Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53518202179942bc139f8850/80
Foto: CROPIX

Rast BDP-a u trećem tromjesečju ubrzao na 3 posto?

Rast od 2,9 posto bio bi najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, kao i rekordnoj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo oko 3 posto, najbrže u posljednjih osam godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto.

Bit će to već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Rast od 2,9 posto bio bi najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

 Snažan rast potrošnje i turizma

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

- Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja, s obzirom na njezin udio u BDP-u te snažne stope rasta prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci - navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.624 kune, što je realno 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u osvrtu na nedavno izvješće DZS-a.

Jačanje potrošnje zahvaljuje se i deflaciji te niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

- Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima na tržištu rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja - poručuje jedan od makroekonomista i ističe rekordne rezultate turističke sezone.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih 8 milijardi eura, navodi jedan od makroekonomista i poručuje kako bi "snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao rezultirati i pozitivnijim doprinosom neto izvoza na kretanje BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza".

 Rast industrijske proizvodnje usporio

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u trećem tromjesečju porasla oko 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija porasla 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već 20 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

- Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza usluga, ali se s druge strane bilježi postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje - navodi jedan od makroekonomista.

Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih devet mjeseci 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 66 milijardi kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5 posto, na 108 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

- Doprinos neto inozemne potražnje u trećem tromjesečju ipak bi trebao biti pozitivan, zahvaljujući prvenstveno rastu izvoza usluga, ali i nastavku rasta izvoza roba - navodi se u anketi Hine.

 

Nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 6,3 posto na godišnjoj razini, peti kvartal zaredom.

"Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

 Povećane procjene za 2016.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvih devet mjeseci ove godine, gotovo svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 2,8 posto.

I Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je nedavno procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje, pak, rast gospodarstva za 2,6 posto, dok je prije prognozirao 1,9 posto.

I Europska komisija procjenjuje da će rast BDP-a iznositi 2,6 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje, pak, da će hrvatski BDP ove godine porasti za 1,9 posto, a Europska banka za obnovu i razvoj EBRD) za 2,3 posto.

U rebalansu proračuna Vlada je, pak, ovih dana povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2 na 2,6 posto.

Facebook komentari

hr Sun Nov 27 2016 08:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a551d7b47398144e8b4671/80
Foto: Pixabay

"Povećanje cestarine štetno je za nacionalne interese, prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!"

Nepošteno je prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati
Željko Marušić, prometni stručnjak ovoga puta osvrnuo se na najavu povećanja cestarina za 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti.

To je štetno za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!

Za nepotrebne dugove kriva je država i ona ih treba plaćati.

Povećanje cestarine na autocestama kojima upravlja HAC, 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti, koje je najavio Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, potvrđujući ono što je obznanio početkom mandata, uz opravdane i glasne kritike struke i javnosti, štetno je za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo.

Usto je nepošteno prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati.

HAC uvelike vraća dugove koje je izravno skrivila država, negativnom kadrovskom selekcijom u cijelom ciklusu izgradnje autocesta, postavljajući na najodgovornije pozicije nestručne i nepoštene. Što su nestručniji i nepošteniji bili, dizalo ih se na više pozicije. A kad su marifetluci uzeli maha, totalno je zakazao cijeli državni sustav.

Kako god nastao, kreditni dug moramo vratiti, ali pritom nikako nije pametno pucati sebi u koljena.

Premda bi 15-postotnim poskupljenjem naša cestarina, od 6,9 eura za 100 kilometara, i dalje bila niža nego u Italiji (7,0), Francuskoj i Portugalu (7,1), a pogotovo Španjolskoj (8,8) i Grčkoj (9,3), slaba nam je to utjeha i loša preporuka za predstojeću turističku sezonu.

Uvelike zahvaljujući izgrađenim autocestama godišnja se zarada na turizmu povećala na više od devet milijardi eura, uz porast veći od 50 posto.

Pritom ne smijemo zanemariti da smo se jako okoristili geopolitičkom situacijom, što je američka politika napravila dar-mar na nizu nama konkurentskih destinacija i da se ne smijemo dugoročno uzdati u to. Stanje se preko noći može preokrenuti.

Trebamo dakle biti pametni i odgovorni. Kod nas pretežito dolaze turisti s prosječnim primanjima nižim od hrvatskih te je izgledno da bi ukupni negativni financijski efekti 15-postotnog povećanja cestarina bili znatno veći od pozitivnih.

Dakle, skupljim korištenjem autocesta nećemo zaraditi kako bismo lakše vraćali kredite, uvelike napuhane korupcijom i kriminalom, nego izgubiti, na više načina i višestruko. A jednako je vraća li kredite HAC, kojem zbog toga država (dakle građani) sanira gubitke, ili država, pa su za toliko gubici HAC-a manji.

Mnoge koji se u Češkoj, Slovačkoj... još kolebaju otići u Hrvatsku autom na ljetovanje ili ne, jer smo napuhanom kunom, a ne baš bogatom ponudom, ionako preskupi (kuna je usto 'ojačala' proteklih godina), ovom ćemo mjerom izgubiti. A oni koji dođu, koliko više plate za autoceste, manje će potrošiti za ostalo.

Broj Čeha, Slovaka, Poljaka..., koji će zbog toga, umjesto autocestom A1, prema moru voziti već ionako preopterećenom državnom cestom D1, će se povećati. Time i broj pogibeljnih pretjecanja i niza ostalih opasnih situacija.

Kako se nitko ne sjeti da umjesto planiranih ulaganja u inozemnu turističku promidžbu, medije u turistički najzanimljivijim zemljama obavijestimo da nećemo povećavati cestarine i da će hrvatske cijene goriva biti najniže na mediteranskom tržištu, barem simbolično (eh da je Ina ostala u našim rukama). Efekti bi bili neusporedivo veći.

A kako tek shvatiti i prihvatiti najavljeno poskupljenje cestarine za pet posto izvan turističke sezone (!), dok većina dionica autocesta zjapi prazna? Treba li ikoga uvjeravati koliko je to kontraproduktivno, višestruko štetno i gotovo nerazumno.

Dodatan je to udar na gospodarstvo, a mnogim su poduzetnicima autoceste već preskupe. Umjesto da pojeftinjenjem cestarina pojačamo i ubrzamo transport roba, usluga i kapitala na relaciji sjever-jug, dodatno ćemo ga prigušiti i učiniti nesigurnijim.

Umjesto da povoljnim vinjetama privučemo turiste, a mnogi bi Slovenci, primjerice, u tim uvjetima tijekom cijele godine vikende provodili na našoj obali, iz lošega, uz kontraproduktivnu i nepovoljnu klasičnu naplatu, idemo u gore.

Najštetnije i najneodgovornije je što će se tim mjerama pogoršati ionako loša sigurnost na našim cestama, povećanjem broja vozača i vozila koji će zaobilaziti autoceste, uvjerljivo najsigurniji dio prometnog sustava. One će izvan sezone još više biti puste te će se prometno neprirodno i nepotrebno povećati broj riskantnih pretjecanja i opasnih mimoilaženja, ugroženih pješaka, biciklista...

Trebamo li se ponovno zapitati zbog čega je hrvatska cestovna infrastruktura, premda smo u nju razmjerno uložili najviše u Europskoj uniji, 60 posto smrtonosnija od europskog prosjeka?

Koliko ćemo najavljenim povećanjem cestarina, izravno i neizravno, izgubiti zbog većeg stradavanja u prometu, nego što bi, uz optimalno korištenje autocesta, bilo moguće? Koliko vrijede nepotrebno izgubljeni ljudski životi? Hoće li za to itko odgovarati?

Kad ćemo shvatiti da je neizravna zarada od autocesta važnija i neusporedivo veća od izravne, jer je generator turizma i gospodarstva, i da kredite za autoceste, barem udjelom kojim su 'napuhani' korupcijom i kriminalom, trebamo plaćati iz državnog proračuna.

Dodatnog troška za državu i građane ionako ne bi bilo, dapače svi bismo se okoristili povećanjem ukupne zarade, win-win principom, a država bi napravila što je i dužna. Da je pameti...

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58851ffa1eea8f151f8b4595/80
Foto: Pixabay

Medalje za kvalitetu, plakete i pehari: "Maslina Split 2017" okupila gotovo 400 maslinara

Županu splitsko-dalmatinskom Zlatku Ževrnji uručena je Povelja počasnog kneza hrvatskog maslinarstva čime je, rekao je, ugodno iznenađen i počašćen

U organizaciji Saveza maslinara Splitsko-dalmatinske županije otvorena je 14. Međunarodna manifestacija maslinara Mediterana "Maslina Split 2017" na kojoj sudjeluje 389 maslinara iz devet mediteranskih država te "3. Intrada Split 2017" sa 76 natjecatelja odnosno ponudom 125 uzoraka grožđa, sira, mesa, ribe, meda, marmelade i drugih proizvoda.

 Manifestacija će se održavati tijekom vikenda u splitskom Hotelu "Zagreb" na Duilovu. Kvalitetu 518 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih delicija ispitali su stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.Tijekom manifestacije bit će podijeljene medalje za kvalitetu, plakete i pehari.

Predsjednik Saveza maslinara Dalmacije Sinaj Bulimbašić najavio je održavanje izložbeno-prodajnog sajma domaćih i ekoloških gastronomskih delicija, meda, vina, sira, konzerviranog povrća, džemova, marmelada, likera i opreme, te sredstava za maslinarstvo i poljoprivredu. 

Na sajmu sudjeluju kandidati iz Francuske, Španjolske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.

Županu splitsko-dalmatinskom Zlatku Ževrnji uručena je Povelja počasnog kneza hrvatskog maslinarstva čime je, rekao je, ugodno iznenađen i počašćen. Istaknuo je da se u toj županiji provodi nekoliko mjera poticanja razvoja poljodjeljstva, a time i maslinarstva te da se svake godine djele sadnice masline, vinove loze i voćki, te se na taj način popularizira ta važna djelatnost.

- Uvijek se treba sjetiti koliko je maslinarstvo važno i da je maslinovo ulje ne samo prehrambeni artikal već i više od toga. Maslinovo ulje je gotovo pa lijek. Nažalost, proteklih desetljeća je maslinarstvo bilo zanemareno, a prije osamdesetak godina je u Hrvatskoj bilo 27 milijuna sadnica, dok je danas svega pet milijuna sadnica na cijelom hrvatskom Jadranu od čega milijun sadnica u našoj županiji. Po tim brojkama vidimo da ima još puno prostora za razvoj maslinarstva - rekao je župan Ževrnja.

  Govoreći o tome s kojim se sve problemima maslinari susreću kazao je da je to uvijek zaštita maslina od bolesti. Smatra da je danas manji problem s plasmanom ulja, ali i otkrio da neki nakupci iz Istre dolaze maslinovo ulje otkupljivati na Brač i u Marinu kod Trogira poslije ga plasirajući kao istarsko maslinovo ulje.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a562bdb473985f3c8b4a04/80
Foto: Pixabay

Donirajmo državnu blagajnu: Plin poskupljuje čak 23 posto!

Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, cijene plina od prvog travnja mogle bi porasti za čak 23 posto.

Na primjeru jednog prosječnog kućanstva, to bi značilo da bi računi za plin na godišnjoj razini mogli biti veći za 670 kuna.

Ipak, u Ministarstvu se nadaju kako do takvog poskupljenja neće doći, jer će država nastojati utjecati na stavke prema kojima se računa cijena plina.

Država će još godinu dana određivati HEP-u maksimalnu cijenu po kojoj može prodavati plin lokalnim distributerima, piše Dnevnik.hr.

No, prvog travnja nastupit će liberalizacija tržišta, što znači da INA kao najveći opskrbljivač na tržistu neće morati prodavati plin samo HEP-u.

Kako nam potvrđuje sugovornik iz Ministarstva, Hrvatska mora ići u liberalizaciju tržišta nakon što je tri godine odgađala takvu odluku.

"Sada moramo ići na taj korak jer je mađarski MOL tužio Hrvatsku Europskoj komisiji jer reguliramo cijene. Pod pritiskom tih tužbi moramo ići u liberalizaciju jer su nas Mađari tužili zbog netrzišnih uvjeta, pa mi ovo radimo na neki način u strahu od daljnjih tužbi Europske komisije", kaže naš izvor.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 12:48:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af3770b4739826738b459e/80
Foto: Pixabay

Slovenija za prekid sudskih tužbi protiv Ljubljanske banke

Nastavkom navedenih sudskih postupaka Hrvatska "inzistira na nepoštivanju obveza iz međunarodnog prava", navelo je slovensko veleposlanstvo
Nakon najnovije rasprave u četvrtak na sudu u Zagrebu u sporu Privredne banke Zagreb protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) o prenesenoj deviznoj štednji Slovenija je upozorila kako Hrvatska krši memoranduma o suglasnosti koji su dvije države potpisale 2013. u Mokricama koji dvije zemlje različito tumače, prema priopćenju slovenskog veleposlanstva u Zagrebu.

Nastavkom navedenih sudskih postupaka Hrvatska "inzistira na nepoštivanju obveza iz međunarodnog prava", navelo je slovensko veleposlanstvo.

Prema slovenskom ustavnom zakonu iz 1994. kojim je Ljubljanska banka podijeljena na "staru" banku koja je preuzela pasivu iz vremena bivše SFRJ, dok je aktiva prenesena na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku, u tumačenju sljedništva stare i nove Ljubljanske banke potrebno je primijeniti  slovensko, a ne hrvatsko pravo, a takvo stajalište tijekom nekih sudskih procesa oko stare devizne štednje slovenskih banaka zauzeli su i sudovi u inozemstvu, tvrdi slovensko veleposlanstvo u Zagrebu.

Memorandum, navodi veleposlanstvo, određuje prekid svih sudskih postupaka, koji su pokrenuti u svezi prenesenih deviznih štednji od strane Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb.

Hrvatska i Slovenija se međutim ne slažu u značenju riječi "stay" iz memoranduma. Termin "stay" Hrvatska objašnjava kao "mirovanje", koji sukladno hrvatskom zakonu o parničnom postupku traje godinu dana, a može se produžiti još za jednu godinu, dok Slovenija inzistira da se radi o prekidu do konačnog rješenja pitanja u okviru sukcesije bivše SFRJ, stoji u priopćenju.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 20:27:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .