Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/566ebfe54b3a46662a8b45da/80
Foto: Vojko Bašić / CROPIX

Prije 15 godina socijalni radnik, Jakov Kudrić, ubijen je na svom radnom mjestu; Danas zaštitari čuvaju - vrata

Nakon napada na Jakova Kurdića, u Centre za socijalnu skrb na ulazima su postavljeni detektori za metal, a ulazna vrata čuvaju zaštitari. Međutim, zaštitari nemaju ovlasti da fizički štite djelatnike, već samo imovinu Centra
U Centru za socijalnu skrb u Splitu, u ponedjeljak, obilježilo se 15 godina od ubojstva socijalnog radnika, Jakova Kudrića, kojeg je Vlado Vilušić ubio na radnom mjestu 14. prosinca 2000. godine. Bio je uvjeren kako mu socijalni radnik neutemeljeno odbija zahtjeve za socijalnom pomoći, stoga ga je  napao nožem. Kudrić je na putu do bolnice preminuo, a njegovi kolege se mjesecima nisu oporavili od šoka. Zbog ubojstva ovog socijalnog radnika, toga je dana prekinuta i sjednica Vlade, a u Split su se hitno uputili visoki državni dužnosnici kako bi socijalnim radnicima obećali humanije uvjete rada.

Na petnaestu godišnjicu ovog tragičnog događaja te u znak uspomene na kolegu Jakova, socijalni radnici diljem Hrvatske u 9 sati i 6 minuta zapalili su svijeće/lučice na svojim radnim mjestima. Ovu akciju, pod nazivom "Svjetlo za Jakova", pokrenula je Hrvatska komora socijalnih radnika u namjeri da kroz spomen na pokojnog kolegu ukažu na uvjete rada i nezaštićenost socijalnih radnika na radnom mjestu te na nepovoljan položaj socijalnih radnika u društvu.

Djelatnici Centra za socijalnu skrb Split posjetili su grob pokojnika, a nakon toga je u Centru otkrivena spomen ploča. Otkrivanju spoemnika prisustvovali su župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Žervnja, Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih,  splitski gradonačelnik, Ivo Baldasar te obitelj Kurdić, kćerka Vanja i sestra Meri.

Nasilje je neprihvatljivo

Nakon minute šutnje u čast pogibije Jakova Kurdića, okupljenima se obratila sestra Jakova Kurdića: 

- Zahvalila bih svima na sjećanju moga brata, a osobito na priznanju njegovog rada.Svi koji su ga poznavali i radili s njim, znaju da je bio samozatajan ali prvenstveno čovjek koji je bio predan svome radu. Bio bi sretan radi priznanja kojeg ova struka zaslužuje. Zahvaljujem se u ime cijele obitelji na ovom obilježavanju - kazala je sestra Meri.

Splitski gradonačelnik kazao je kako je spomen ploča prvenstveno uspomena na Jakova, ali još više i priznanje svim socijalnim radnicima koji na dnevnoj bazi rade vrlo težak i zahtjevan posao. 

- Osobno sam poznavao Jakova, i sjećam se točno kada se sve dogodilo. Sjećam se šoka i nevjerice među njegovom obitelji i prijateljima, a osobito među njegovim ragbijašima. Bio je poznati ragbijaš, vrlo posvećem tom sportu. Posao socijalnog radnika je posao koji je vrlo nezahvalan, ničim ga ne možete valoziriat. Ovo je bilo upozorenje koje ne smijemo zaboraviti... Treba imati na umu da socijalni radnici pomažu potrebitima, ali također socijalni radnici imaju i svoja prava i treba im odati poštovanje - kazao je Baldasar okupljenima.

 Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja iskazao je duboko poštovanje prema radu u socijalnoj skrbi, te istaknuo kako smo kao zajednica svjesni težine i specifičnosti obavljanja ovoga posla.

- Postoji niz specifičnih situacija, vrlo teških karaktera te se prema svakom od njih treba znati pravilno ponašati i posjedovati posebne vještine koje takve situacije zahtijevaju. Djelatnici socijalne skrbi izloženi su verbalnom i fizičkom nasilju, a takvi slučajevi mogu i tragično završiti, na što nas sjeća taj nesretni događaj od prije 15 godina, koji je završio smrću Jakova Kudrića. To je opomena cijeloj zajednici. Zahvaljujemo na onome što radite i imate našu potpunu podršku - poručio je Ževrnja okupljenim socijalnim radnicima. 

Tatjana Vukman, ravnateljica Centra za socijalnu skrb, kazala je kako su Jakova voljeli gotovo svi, i kolege i korisnici, a njegov rad je ostavio traga.

- Spomen ploča koja je ispred nas je znak spomena na našeg kolegu koji je izgubio svoj život, ali ne samo na njegovu smrt nego i na njegov život i njegov rad. Jakov je ostavio traga kao socijalni radnik, njegov rad je bio prepoznatljiv i voljeli su ga gotovo svi korisnici. Jakov je bio čovjek koji je volio svoj posao i koji je volio život. Na slavu mu sve što je ostavio iza sebe - rekla je Vukman.

Svakodnevnica puna prijetnji i nasilja

Potpredsjednica Vlade, Milanka Opačić, otkrila je spomen ploču zajedno sa kćeri ubijenog socijalnog radnika Kudrića, i poručila:

- I na Općinskom sudu u Zagrebu su poginule djelatnice suda koje samo radile posao kao što je to radio Jakov. Radimo na tome da pokažemo da se niti jedan problem ne može riješiti nasilnim putem - nasilje je apsolutno neprihvatljivo i na njega se mora reagirati. Djelatnici u Centru koji rade s ljudima svakodnevno su izloženi različitim oblicima nasilja, kao što je bio i Jakov, a u njegovom slučaju je završilo tragično.

Uvedene su zaštitarske službe i detektori metala kako bi se sigurnost podigla na jednu višu razinu.  Nažalost, patologije ima previše u društvu i nažalost nema apsolutne zaštite od toga. Ova ploča neka bude spomen na Jakova, ali i opomena društvu da je nasilje aposlutno neprihvatljivo - zaključila je ministrica.

Gotovo svakodnevno djelatnici, kojih u Hrvatskoj ima 8.000, dobivaju prijetnje, a jedino što se može napraviti je svaki puta slučaj prijaviti policiji. Međutim, ne prijavljuju se svi napadi, a glavni razlog je sam strah djelatnika da će biti etiketirani kao nedovoljno stručni za obavljanje svog posla. Drugi razlog je predugotrajno trajanje sudskih postupaka. Tako da je ta "crna brojka" puno veća nego stvarne brojke, objasnila je nezavidan položaj socijalnih radnika Tatjana Vukman.

- Problem je što ne postoji službena statistika prijava, kada su u pitanju socijalni radnici. Kada se problem dogodi onda se ide putem osobnih prijava. Socijalni radnici u pravilu i ne prijavljuju te situacije koje im se događaju. Suočeni smo s raznim vidovima agresije gotovo svakodnevno. To je nešto što se mora prihvatiti kao "nužno zlo", nešto što dolazi s poslom, ipak se radi o specifičnoj populaciji građana, a kao stručnjaci treba imati sluha i razumijevanja za njihove teške životne situacije.

Problem zaštitarskih službi

Većina suradnika centra je poznata svim djelatnicima, i otprilike djelatnici poznaju njihovu narav. Ipak postoji određena šačica ljudi prema kojima je potrebno primijeniti veći oprez.

Osim zaista nezahvalne situacije u kojoj se djelatnici nalaze gotovo svakodnevno, u kojima su izloženi različitim oblicima nasilja, postoji i malo apsurdna situacija što se tiče njihove zaštite. Naime, nakon napada na Jakova Kurdića i sličnih drugih situacija, u Centre za socijalnu skrb na ulazima su postavljeni detektori za metal, a ulazna vrata čuvaju zaštitari. Međutim, zaštitari nemaju ovlasti da fizički štite djelatnike, već samo imovinu Centra. Zaštitari, po vlastitoj solidarnosti, pomažu djelatnicima u nezgodnim situacijama i reagiraju po pozivu, ali zapravo i sami  u takvim situacijama riskiraju tužbu jer su prekoračili svoje ovlasti. Dakle, zaštitari štite vrata, ne štite ljude.

- Nama je u Centru potrebna fizička zaštita, a ona ne košta puno - poručila je Vukman.
hr Mon Dec 14 2015 14:11:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d38962af47fcc068b4643/80
Foto: Pixabay

Evo što trebate napraviti ako sretnete zmije

Zmije su se probudile iz zimskog sna, izišle na sunce i krenule u potragu za partnerima radi parenja. Aktivnije su u proljeće pa se često 'oči u oči' susreću s izletnicima, ljubiteljima prirode, alpinistima, planinarima, ali i građevinarima.
Kako reagirati kada se nađete u blizini zmije i što napraviti ako vas ugrize, za tportal govore docentica Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška i edukatorica u osječkom ZOO vrtu Tatjana Elez.

'Treba biti na oprezu, posebice na područjima na kojima nema ljudi. Zmije neće napasti čovjeka, ali ljudi trebaju biti pažljiviji prilikom kretanja kroz prirodu, posebice ako prolaze kroz gustiše ili planinare. Dobro je imati štap u ruci kako biste uokolo polako lupkali i šuškali jer će one osjetiti vibracije pa se s njima nećete susresti', objašnjava za tportal docentica sa Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška.

U Hrvatskoj je 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne - poskok, riđovka i planinski žutokrug - ali su sve zaštićene.

'Poskok živi u mediteranskom, planinskom dijelu Hrvatske, a riđovki ima i na kontinentu. Žutokruga ima na Velebitu, Biokovu, visokim planinskim predjelima, ali se na njega rjeđe nailazi. Nitko od njih neće prvi napasti, osim ako se ne osjećaju ugroženo. Tada će se braniti, štititi sebe', nastavlja ona.

Iako je u narodu poznat kao poskok, riječ je o zmiji koja ne skače, tumači Mikuška.

'U kontakt s njom mogu doći alpinisti kada se penju po stijenama pa gurnu ruku u pukotinu u kojoj se odmara i sunča. Riđovke je teže vidjeti jer ne izlaze, nego su zavučene, primjerice ispod kamena, pa ljudi koji kopaju ili prenose građevinski materijal mogu doći u kontakt s njima. Na njih smo nailazili i na područjima koja su nekada bila minirana, ali još nisu uređena. Ljudi često dolaze u kontakt sa svim zmijama jer se one hrane glodavcima, poput štakora i miševa, pa ih može biti na zapuštenim područjima kao što su neuređeni vrtovi ili napuštene kuće', odgovara tportalu ova biologinja.

Ostale zmije, nabraja, nisu otrovne i ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude. Izletnici u Kopačkom ritu tako često mogu vidjeti bjelouške i ribarice koje znaju biti duge i po metar i pol, pa ih se ljudi uplaše zbog njihove veličine.

'Zmije plivaju i po riječnim kupalištima, primjerice na Dravi, ali su one bezopasne. Hrane se ribom, žabama i sitnim vodozemcima', tumači Mikuška.

Tko zmiju pokuša uhvatiti, ona će se braniti i ugristi ga. Najjači otrov ima poskok, a najslabiji riđovka.

'Treba se tada smiriti, ne paničariti. Valja ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza kako ne bi došlo do oticanja. Otrov ne treba isisavati! I treba doći što prije do liječnika', upozorava edukatorica osječkog ZOO vrta Tatjana Elez.

Ako se radi o ugrizu neotrovne zmije, ranu treba dezinficirati.

'Vidjela sam ugrize zmije. Neki čak i ne znaju da ih je ugrizla ova životinja ako ju nisu vidjeli jer ugriz sliči kao da je to učinio neki kukac, nema tragova zubi. No oni koji su sigurni da ih je ugrizla zmija mogu se javiti liječniku zbog infekcije jer one imaju dosta bakterija u slini', opisuje biologinja.

Kada su u pitanju ugrizi otrovnica, dodaje, ranu treba podvezati iznad ugriza kako bi se smanjila cirkulacija i što prije stići liječniku.

'Nikakvo čišćenje ili rezanje rane ne dolazi u obzir. Treba biti što smireniji. Što se tiče količine otrova, ugriz poskoka za odraslu zdravu osobu ne predstavlja životnu opasnost. Koban može biti za starije bolesne osobe, one lošijeg imuniteta, čak i malu djecu', napominje ona.

Nakon zmijskog ugriza, tumači, živci se trebaju rehabilitirati jer je to kao prijelom ruke ili noge.

Cijeli članak pročitajte ovdje

hr Fri Apr 27 2018 08:22:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59298dc7b9e03e371c8b45da/80

Za vikend nas čeka još toplije vrijeme

Nakon ponegdje više oblaka i samo rijetke kiše, u petak će ponovno diljem Hrvatske biti stabilnije, uz pretežno sunčano vrijeme, ali u većini unutrašnjosti i malo svježije, na Jadranu uz buru, mjestimice i jaku. Za vikend i početkom novoga tjedna opet posvuda toplije, uz mogućnost gdjekojeg pljuska.
Petak - pretežno sunčano, bura, ponegdje svježije

U istočnoj Hrvatskoj u noći i ujutro još dosta oblaka iz kojih lokalno može pasti malo kiše, a zatim će se razvedravati. Jutarnja temperatura od 10 do 12 °C, a poslijepodne i do 5 °C niža nego u četvrtak. Sjeverni vjetar će oslabjeti, a poslijepodne će puhati uglavnom slab jugoistočni i istočni, piše HRT.

u središnjoj Hrvatskoj će vjetar u noći oslabjeti, ali će još prevladavati oblačno. Danju smanjenje naoblake, a poslijepodne i prevladavajuće sunčano. Najniža temperatura od 9 do 11 °C, a najviša dnevna između 20 i 22 °C.

Nakon mjestimice malo kiše, u gorju u početku umjereno do pretežno oblačno, zatim postupno razvedravanje. Na sjevernom Jadranu prevladavat će sunčano uz umjerenu, u noći i ujutro podno Velebita i jaku buru s olujnim udarima. Poslijepodne će bura sasvim oslabjeti. More će biti malo do umjereno valovito, u noći i prijepodne ponegdje i valovito. Najviša dnevna temperatura od 17 °C u Gorskom kotaru do 24 °C na moru.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije nastavlja se pretežno sunčano vrijeme, a uz slabu, u početku i umjerenu buru bit će i malo toplije nego u četvrtak. Najniža temperatura od 11 °C u Zagori do 16 °C na obali, a najviša dnevna oko 26 °C.

na jugu Hrvatske sunčano, najčešće i vedro. Ujutro ponegdje slaba bura, a poslijepodne sjeverozapadnjak, uz većinom malo valovito more. Najniža jutarnja temperatura oko 15 °C, a najviša dnevna od 24 do 26 °C.

Vikend - većinom suho i stabilno, te još toplije

U nastavku ovog tjedna i početkom sljedećega i dalje pretežno sunčano, u unutrašnjosti ponovno toplije, štoviše i vrlo toplo, uz slab i umjeren jugozapadnjak. Poslijepodne su mogući rijetki lokalni pljuskovi, uglavnom u nedjelju i početkom idućeg tjedna.

Duž obale je vjerojatnost lokalnog pljuska gotovo zanemariva, osim u ponedjeljak na sjevernom Jadranu, osobito u Istri. Slabo do umjereno jugo u ponedjeljak će na sjevernom i srednjem Jadranu okrenuti na jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Temperatura podjednaka kao u petak ili malo viša, a u utorak danju malo niža.
hr Fri Apr 27 2018 08:10:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abbb8ce2af47f5b528b4613/80
Foto: Facebook

Neurokirurga Paladina angažirala SKB Mostar

Ugledni hrvatski neurokirurg Josip Paladino petnaest dana mjesečno će raditi na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru, objavljeno je u četvrtak.
Kako su za medije potvrdili iz SKB-a, upravno vijeće je donijelo odluku o angažiranju toga stručnjaka. 

"Paladino osobno može raditi kao što je radio u Zagrebu, odnosno u iznimno visokom ritmu. Fizički i stručno je i više nego spreman za ovaj posao", rekao je ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić.

Dodao je kako će Paladino mjesečno boraviti u Mostaru dva puta po tjedan dana. Iz SKB-a Mostar planiraju uz njega uspostaviti tim ljudi koji će učiti od tog vrhunskog stručnjaka.

"To je velika stvar za ovu bolnicu", dodao je Kvesić.  

Rekao je kako će hrvatski neurokirurg početi s radom tek kada u bolnici opreme operacijsku dvoranu, a za što je potrebno izdvojiti više od pola milijuna konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura).

Josip Paladino, jedan od vodećih neurokirurga u Hrvatskoj s prestižnom europskom i svjetskom karijerom, je donedavno radio u KBC-u Zagreb, koji je potkraj ožujka odlučio da mu više neće produljiti ugovor o radu nakon što mu je istekao šestomjesečni ugovor o radu na četiri sata dnevno. Ubrzo ga je angažirala bolnica Sveta Katarina, a potom je postao i članom stručnog tima Radiochirurgije Zagreb, poliklinike iz Svete Nedelje.
hr Thu Apr 26 2018 19:11:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae206a02af47fbe948b46c9/80

Završena sjednica Gradskog vijeća: Usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita

Gradsko vijeće je na današnjoj sjednici prihvatilo prijedloge Komisije za javna priznanja i dodijelilo nagrade Grada Splita za životno djelo, osobne i skupne nagrade za 2017. godinu.

Nagrade za životno djelo prof. prim.dr.sci. Ivanu Urliću, dr. medicine i profesoru Frani Barasu dodijeljene su jednoglasno dok je nagrada Ivici Luetiću dodijeljena većinom od 17 glasova prisutnih vijećnika. Osobne nagrade Dini Levačić i prof. Vladi Sunku te skupne nagrade Jedriličarskom klubu „Mornar“ i Dječjem zboru „Srdelice“ dodijeljene su glasovima svih prisutnih vijećnika".

Natječaj za dodjelu nagrada je objavljen 15. siječnja ove godine u dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ i na internetskim stranicama Grada Splita i trajao je do 15. veljače. Kako je iznio predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov, u navedenom razdoblju zaprimljena su 24 prijedloga, od čega 14 njih za nagradu za životno djelo; 5 za osobne nagrade i 5 za skupne nagrade. Komisija je provela tajno glasovanje o predloženim kandidatima te je nakon prebrojavanja za svaku kategoriju nagrada, utvrđeno da su tri kandidata za nagradu za životno djelo, dva kandidata za osobne i dva kandidata za skupne nagrade dobila najveći broj, odnosno natpolovičnu većinu svih članova Komisije. Nagrade će laureatima biti dodijeljene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 4. svibnja u povodu Dana grada.

Prethodno su, u okviru rasprave o izmjenama i dopunama dnevnog reda, povučene točke o odobravanju izvođenja radova na hotelima „Ambasador“, „Villa Harmony“ i „Gospa od Žnjana“, a na prijedlog gradonačelnika uvrštena je rasprava o izmjenama i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava. Također, na inicijativu gradonačelnika, a prijedlog Komisije za imena ulica i trgova, kojeg je obrazložio njen predsjednik Petar Škorić, u dnevni red je uvršten prijedlog da se postavljanjem spomen ploče obilježi spaljivanje židovske baštine, događaj koji se zbio 12. lipnja 1942. godine.

Odgovarajući, u okviru vijećničkih pitanja, na upit vijećnika Tomislava Prljevića (HDZ) o predstojećoj sjednici Vlade i što treba od nje očekivati, gradonačelnik Andro Krstulović Opara je kazao da se posljednja četiri mjeseca intenzivno radi na njenoj pripremi te da je javnost djelomično s tim upoznata temeljem informacija tokom nedavnih ministarskih posjeta Splitu i razgovora u pripremi same sjednice. 

„To je proces koji se vrti cijelo vrijeme. Riječ je o aktiviranju vertikale, ali ne po stranačkoj liniji, nego po liniji funkcioniranja vlasti što se već pokazalo učinkovitom po pitanju Žnjana, Karepovca, Hajduka... Pripremaju se kvalitetni materijali kako bi se donijele odluke za splitsku aglomeraciju“, kazao je gradonačelnik. 

Naglasio je kako će se najvažniji blok tema na sjednici odnositi na infrastrukturu vezanih uz vodu i odvodnju, zaobilaznicu Solin – Split, odnosno Strožanac te željezničku prugu koja treba povezati Split, odnosno trajektnu luku sa zračnom lukom. Također i prostor Korešnice, gdje bi se na 200.000 m2 trebao urediti prostor za stanove POS-a i branitelje i kako se nada da bi dijeljenje ključeva moglo biti za tri i pol godine i prostor Dračevca koji bi se trebao prenamijeniti u tehnološki park. 

„Vjerujem da imamo razloga biti optimistični i da neće biti kao sa učinkom sjednica vlada koje su u Splitu održavali premijeri Valentić, Račan, Sanader i Kosor nakon kojih se nije dogodilo ništa“, rekao je gradonačelnik.

Na upit Ante Jukića (HDZ) kako napreduju radovi na Žnjanskom platou gradonačelnik je kazao da je natječaj od početka bio transparentan. 

„Praksa ove uprave je transparentno provođenje natječaja. Do sada je to bilo neposrednom pogodbom. Uveli smo natječaj mada to propisi ne traže. Proveden je po strogim uvjetima. Ni jedan od 12 natjecatelja nije platio dug gradu. Jedan samo 35 kuna i svi su eliminirani. Već sam ranije pozvao bivše koncesionare da podmire dugovanja prema gradu za 2015. i 2016. Samo je jedna trećina platila. Tako smo poslali tri poruke: da treba dostaviti čistu dokumentaciju; da je svatko tko podmiri dugove dobrodošao i da nema namještanja. To je ključno za pokazati u kojem smjeru ide Grad, nema popuštanja. Nema cijene da postignemo te ciljeve. Žnjan će biti uređen kako je javnim natječajem određeno i ovo ljeto imat ćemo privremeno rješenje“, rekao je gradonačelnik.

Goran Kotur (SDP) je upitao što se radi na provedbi zaključka Gradskog vijeća da se promijeni zakon i osim državnih i privatnih šuma utvrdi i status lokalnih, kako bi Split mogao upravljati Marjanom. Spomenuo je da je razgovarao sa stranačkim zastupnicima koji su obećali podršku. Zahvalivši na ponovljenoj inicijativi, gradonačelnik je kazao kako je i on sam davno rekao da će Marjan biti splitski. Dodao je kako se na tome intenzivno radi i da će o svemu više reći nakon sjednice Vlade u Splitu, podržavši Kotura u uvjerenju da će i ovaj put vijećnici u vezi Marjana postići konsenzus.

Na upit Mirne Kovačić (HNS) što grad radi na provedbi EU projekata i dobivanju bespovratnih sredstava, koji su projekti u toku za Grad i Aglomeraciju, opširno je odgovorila Ana Jerkunica, ovlaštena pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte istaknuvši da je Grad prijavio više od 160 projekata, ukupne vrijednosti 442 milijuna eura, od kojih je 60 odobrenih u vrijednosti 90 milijuna eura. Njih 26, u vrijednosti 9,4 milijuna eura su realizirani, a oko 20 ih je u provedbi. 

Jedan od projekata koji je trenutno u provedbi je onaj za pomoćnike u nastavi vrijedan 16 milijuna kuna, od kojih je 10 bespovratnih i odnosi se na 113 učenika s teškoćama. Potom, Split - mjesto dodira sporta i kulture, vrijedan 6,3 milijuna kuna od kojih je pet bespovratno, a zahvaljujući kojima će se izraditi tehnička dokumentacija za saniranje krovišta stadiona na Poljudu i brendirati grad kao grad sporta i kulture. Pred potpisivanjem smo za projekt Zaželi vrijedan 8,3 bespovratnih milijuna kuna, pomoću kojih će se zaposliti 50 žena koje će skrbiti o 200 starih i nemoćnih osoba. Također, očekuje se potpisivanje za projekt „Otpad nije smeće!“, za kojeg se očekuju bespovratnih 2,3 milijuna kuna, pomoću kojih će se iduće dvije godine građani educirati o odvojenom prikupljanju otpada. Isto tako se za uređenje plaže Kaštelet očekuje bespovratnih 5 milijuna kuna, kao i projekt Look@ - postavljanja foto stupova na turistički atraktivnim lokacijama u gradu vrijedan 236 tisuća kuna. 

Kroz ITU mehanizam ove godine će se financirati biciklističke staze na području Urbane aglomeracije Split (bespovratnih 16 milijuna kn), nabava 18 autobusa za „Promet“ d.o.o. (bespovratnih 35 milijuna kn), za ticketing – naplate i kontrole u „Prometu“ (11 bespovratnih milijuna kn); savjetovanje poduzetnika (bespovratnih 26 milijuna kn); integrirani projekt Dioklecijanove palače (bespovratnih 18 milijuna kn); za Tehnološki park Dračevac (bespovratnih 61 milijun kn) i preseljenje garaže „Prometa“ (bespovratna 54 milijuna); Regionalni transfuzijski centar KBC (bespovratno 32 milijuna). Za financiranje svih troškova ITU ureda i zaposlenika do 2023. godine dobilo se 16,2 milijuna bespovratnih kuna.

U nastavku sjednice, nakon duge i polemične rasprave usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017. - 2022. godine. Nacrt Plana izradila je tvrtka ECOINA d.o.o. iz Zagreba, koja je odabrana u postupku javne nabave usluge izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Splita, a obrazloženje je dao jedan od izrađivača Plana Mirko Buduša. 

O prijedlogu Plana vrlo kritički su progovorili predstavnici stranaka Pametno i Most, a Kristina Vidan (Pametno) je čak predložila da se usvajanje odgodi do iduće sjednice, da se formira radna skupina za izradu novog prijedloga, u koju bi se uključili predstavnici civilnih udruga i zainteresirani građani. Takav prijedlog nisu prihvatili predstavnici vladajuće koalicija. Tako je Petar Škorić prijedlog ocijenio dobrim, a Mirna Kovačić je rekla kako je bilo dovoljno 40 dana javne rasprave da se daju primjedbe. Ona se složila i s vijećnikom Antom Zoričićem da bi odgađanje rezultiralo ozbiljnim posljedicama odgađanja projekta i mogućnosti apliciranja na fondove.

Nakon kraće rasprave izglasana je odluka o imenovanju Branke Brekalo novom ravnateljicom Muzeja grada Splita. U okviru rasprave u potpunosti je povučen prijedlog zaključka o participaciji Grada Splita u troškovima „Televizije Jadran“, a u vezi proizvodnje, emitiranja programa, praćenja sjednica Gradskoga vijeća. Prijedlog zaključka povučen je na zahtjev direktorice „Televizije Jadran“. 

„Ova točka dnevnog reda nije nužno trebala doći na Gradsko vijeće. Mogla se sprovesti odlukom gradonačelnika, ali smo to učinili radi transparentnosti“, naglasio je nakon trominutne pauze Petar Škorić (HDZ). 

Po izlaganju izvjestitelja ovl. pročelnika Službe za gospodarenje gradskom imovinom  Ivana Leke usvojeno je više zaključaka o odricanju prava prvokupa: za suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-1), čest.zgr. 1888 Z.U. 2408 K.O. Split, površine 78,55 m2,  na adresi Bajamontijeva 7., zatim za 1/3 dijela čest.zgr. 2393 Z.U. 2826 K.O. Split, u naravi poslovni prostori u na adresi Kraj sv. Marije 1, te za suvlasnički dio s neodređenim omjerom čest.zgr. 2656/2 Z.U. 2345 K.O. Split, u naravi poslovni prostor B, površine 29,32 m2, orijentacije sjever, na Obali HNP 6. Također, izglasani su zaključci o odricanju prava prvokupa za nekretnine u zgradi na adresi Teutina 3. i 5., sagrađenoj na čest.zgr. 965 Z.U. 860 K.O. Split, te za dio čest. zem. 9082/2 Z.U. 10995 K.O. Split u naravi stan površine 54,63 m2 označen brojem 4 na I. katu zgrade u Bihaćkoj 13. 

Vijećnici su danas jednoglasno izglasali odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora i članove vijeća gradskih kotareva na području Grada, a za dan izbora određen je 17. lipanj 2018. Prihvaćen je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr.



hr Thu Apr 26 2018 19:05:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .