještak dr. sc. Josip Škavić, Luka je umro nakon niza pogrešnih odluka dežurnih liječnika u bolnici, dječjega kirurga na Hitnom kirurškom i pedijatrice na Dječjem odjelu.


Obitelj je u to vrijeme živjela u Kninu, a nakon nesreće kninsku su adresu zamijenili onom u Podbablju Gornjem nedaleko od Imotskog, odakle je Mirelin suprug Mate Znaor. 


- Moj Luka je umro u mukama. Ugušio se u vlastitoj krvi. A što vrijeme prolazi, to je gore, nije ništa lakše. Želim da se objave njihova imena, da se zna tko su – kaže Lukin otac Mate, koji se također ne može pomiriti s tim da navedeni liječnici još ordiniraju u bolnici. 


- Mi smo podignuli privatnu tužbu protiv splitske bolnice. Tri godine kasnije, 2016., sudskom nagodbom na Općinskom sudu u Šibeniku, isplatili su nam 900.000 kuna odštete. No vidite, nije stvar u novcu. Prije nekih mjesec dana dobili smo obavijest da će se čovjeku koji je skrivio nesreću suditi na Županijskom sudu u Splitu. Za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom može dobiti do 15 godina. A on ga nije ubio. On je skrivio nesreću, ali ga nije ubio. Neka se njemu sudi za izazivanje prometne, ali ne za smrt. To nije pošteno, da se njega tako osudi. Ja na sudu ne mogu svjedočiti protiv njega. Čovjek je bio i na sprovodu mojem sinu. Ja se ne bih mogla nositi s tim da njega osude na dugotrajni zatvor, a liječnici nisu kažnjeni. Odmah sam se sjetila dr. Ksenije Kaleb, koja je u Metkoviću jedina pomogla onom dječaku, Gabrijelu Bebiću. Ona je nepravedno proganjana. Nešto se slomilo u meni i odlučila sam ispričati svoju priču koja me boli - kaže majka Mirela.

Luka Znaor je, naime, nakon nesreće imao prijelom lijeve natkoljenične kosti, bio je pri svijesti te se žalio na bolove u prsima. MSCT abdomena pokazao je ozljede slezene 3. stupnja na kojoj je bio hematom promjera 9 cm te hematom od 1,8 cm na jetri.   

Prema nalazu sudskog vještaka dr. sc. Josipa Škavića, kirurg na Hitnom kirurškom odjelu koji je primio pacijenta na obradu trebao je hitno operirati slezenu jer, kako je naveo u mišljenju, “ovakva ozljeda redovito završava obilnim krvarenjem koje se može zaustaviti jedino operacijskim zahvatom, najčešće odstranjenjem slezene, a rjeđe prošivanjem procjepa”.

Umjesto operacije, kirurg je u otpusnom pismu napisao da je Luka stabilno i poslao ga u Kliniku za dječje bolesti.

"Prilikom dolaska i nakon RTG obrade ozlijeđeni Luka Znaor još je bio u stanju kompenziranog šoka. Međutim, iz dekurzusa opisanog po dvjema anesteziologinjama razvidno je da se stanje ozljeđenika pogoršavalo iz minute u minutu. Naime, u roku od nepuna dva sata pacijentu je ordinirano 5000 ml ringer lakta i 1000 ml HES-a, dakle 6 litara tekućine. Na pitanje zašto je pacijentu u tako kratkom roku ordinirana tolika količina tekućine, postoji samo jedan odgovor - zato što je zbog unutrašnjega krvarenja pacijentov tlak progresivno padao pa je održavan infuzijama”, stoji u nalazu.

Luki je, naime, kao što se nakon obdukcije pokazalo, u trbušnoj šupljini imao 2,5 litara krvi te još pola litre krvi u lijevom prsištu.

“Svjesna da je jedino moguće liječenje zaustavljanje krvarenja i, umjesto da zatraži od kirurga i anesteziologa da preuzmu pacijenta, ona griješi, smješta ga u jedinicu intenzivnog liječenja i počinje unaprijed izgubljenu borbu za pacijentov život. Da je Luka Znaor u 2.05, kad je dovezen na Kliniku za dječje bolesti, bio vraćen na Kliniku za kirurgiju i podvrgnut operaciji, još je postojala šansa da bude spašen”, navode sudski vještaci.


- Vidite, tu večer liječnici su štrajkali za veće plaće. A ja sam ostala bez sina – tužno će Mirela, inače majka još šestero djece te uskoro i baka. 


Odgovor na pitanje u kakvom su statusu liječnici koji su tu noć liječili Luku i jesu li ikad na bilo koji način sankcionirani, iz 24sata od KBC-a Split zatražili su odgovor, ali ga nisu dobili do zaključenja teksta. 
Odgovor na pitanje zbog čega će vozač koji je izazvao nesreću odgovarati, a liječnici koji su ga primili na liječenje neće, pokušali su doznati u pravnim krugovima.

- Riječ je o kompleksom slučaju, a sud je taj koji bi tijekom sudskog procesa naposljetku trebao odrediti je li za smrtnu posljedicu kriv vozač ili su smrt skrivili liječnici. Iako je bolnica isplatila odštetu obitelji, i postoji vještačenje o tijeku liječenja mladića, liječnici se mogu proglasiti krivima za nesavjesno liječenje, no ne i za smrt mladića – objašnjavaju odvjetnici, piše 24sata.hr

hr Sat Jun 15 2019 19:43:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d05241b29111c0ad08b4581/80

S ovim novčanicama ne smijete plaćati, imate li ih u novčaniku?

Riječ je o novčanicama od 5, 10, 20, 50, 100 i 200 kuna koje nose datume izdanja 31. listopada 1993. i 15. siječnja 1995. godine
Čak 9 milijuna i 600 tisuća nevažećih novčanica kuna i dalje je u optjecaju, a moguće je da je da takvih imate i vi u novčaniku. 

Riječ je o novčanicama od 5, 10, 20, 50, 100 i 200 kuna koje nose datume izdanja 31. listopada 1993. i 15. siječnja 1995. godine, pišu vijesti.hr. 

Ako slučajno imate takvu novčanicu možete je slobodno zamijeniti u HNB-u. U godinu dana, od 31. svibnja 2018. do 31. svibnja ove godine, zaprimili su 38.500 takvih nevažećih novčanica u raznim apoenima. 

Novčanice od 10 kuna koje nose datum izdanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2001. Na dan 31. svibnja 2019. godine u izvan trezora HNB-a i dalje ih ima 699.153. Onih s datumom izdavanja 15. siječnja 1995. godine ima pak 2.353.407. 

Novčanice od 20 kuna koje nose datum izdanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007. U optjecaju ima još 1.735.062 takvih novčanica iako one više ne vrijede. 

Slična je situacija i s ostalim novčanicama pa ako vidite da je na njima datum izdanja 31. listopada 1993., neka vam ne bude teško promijeniti ih, piše vecernji.hr

Nevažeće novčanice mogu se dostaviti na zamjenu poštom na adresu: Hrvatska narodna banka, Direkcija trezora, Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb ili se mogu dostaviti osobno na blagajnu HNB-a na adresu Franje Račkog 5, Zagreb.
hr Sat Jun 15 2019 19:00:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ad38e6b47398386c8b456f/80
Foto: gettyImages

Nekoliko stotina Splićana okupilo se na Prideu: “Šta tebe dira koga ja diram“

Organizatori ističu kako se stalno suočavaju s prijetnjama te kako tome žele stati na kraj.
Splitski Pride ove godine ide rutom: Ulica kralja Tomislava, Marmontova, skreću u Ilićev prolaz (kod kina Karaman), Zadarska, Pjaca - gdje će biti održan kratak govor, te povratak u Đardin. 

Oko Đardina ima dosta policijskih snaga - interventne policije, ali i prometne policije koja regulira promet oko užeg dijela grada.

Povorku je došlo podržati i dosta obitelji s djecom, ali i stranaca. Ove godine prisutan je i gradonačelnik Opara, ali u kartonskom izdanju kojeg su donijeli lokalni SDP-ovci. Zamjeraju mu kako stalno poziva na toleranciju, a kada treba pokazati toleranciju, nema ga.

Mirta Barić
, jedna od organizatorica, kaže da kao i svake godine šalju poruke tolerancije, mira i ljubavi.

Pripremili su na desetke plakata s porukama među ostalima poručuju: “Ormar je za odjeću“, “Dvije mame bolje od nula mama“, “Ovo je obični TRANSparent“, “Šta tebe dira koga ja diram“, “Hetero nije normalno samo uobičajeno“ i “Lezbe su za *urac“.

Povorku je podržalo oko 400 ljudi, a čuvalo ih je 200 policajaca.

- Hvala svima koji su došli. Hvala i onima koji nisu s nama, a koji će se nadam se pridružiti nam se u idućim okupljanjima. Hvala vam svima! Vi ste izašli za one koji se još boje, koji su ostali kući zbog straha; vi njima dolaskom na Pride pokazujete da u tome nema ništa loše i da i oni moraju doći!- rekla je organizatorica Mirta.



hr Sat Jun 15 2019 18:12:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .