Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a143b28b9e03e6c088b45bf/80

Socijalna politika 2017: Veće rodiljne naknade, povučen Obiteljski zakon, prijepori o Istanbulskoj konvenciji

Izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora te prijepori oko Istanbulske konvencije obilježilo je socijalnu politiku u godini na izmaku, a Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike ostat će zapamćeno po aferi 'paketići' u sklopu koje su paketi za siromašnu djecu završili u privatnom dječjem vrtiću te po povlačenju nacrta novoga Obiteljskog zakona dan nakon što je upućen u javnu raspravu.

Povučeni prijedlog novog Obiteljskog zakona zbog sporne definicije obitelji koja se u njemu našla, a po kojoj bračni par bez djece nije obitelj, izazvao je oštre kritike dijela javnosti, nevladinih udruga i oporbenih političara. Zbog toga su 33 oporbena zastupnika predvođeni Klubom zastupnika GLAS/HSU u saborsku proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministrici demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nadi Murganić.

Odgovornost za propust resorne ministrice preuzeo je premijer Andrej Plenković istaknuvši da ministrica Murganić uživa njegovo povjerenje u stručnom i ljudskom pogledu, a saborski zastupnici na kraju su ipak izglasali povjerenje Murganić.

Ministrica je nakon toga potvrdila da će u novom prijedlogu obiteljskog zakona definicija obitelji biti potpuno izbačena te se ispričala zbog sporne definicije.

Dva mjeseca nakon ovog slučaja, Ministarstvo se suočilo s aferom paketići. U povodu blagdana Svetog Nikole, 6. prosinca ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić zajedno je s državnom tajnicom u tom ministarstvu Margaretom Mađerić posjetila je Katolički privatni Dječji vrtić Blažena Hozana i donijela darove koje s Ministarstvom sufinancira Europska unija iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Europskog socijalnog fonda (ESF).

Na upit zašto su paketi s oznakom Europskog socijalnog fonda, dakle za siromašnu djecu, završili u privatnom vrtiću, Mađerić nije odgovorila te pobjegla od novinara.

Afera 'paketići' i ponovni zahtjev za ostavkom ministrice

Kasnije je Mađerić ustvrdila da nije bilo propusta u Ministarstvu u vezi podjele paketića sufinanciranih iz EU fondova za pomoć najpotrebitijima, koji su dodijeljeni katoličkom privatnom vrtiću za Svetog Nikolu te poručila kako nije pobjegla od novinara koji su je htjeli pitati o tome, već je to pogrešno protumačeno.

Murganić je također odbacila optužbe da je pobjegla od novinara te je izjavila da se radilo o promotivnim materijalima tih fondova, a da pokloni nisu nabavljeni iz sredstava namijenjenih humanitarnim organizacijama.

Stranka GLAS ponovno je zatražila od ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike da podnese ostavku "zbog svih dosadašnjih propusta i nefunkcioniranja sustava resornog ministarstva", a premijer Plenković podržao je svoju ministricu, odbivši zahtjev oporbe za njezinom ostavkom.

Unatoč najavama, Hrvatska nije ratificirala Istanbulsku konvenciju

Iako je ministrica Murganić najavila početkom godine da bi u zadnjem kvartalu ove godine u proceduru mogao biti upućen zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), to se ipak nije dogodilo.

Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike provelo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o potvrđivanju te Konvencije u razdoblju od 3. srpnja do 3. kolovoza, nakon čega je objavilo 31. listopada Izvješće o provedenom savjetovanju. To se izvješće, kako je ustvrdio portal Faktograf, na službenim Vladinim stranicama zadržalo oko sat i pol, pa nestalo.

Na upit portala Ministarstvu za objašnjenje tog postupka, odgovorili su da je "tijekom javnog savjetovanja, putem Središnjeg državnog portala, zaprimljeno ukupno 370 primjedbi/komentara te da će, u najkraćem mogućem roku, dovršiti odgovore odnosno izvješće o provedenom savjetovanju”, no ono se još nije pojavilo.

Konvenciju, koja je stupila na snagu 2014., do sada su ratificirale 22 države i isto toliko ih je potpisalo. Hrvatska je Istanbulsku konvenciju potpisala još 2013. godine, ali je ona postala sporna udrugama i strankama poput U ime obitelji i HRAST-a koje tvrde da se njome uvodi rodna ideologija u hrvatsko zakonodavstvo.

Nakon devet godina Hrvatski sabor povećao rodiljne i roditeljske potpore

Hrvatski sabor je nakon devet godina povećao rodiljne i roditeljske potpore, a za potpore je za ovu godinu osigurano 156,6 milijuna kuna, za iduću 313 milijuna, a za 2019. 346,5 milijuna kuna.

Maksimalan iznos naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje povećan je sa 2660 kuna na 3991 kunu, za nezaposlene te zaposlene roditelje koji ne udovoljavaju propisanom uvjetu staža od 12, odnosno 18 mjeseci sa 1663 kune na 2328 kuna. Naknada roditeljima s blizancima, za treće i svako sljedeće dijete do treće godine života djeteta povećan je sa 1663 kune na 2328 kuna.

Sabor je zadnji dan svog zasjedanja u ovoj godini donio izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koji, među ostalim, donosi mjere za poticanje uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, povećanje osobne invalidnine za 20 posto kao i sprečavanje manipulacija s ugovorima o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

Zakon je dopunjen amandmanom da u prihode koji se ne uračunavaju kod priznavanja prava na osobnu invalidninu osim plaće budu uvršteni i autorski honorari. Zakonom se uvodi zabrana osobama koje rade u socijalnoj skrbi i članovima njihovih obitelji sklapanja ugovora o otuđenju ili opterećenju nekretnine s korisnikom socijalne skrbi.

Vlada je u travnju usvojila nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020., koja usklađuje sve politike na području promicanja prava osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini i trendovima kojima je cilj da osobama s invaliditetom sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna.

Strategiju je izradilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, obuhvaća 16 strateških područja, a kroz 78 mjera razrađeno je 199 aktivnosti čiji su nositelji tijela državne uprave, lokalna samouprava, znanstvene institucije i organizacije civilnoga društva. Murganić je istaknula da je za provedbu mjera i aktivnosti za ovu godinu osigurano 323,4 milijuna kuna, za iduću godinu 347,2 milijuna kuna, a za 2019. godinu 335,1 milijun kuna.

Vlada RH je, također, na sjednici u rujnu donijela Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine.

Za mjere pronatalitetne politike u idućoj godini nešto manje od milijardu kuna

U studenom je, nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju najavljeno da će se za mjere pronatalitetne politike u idućoj godini osigurati nešto manje od milijardu kuna.

To se odnosi na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i UNICEF predstavili su trogodišnji program "Za snažniju obitelj" vrijedan 3,3 milijuna kuna, koji su pokrenuli s ciljem pružanja kvalitetne podrške obiteljima koje se suočavaju s teškim životnim situacijama te smanjivanja nasilja u obitelji, pogotovo nad djecom.

Program koji će se provoditi do 2020. obuhvatit će oko 1400 socijalnih radnika, edukatora, pravnih i drugih stručnjaka koji rade s obiteljima u riziku. Oni će kroz taj program dobiti učinkovite alate koji će im pomoći u izgradnji kvalitetne suradnje s roditeljima koji trebaju pomoć. Program će povezati stručnjake iz područja obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i socijalne skrbi kako bi se osigurao pravovremeni, efikasni i održivi pristup obiteljima i djeci u riziku.

Od programa će kroz sustav socijalne skrbi korist imati 5500 obitelji u riziku i 29.000 djece.

Facebook komentari

hr Sat Dec 23 2017 09:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57514c0a1e353e31018b45ab/80
Foto: HRT

Međunarodna misija za slobodu medija upozorila na najveće probleme HRT-a

Delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke

Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su nešto bolju situaciju početkom 2018., navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) "u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU". No "tu još ima mnogo posla", kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglasila je da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. "Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu pri čemu je pala za 10 mjesta.

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke.

Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016., kaže delegacija, navodeći da su uočili nekoliko problema i nerazriješenih pitanja, ali zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge nisu mogli provjeriti te primjedbe. Iako primjećuje i ohrabrujuće znakove, delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu.

Delegacija upozorava i da se povećao utjecaj govora mržnje na društvo. Iako u Saboru nema ekstremnih stanaka, delegacija navodi kako se čini da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare. 

- Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje. - rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a.

Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade. 

Delegacija je navela da cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba zbog napada na novinare, no, drži da su fizički napadi i prijetnje, posebno online i dalje veliki problem.

U priopćenju se navodi da još nema medijske strategije, te da je ministrica kulture najavila da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.

Delgacija smatra da bi strategija trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one ukinute za vrijeme prethodnog ministra.

Osim toga, potrebno je razmotriti i pitanje vlasništva medija koje u mnogo slučajeva nije transparentno.

- Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija. - rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

Marijana Camović iz EFJ-a navela je da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali, sindikalisti su diskriminirani, a kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija.


Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a367dfcb9e03e062b8b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Oblačno s kišom, poslijepodne zahladnjenje

Na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva

Bit će umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, posebice u drugome dijelu dana, a na kopnu poslijepodne slijedi i postupno zahladnjenje, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za petak.

Ponegdje na sjevernom Jadranu i u gorju moguća obilnija kiša.

Poslijepodne i osobito navečer u gorju snijeg, a malo snijega može pasti i u nizinama središnje Hrvatske te u Posavini.

Vjetar slab i umjeren jugozapadni i zapadni, u gorju na udare i jak, u drugome dijelu dana sjeverni.

Na srednjem i južnom Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom i jugozapadnjak pa prema kraju dana sjeverozapadnjak i bura.

Najviša dnevna temperatura između 6 i 11, a na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Predstavljena prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj"

Prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj", koja je nedavno izišla u nakladi Udruga Dugine obitelji, predstavljena je u četvrtak navečer u Francuskom institutu u Zagrebu.

Slikovnica čiji je autor teksta Ivo Šegota, a ilustracija Borna Nikola Žeželj, tiskana je uz financijsku podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu u nakladi od 500 primjeraka, koji su, kako je rečeno, već razgrabljeni.

Novinarima je podijeljena izjava savjetnika iz Veleposlanstva Francuske u Zagrebu Guillaume Colin koji je kazao: Uvjereni smo da se vrijedi boriti za toleranciju i poštivanje različitosti, koja je u središtu naših zajedničkih europskih vrijednosti. Borba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta jedan je od ključnih prioriteta francuske politike zaštite ljudskih prava. Zato je francusko Veleposlanstvo u Zagrebu s ponosom podržalo objavljivanje slikovnice "Moja dugina obitelj".

Iznenadio nas je interes javnosti, pa planiramo i nova izdanja, izjavio je koordinator udruge Daniel Martinović.

Autor Ivo Šegota kazao je da su napravili malu analizu o tome koje dječje slikovnice u Hrvatskoj prikazuju dugine obitelji, te kako su zapazili da nema ni jedne slikovnice koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Namjera je slikovnicom približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele te olakšati roditeljima razgovor s djecom o duginim obiteljima, dodao je.

Prema tumačenju psihologinje Marine Štambuk istraživanja ne podržavaju stereotipe o štetnosti odrastanja djeteta s LGBT roditeljima. Također je ustvrdila da prema znanstvenoj literaturi nema razlike u različitim aspektima mentalnog zdravlja djece koju su odgajale majke lezbijke, gej očevi, biseksualni i heteroseksualni roditelji.

U deskriptivnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2016., pokazalo se da za optimalan razvoj djeteta veću važnost ima kvaliteta obiteljskih odnosa i procesa, nego sam oblik obitelji, rečeno je na prestavljanju. Kako je dodano, stresori koju djeca iz LGBT obitelji doživljavaju povezani su s razvodom roditelja, kao i kod druge djece razvedenih roditelja, te s nepovoljnom reakcijom, ili očekivanom nepovoljnom reakcijom okoline na njihovu obitelj.

Rečeno je i da obitelj i obiteljske zajednice imaju različite pojavne oblike. Nekad su to mama i tata s djecom, što je najčešći tip obitelji, no postoje i drugačiji tipovi obitelji, npr. jednoroditeljske, kojih je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. bilo više od 15 posto. Također, postoje udomiteljske obitelji, obitelji u kojima djed i baka odgajaju dijete, zatim prakse da dijete jedan tjedan živi kod mame a drugi kod tate, te dugine obitelji, rečeno je.

Koordinator udruge Martinović kazao je i da se broj poznatih duginih obitelji širi. Danas je u Zagrebu poznato oko 80 osoba, dok je prije četiri godine, kad je izglasan Zakon o životnom partnerstvu, bilo poznato svega 12 takvih osoba, dodao je.

 Često se radi o jednoroditeljskoj obitelji, većinom s djecom, koje su bile u heteroseksualnom braku. Javljaju se također slične osobe iz Rijeke, Splita, Pule, najčešće kao bi dobili informaciju o svojim pravima i savjet da riješe neke probleme, kazao je Martinović.

Prema različitim istraživanjima, broj osoba LGBT populacije unutar stanovništva kreće se između dva i 10 posto, što bi prema najrestriktivnijim procjenama značilo da u Hrvatskoj ima oko 12 tisuća LGBT osoba. Jedno istraživanju Zagreb Pridea, izvršeno metodom neposrednih razgovora, utvrdilo je u Zagrebu brojku od oko 700 osoba koja pripadaju toj populaciji, kazao je Martinović. Preme njegovom tumačenju to potvrduje da se ljudi boje kazati tko su.

Prema zadnjem popisu stanovništva, samo desetak osoba se izjasnilo da živi u istospolnom partnerstvu, kazao je Martinović.

 Na predstavljanju je također rečeno da je slikovnica Moja dugina obitelj drugačija po tome što ne pothranjuje stereotipe. Iz nje dijete može naučiti kako živi jedna drugačija obitelj, napomenuto je na predstavljanju prve hrvatske slikovnice o istospolnim obiteljima.

Na ulazu u Medijateku Francuskog instituta u Zagrebu postavljeni su zaštitari koji su puštali samo najavljene posjetitelje, pa neki novinari nisu mogli pratiti predstavljanje slikovnice, za što su se iz udruge potom ispričali.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 21:47:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32951ab9e03e8a268b457c/80
Foto: totalinfo

Brodosplit odbacuje tvrdnje Bulja i Bunjca: U knjizi narudžbi 17 brodova, zaposlenost sljedeće dvije godine...

Brodosplit d.d. odbio je tvrdnje koje su o njemu u četvrtak u Saboru izrekli zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac, ističući da je po svim pokazateljima već restrukturiran te da u knjizi narudžaba ima 17 brodova novogradnji i mnoge izvanbrodograđevne projekte, što osigurava zaposlenost ove i sljedeće dvije godine

- Nakon nepromišljenih i potpuno netočnih i neistinitih informacija koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac na današnjoj sjednici Sabora, Brodosplit je utvrdio da je sve svoje obveze koje proizlaze iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali", ističe se u popodnevnom priopćenju Brodosplita.

 U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima, i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se "nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, DIV grupa, na početku uopće nije tražio".

Za razliku od Brodosplit grupe, '3. maj' je, iako je bio likvidno u gotovo dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD.  Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija. Sva financijska sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države.

Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od, na primjer, '3. maja'), što je vjerojatno jedinstven rezultat u povijesti Brodosplita, ističe se u priopćenju i dodaje da je u Društvu zaposleno više od 2000 ljudi, a kod podizvoditelja i partnera 2500.

 Brodosplit je imao neravnopravan položaj u odnosu prema drugima, što se, među ostalim, vidi u činjenici da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti, stoji u priopćenju.

 U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po četiri-pet puta manju naknadu za koncesiju. Uz to, još je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijun kuna, ističe se u priopćenju Brodosplita.

 Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida pozvali su u četvrtak u Saboru da se razradi koncept opstanka Brodosplita, a pozivu za spas domaćih brodogradilišta pridružio se i HDZ.  S obzirom na "teško stanje i očitu propast koja slijedi Brodosplitu, ako se nastavi ovakvo upravljanje tvrtkom", Živi zid predlaže da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini od 50 milijuna kuna, da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita te da se razradi koncept opstanka Brodosplita u suradnji s drugim brodogradilištima u Hrvatskoj.


Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .