Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58766ee31eea8f81e58b45bc/80
Foto: D.N.

Pioniri splitske stand up scene: "Najgore je kad ti se nitko ne smije"

Odličan je osjećaj nasmijati ljude

Jedan je radijski voditelj, drugi fizičar, a spojila ih je ljubav prema stand up komediji. Pioniri splitske stand up scene, Josip Škiljo i Tomislav Primorac, podijelili su s nama kako je to biti na meti stalnog smijeha i kako i vi možete postati poput njih.

Kako ste se počeli baviti stand up komedijom?

TP - Ja sam pratio stand up od srednje škole, pa kad sam prije 3 godine u Zagrebu vidio da ima open mic večer, odlučio sam probati, da vidim imam li mota za to. Pobijedio sam i to je bio start. Tu sam upoznao Marinu Orsag i još neke komičare. Ona je godinu kasnije počela raditi stand up radionice u Zoni u kojima je i Josip Škiljo došao u priču.

- Ja sam pratija i gleda stand up i nikad nisam mislija da ću se tim bavit. Pratija sam i nastupe ekipe iz Studija Smijeha, pa kad su napravili radionice u Zoni računam, prijavit ću se, vidit ću jel mogu, kako će to funkcionirat.

Sam ne bi zna odakle bi krenija. Ok, imaš neke ideje u glavi, ali lakše je prvi put izaći na pozornicu kad neko s tobom radi, priprema nekoliko dana, nego se samo pojaviti. Meni je to puno značilo, ne znam bi li se inače usudija. Po završetku radionice je organiziran open mic na kojem sam i pobijedio. Nakon toga nas je Marina zvala u Zagreb, nastup jedan, drugi, treći i to je malo pomalo krenilo, uvatilo zamaha.

TP - Mi smo na neki način imali privilegiju da smo bili jedini koji su to radili u Splitu, a Marina se htjela povezati sa Splitom, pa nam je omogućila velik broj nastupa.

Što je najgore što vam se dogodilo tijekom nastupa?

TP - Najgore je kad ti se niko ne smije. To nam se dogodilo nekoliko puta. Kad je Josip nastupao prvi put, ja sam imao užasan nastup, iako sam iza sebe imao bar 5 - 6 nastupa.


- Ja sam nedavno u Zagrebu imao katastrofalan nastup i to s provjerenim materijalom, koji sam više puta izvodio. Jednostavno užas, jedva sam čeka da završi, bilo je ''bože, koliko ovo traje''.

Ali sva sreća takvi su jako rijetki nastupi.

I kako se nosite s tim?

JŠ - A ništa, završiš, siđeš i onda plačeš u sebi.

TP - Sljedećih par noći gledaš u strop, ne možeš spavat...

- ''Šta sam krivo napravija, jel ovo više za mene, jesam li ja normalan, šta sa mnom ne valja...'' Užasan osjećaj, ali kad neki nastup nakon toga prođe dobro, malo ti se vrati samopouzdanje.

Imate li neki recept za dobar nastup?

TP - Ne znamo ni mi. Ako to neko zna, neka i nama kaže.


- Nikad ne znaš, svaki nastup je drukčiji, bez obzira šta recimo materijal može bit isti. Publika je drukčija, ti si drukčije raspoložen, drugo godišnje doba ... Nekad se sklopi da bude urnebes, a nekad to bude vrlo mlako, nema pravila.


TP - Dosta ovisi i o ambijentu. Mi smo ovo lito imali dva nastupa u Ghetto klubu , na otvorenom. Prvi je proša super, drugi katastrofa, jer je bilo dosta buke, nije to ta atmosfera di se ljudi mogu koncentrirat na nastup. Bitno je i da je publika sastavljena od ljudi koji su došli na stand up, a ne onih koji pričaju i to ih baš ne interesira. To je svakako tajna za loš nastup.
Šta se tiče ostalog, nema neke specifične tajne, jednostavno da čovjek djeluje što spontanije, što prirodnije, da ne djeluje kao da glumi nešto, da nije arogantan. I da se poveže s publikom. Čak i ako neko nešto dobaci, da se okrene na pozitivu. Ako okreneš na negativno, odma gubiš publiku. To su te neke smjernice, ali nažalost nikad ne možeš reć u potpunosti šta je tajna dobrog nastupa.

Imate li uzora? Koje stand up komičare bi izdvojili kao najbolje?

TP - Ja volim pogledati George Carlina, Bill Hicksa, Richard Pryora, od ovih mrtvih, a od novijih Louis CK, Eddie Izzarda, Bill Burra.

- Tomo je nabroja ove glavne. Meni su nekako najdraži Carlin, Hicks i CK, kojeg sam gleda i uživo.
TP -  Al jesi?

JŠ - Je, u New York-u u Comedy Cellar. Slučajno sam doša tamo. Oni imaju standardni line up i tu i tamo se zna neki od poznatih komičara pojavit, isprobat materijal. I tu večer se pojavi Louis CK i rasturija, ono bomba, čudo od čovika. Osim njih mi je dobar i Jim Jefferies. On je onako interesantan jer je dosta brutalan, govori ono šta ljudi možda misle, ali nikad ne bi rekli na pozornici.

Kao iskusni komičari, imate li možda kakav savjet za one koji tek počinju ili bi se željeli baviti stand up komedijom?

TP - Pa za početak pozivamo svakog ko ima želju da dođe na radionice u klub Zona, da upozna Marinu i izvuče iz nje najbolje savjete koje može. Ili da se dođe okušati na otvorenom mikrofonu sljedeći tjedan. Nama će dobro doći društvo, a ja bi reka da smo i mi, nas 6-7, sami po sebi dobro društvo, pa neka se bar dođe upoznati, podružiti.

A savjet općenito: Ukoliko imaš strast, samo dopusti da te ta strast vodi, da to probaš. Budi svoj, bez pretjerane glume, opušteno, samo treba naći taj svoj kutak u stand upu, svoj neki način dovođenja stvarnih životnih situacija, frustracija i emocija u nastup i to je to.


- Pozivam sve, ko god ima interesa da skupi malo hrabrosti, dođe na radionice, vidi kako je to, ništa se loše ne može dogoditi. Ali ni na open mic-u. U Ghetto klubu publika je stvarno puna podrške, najgore što se može dogoditi je da se niko ne smije, to je to, niko te neće gađati jajima, a sve pozitivno se nagradi smijehom i aplauzom. Odličan je osjećaj nasmijati ljude.

 

Ako ste se oduvijek željeli okušati u stand up komediji ili saznati nešto više o ovoj vještini, poznata hrvatska komičarka Marina Orsag će od 14. siječnja u klubu Zona održati intenzivnu četverodnevnu stand up radionicu Studija smijeha. Sudjelovanje je besplatno, no potrebna je rezervacija mjesta putem prijavnice na klub.infozona.hr.

 

Razgovarala: Ivana Perković




hr Wed Jan 11 2017 18:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef518bb9e03e068f8b45b0/80

Više od polovice Hrvata ide na festivale

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj, njih 52 posto, posjetili su neki festival u zadnje dvije godine, a najčešće su išli na ulične festivale, festivale pop, rock i metal glazbe, gastronomske festivale i festivale elektroničke glazbe, pokazalo je istraživanje na više od 1000 ispitanika.

Polovica ispitanika posjetila je neki festival u zadnje dvije godine, a riječ je uglavnom o uličnim, glazbenim i kulturnim festivalima u Hrvatskoj, priopćeno je u srijedu iz kompanije Mastercard koja je provela istraživanje.

Više od 40 posto ispitanika kazalo je da posjećuje ulične festivale, oko 30 posto njih posjećuje festivale pop glazbe, rock, metal i gastronomske festivale, a 20 posto ih kaže da ide na festivale elektroničke glazbe ili druge kulturne manifestacije. Kada je riječ o festivalima u inozemstvu, u zadnje dvije godine ih je posjetilo tek sedam posto ispitanika.

Na festivale najčešće idu ispitanici iz Sjeverne Hrvatske. Festivali pop glazbe najpopularniji su u Dalmaciji i Lici, a više ih vole žene. Rock i metal festivale posjećuju većinom muškarci, najčešće Ličani, a gastronomski festivali su najatraktivniji Zagrepčanima i Ličanima.

Festivale jazz i klasične glazbe najčešće posjećuju ispitanici iz Istre i Slavonije s primanjima iznad 12.000 kuna. Festivali elektronske glazbe su najpopularniji među ispitanicima iz Sjeverne Hrvatske, Istre, Primorja i Gorskog kotara te su popularniji među muškarcima, mladima i obrazovanijim ispitanicima.

Filmski festivali su najpopularniji među Zagrepčanima te u Lici, na Kordunu i Banovini.

Za izbor festivala odlučujući troškovi i izvođači

Većina ispitanika koji idu na festivale je u protekle dvije godine posjetila jedan do tri festivala, a oko 60 posto ispitanika s primanjima iznad 12.000 kuna u istom je razdoblju posjetilo više od tri festivala.

Glavni faktor koji utječe na odluku o odlasku na festival te izboru događanja su troškovi, odabir izvođača, atmosfera i sl.

Čak 90 posto hrvatskih ispitanika na festivalima najviše troši na piće, nakon toga na hranu i prijevoz do lokacije, a potom na suvenire, smještaj i cigarete.

Čak 43 posto posjetitelja festivala izjavilo je da im smještaj nije potreban. Nakon završetka festivala na lokaciji ostaje nešto više od trećine ispitanika.

Zanimljiv je da samo 17 posto ispitanika potroši preko 1000 kuna na festivalu, ne uključujući ulaznice. Kao najčešći način plaćanja 93 posto ispitanika navodi gotovinu, dok su kartice primarno sredstvo plaćanja za ispitanike s primanjima iznad 9000 kuna.

Najviše ispitanika na festivale ide s partnerom, nešto manje njih s prijateljima ili obitelji, a sami putuju najčešće ispitanici s visokim primanjima, te oni iz Istre, Primorja i Gorskog kotara.

hr Wed Jun 20 2018 18:21:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534ecbc91799423028e9abf0/80

Stvari koje niste znali o bananama

Pune su vlakana, kalija i vitamina C uz ostale vitamine i minerale koji su dobri za vaše zdravlje. Možete ih jesti i dok ste na dijeti jer su odličan saveznik u mršavljenju. Evo još nekih činjenica o bananama koje vjerojatno niste znali.
Koliko kalorija imaju?

Jedna srednje velika banana ima oko 105 kalorija. "Savršen je međuobrok od 100 kalorija", kaže Jennifer Davos, registrirana dijetetičarka i nutricionistica iz havajskog Honolulua, piše Zdrava krava.

Od čega se sastoji banana?

Uglavnom od ugljikohidrata, što je u biti jako dobro. "Ugljikohidrati su primarni izvor 'goriva' za mišiće. Trebaš ih kako bi ti se tijelo moglo pokretati", objašnjava Davis. Idealne su za doručak, prije treninga ili u energetskom smoothieju.

Jesu li banane pune šećera?

Banane naravno imaju nešto šećera u sebi i to 14 grama, ali je ta vrsta voćnog šećera dolazi skupa u paketu s 3 grama vlakana i čak gramom proteina. 

Nemasne su i ne sadrže dodane šećere koji se mogu pronaći u energetskim pločicama, keksima i bombonima.

"Visok unos vlakana pomaže održavanju zdravlja zglobova", kaže Davis i dodaje da vlakna mogu čak pomoći u prevenciji nekih vrsta karcinoma, poput raka crijeva. 

Osim svega navedenog, u banani ima i vitamina C, A, folne kiseline, magnezija, željeza te antioksidansa.

Zašto je bitan kalij u banani?

"Radi se o elektrolitu kojeg većina nas ne dobiva dovoljno. Pomaže kontrakciji tvojih mišića i srca", kaže Davis. Objašnjava kako natrij i kalij skupa djeluju kako bi omogućili vodi da ulazi i izlazi iz stanica. 

Istraživanja su pokazala i kako je kalij ključan u držanju krvnog tlaka u ravnoteži te redovitim unosom kroz hranu može pomoći smanjenju krvnog tlaka, kao i očuvanju zdravlja srca i bubrega. 

Trebam li jesti banane prije treninga?

Da! Banane potpomažu mišićne funkcije i zato su odličan izvor energije za vrijeme treninga.  Jedno je istraživanje iz 2012. pokazalo kako konzumacija banane tijekom tjelovježbe je jednako efektivna kao i pijenje energetskog pića u pogledu podizanja energije, a pored toga je puno zdravija. 

Smanjuje li banana bol u trbuhu?

Istraživanje iz 2014.  pokazalo je kako vlakna iz banane pomažu kod smanjenja boli u trbuhu zbog plinova te kod konstipacije. Također, kalij pomaže stabilizaciji razina natrija u tijelu što smanjuje nadutost, prema Harvardskoj školi medicine. 

S čim ju smijem kombinirati?

Nije nužno jesti ju uz neku drugu hranu, osim ako nemaš dijabetes tipa 2. Onda ne bi bilo loše jesti ih uz malo maslaca od nekog orašida, poput kikirikija.  To je dobra kombinacija i za one koji žele smršavjeti, a još jedna verzija je uz kvinoju za doručak. 

Postoji li neki rizik za moje zdravlje, ako jedem banane?

Većina ljudi smije bez problema pojesti šest do sedam banana dnevno. U slučaju kroničnog oboljenja bubrega treba se posavjetovati s liječnikom o dozvoljenoj količini.  Uz to, uzimanje određenih lijekova poput beta-blokatora, koji mogu utjecati na visoke razine kalija, također zahtijeva konzultacije s liječnikom. 

Kako banane pomažu kod mršavljenja?

Istraživanje za Nutrients prije dvije godine otkrilo je kako unos voća pomaže prevenciji pretilosti, što znači da treba ukomponirati što više voća u jelovnik, uključujući i banane. 

Davis čak preporučuje jesti banane prije obroka kako bi vlakna iz njih dala osjećaj sitosti i smanjila mogućnost prejedanja.  Odlične su i kao zamjena za ulje u pekarskim proizvodima, kao i sladoled koji se radi jednostavnim blendanjem zamrznutih banana. 









hr Wed Jun 20 2018 18:17:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab522f42af47fb5398b48d6/80

Koliko puta dnevno biste trebali obavljati veliku nuždu?

Koliko često odlazite na veliku nuždu, može reći puno o vašem zdravlju i koliko dobro funkcionira vaše tijelo

Iako može biti neugodno govoriti o pokretima crijeva, oni mogu ponuditi vrijedne informacije što se događa u tijelu. Mnogi ljudi su zabrinuti da ili idu prečesto ili prerijetko na toalet, piše Život i stil.

Ovdje su odgovori na neka uobičajena pitanja koja je možda neugodno pitati.

- teško je reći što je normalno, pogotovo kada je u pitanju učestalost, jer se razlikuje od osobe do osobe
- liječnici gledaju koliko često netko obavlja veliku nuždu i kakva je konzistencija kako bi utvrdili jesu li pokreti crijeva uobičajeni
- to je način na koji se tijelo rješava otpada i neprobavljene hrane koja se ne apsorbira
- doživjeti privremene promjene u crijevnim navikama ili uzorcima je normalno

Što je normalno za vas, možda nije za nekog drugog. Studija iz 2010. objavljena u Scandinavian Journal of Gastroenterology otkrila je da je 98 posto sudionika obavljalo između tri puta tjedno do čak tri puta dnevno. Većina ljudi ima istu rutinu i odlaze na WC isti broj puta dnevno u otrilike isto vrijeme.

Promjene u obrascima mogu se i dalje smatrati zdravima, ali mogu i ukazivati na početak problema s trbuhom ili crijevima.

Što utječe na učestalost?

Koliko često osoba ide u kupaonicu može varirati o nizu čimbenika, uključujući:

Unos tekućine

Budući da crijeva apsorbiraju višak vode, unos nedovoljno tekućine može otvrdnuti stolicu. Ako dođe do zatvora, povećajte unos tekućine.

Dob

Zatvor je često povezan sa starenjem. Starenje uzrokuje usporavanje pokreta crijeva. Također, starije osoba ima veću vjerojatnost da će uzimati lijekove koji mogu ometati njihove uobičajene navike.

Aktivnost

Aktivan način života pomaže boljem funkcioniranju debelog crijeva i učinkovitijem pokretima crijeva. Kada dođe do zatvora ili sporije probave, odlazak na šetnju ili vožnju biciklom može pomoći. 

Prehrana

Što jedete ima važnu ulogu u učestalosti odlaska na veliku nuždu. Vlakna su od iznimne važnosti za zdrava crijeva. Do debelog crijeva prenose neprobavljenu hranu. Prehrana koja ima dovoljno vlakana može potaknuti redovitost i spriječiti zatvor.

Hormoni

Neki hormoni, poput progesterona i estrogena, mogu utjecati na to koliko često žena ide na WC. Na primjer, neke su žene mnogo izvješćivale o češćim odlascima u danima koji su vodili do i na početku njihove menstruacije.

Društveni čimbenici

Neki ljudi imaju poteškoća s odlaskom u javnoj kupaonici, na poslu ili kad su drugi ljudi u blizini. To može uzrokovati da netko "drži" duže nego što je potrebno.

Tijekom vremena, tijelo ne može brzo odgovoriti na znakove, što može uzrokovati da se netko osjeća konstipiranim ili neugodno.

Što je normalno?

Zdrave crijevne navike znače da netko redovito odlazi na WC i da je stolica mekana i lako prolazna. Redoviti pokreti crijeva omogućuju pražnjenje debelog crijeva bez boli ili nelagode.

Što nije normalno?

Stolica koji je vodena ili 'labava' pokazuje da se vrlo brzo kreće kroz debelo crijevo, obično kao rezultat iritacije, poput infekcije ili drugog izvora upale. Kronični proljev može dovesti do dehidracije ili neravnoteže elektrolita. Proljev može također dovesti do nedostatka hranjivih tvari jer ih crijeva ne mogu apsorbirati kad se stolica kreće tako brzo.

Stolica koji je mali i sličan lopticama je također abnormalan i obično je znak opstipacije ili nepotpunog pražnjenja crijeva. Ova vrsta stolice može biti teška ili teško prolazna i može čak dovesti i do drugih komplikacija, poput hemoroida.

hr Wed Jun 20 2018 18:08:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2a7a112af47f153d8b4720/80

Tri brzopotezna trika za prepoznavanje zrele i slatke lubenice bez prerezivanja

Lubenica gasi žeđ, a u 100 grama nalazi se samo tridesetak kalorija. Izvrstan je izvor vitamina A i C, kalija te magnezija.
1. Potražite žućkastu mrlju na površini lubenice
Jeste li primijetili mrlju na površini lubenice? Ona predstavlja mjesto na kojoj je lubenica ležala na zemlji tijekom dozrijevanja. Najzrelije lubenice imaju žućkastu mrlju, dok one koje su bijele ili svjetlozelene boje treba izbjegavati jer su ubrane prije nego što su dozrele. Nemojte kupovati niti lubenicu koja nema nikakvu mrlju na površini, piše Punkufer.

2. Birajte plod bez oštećenja 
Površina lubenice trebala bi biti tamnozelene boje, tvrda na opip, glatka i bez vidljivih oštećenja. Mekana površina pouzdan je znak da je plod počeo truliti, a izbjegavajte i onu osušene površine koja je izgubila svu sočnost i slatkoću. Plod bi trebao biti asimetričan, a one s neobičnim grbama prepustite nekom drugome. 

3. Testirajte težinu lubenice 

Možda vam se teška lubenice ne da nositi iz trgovine kući, ali upravo bi najtežem plodu trebali davati najviše pažnje. Čak 92 posto lubenice čini voda, pa su najsočniji plodovi ujedno i najteži. Podignite nekoliko lubenica iste veličine, a kući odnesite onu koja je najteža. Ta će biti najslađa i najsočnija!
hr Wed Jun 20 2018 18:01:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .