Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Sedam najčešćih mitova o psima u koje svi vjeruju

Ovo je popis najčešćih mitova u koje vjeruju mnogi ljudi

Danas informacije dobivamo iz mnogih izvora. Internet je prepun savjeta i priča o ljubimcima, no sve te informacije često nisu točne. 

Nekada se radi o potpunim izmišljotinama, a ovo je popis najčešćih mitova u koje vjeruju mnogi ljudi. 

1. Mješanci su zdraviji od čistokrvnih pasa

Jedan od najčešćih mitova o psima koji nije točan. Jedno je istraživanje dokazalo, proučavajući 24 genetskih poremećaja, kako je bilo vrlo male ili gotovo nikakve razlike između testiranih miješanih i čistokrvnih pasa. 

2. Suhi nos znak je bolesti

Pseći nos doista nije dobar pokazatelj zdravstvenog stanja psa. Suzni kanali kod pasa prazne se kroz njihov nos i ostavljaju mokar trag, no to ne mora nužno značiti da postoji problem kad je on suh.

3. Pseća usta čišća su od ljudskih

To ne znači da su prljavija, već je stvar u tome da su prljava i jedna i druga. Psi i ljudi imaju sve vrste bakterija u ustima, a mnoge od njih u psećim ustima nisu štetne za ljude, kad dobiju poljubac od svog ljubimca.

4. Psi vide samo crno i bijelo

Neka istraživanja pokazala su kako to i nije istina. Iako ona ne mogu biti visoko pouzdana, pokazala su kako su psi sposobni vidjeti nijanse plave i žute.

5. Jedna ljudska godina označava sedam psećih

Istina je da psi stare brže od ljudi, no teško je točno izračunati tu razliku. Raspon od pasmine do pasmine te pojedinca do pojedinca mogao bi dati puno više odgovora pa se brojka sedam uzima zapravo kao vrlo pojednostavljeni odgovor. Psi postaju zreliji i stare drugačije, i to obično male vrste brže od onih većih. Također, manje pasmine obično imaju i dulji životni vijek, a ovo sve vam može poslužiti za to da vidite kako stvari tu mogu biti itekako komplicirane.

6. Neke pasmine ne izazivaju alergijske reakcije

Činjenica je da za niti jednu pasminu ne možemo to tvrditi 100 posto. No, postoje one koje izazivaju puno manje reakcije od nekih drugih. No, bitno je da znate da ljudi zapravo nisu alergični na dlaku, nego na njihovu slinu. Ona zatim dolazi na njihovu dlaku kada se čiste te tim putem prelazi u okoliš i na čovjeka kada otpada, uzrokujući alergijsku reakciju.

7. Psi jedu travu samo kad im je loše

Iako će mnogi psi povraćati nakon što pojedu travu, to ne mora uvijek biti slučaj. Neki psi doista vole jesti travu iz nekog razloga. Čak i kad vaš pas jede travu kako bi izazvao povraćanje, to ne treba biti razlog za uzbunu. - piše Index.

hr Sun Aug 05 2018 21:46:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b73e723cb557a27508b4e39/80
Foto: Screenshot / Ruptly

Stiže prvo pivo od kanabisa: "Vrlo brzo udara"

Pivo se radi od osušenih stabljika biljke

Na kanadsko tržište uskoro stiže prvo pivo od kanabisa.

- Bit ćemo spremni kad Kanada legalizira marihuanu. To će se dogoditi 17. listopada 2018. godine, dok će hranu i piće s kanabisom legalizirati godinu dana kasnije. Mi ćemo dotad biti spremni i bit ćemo prvi na tržištu. - kaže proizvođač ovog piva Dooma Wendschuh. Pivo rade od osušenih stabljika biljke.

- Većina proizvođača koristi cvijet ili lišće marihuane, dok ostatak stabljike baca jer nema što učiniti s tim. Mi taj materijal možemo dobiti besplatno jer bi oni inače morali platiti nekome da ga se riješi. Mi ga odvozimo besplatno. - kaže.

Za The Guardian je Wendschuh otkrio da su na početku imali problema s okusom piva. "Imalo je okus kao pokvarena brokula. Užasno je bilo", priznao je. Naposljetku su ipak uspjeli postići pravu kombinaciju sastojaka koja je dala savršen okus.

- Okus je 'suh' i manje sladak od klasičnih piva. Pivo vrlo brzo 'udara', što nije slučaj s ostalim jestivim proizvodima s marihuanom. - dodao je. - prenosi Index

hr Wed Aug 15 2018 10:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b73c5cfcb557a84608b4aa2/80

Ronilački spektakl iznenadio mnogobrojne turiste besplatnim probnim ronjenjem

Cilj projekta Pogled u plavo je približiti ljudima ronjenje, ponude u ronjenju i ljepote podmorja kojima Hrvatska obiluje te promovirati Hrvatsku kroz ronjenje, a s naglaskom na važnost sigurnosti u ronjenju

Uigrana ronilačka ekipa projekta Pogled u plavo smjestila se na plaži Jaz u zadarskom Zatonu 13. i 14. kolovoza s prepoznatljivim montažnim bazenom te omogućila besplatne probne zarone za sve zainteresirane posjetitelje.

Ova jedinstvena ronilačko edukativna manifestacija u Zatonu je trajala dva dana, a veliki broj mještana i turistaimalo je jedinstvenu priliku okušati se potpuno besplatno u ronjenju pod punom ronilačkom opremom i u pratnji instruktora ronjenja te spoznati čari i ljepote ronjenja.

Cilj projekta Pogled u plavo je približiti ljudima ronjenje, ponude u ronjenju i ljepote podmorja kojima Hrvatska obiluje te promovirati Hrvatsku kroz ronjenje, a s naglaskom na važnost sigurnosti u ronjenju.

Tijekom dva dana trajanja manifestacije besplatno je zaronilo preko 200 osoba te su imalimogućnost upoznati se s ronilačkom opremom i osnovnim pravilimaronjenja.

Sve ovo ne bi bilo moguće bez velike podrške projektu Pogled u plavo koju je pružila Turistička zajednica mjesta Zaton.

- Zaton je mala turistička destinacija koju preferiraju obitelji s djecom, a tijekom turističke sezone nastojimo našim posjetiteljima ponuditi različite sportske i zabavne manifestacije dok smo se ove godine odlučili organizirati projekt Pogled u plavo kako bi našim gostima pružili mogućnost ronjenja kao dodatni sadržaj, a osim rekreacije ujedno ih i educirati o važnosti očuvanja čistoće mora i okoliša. - istaknula je Dalija Pavlović Peroš, direktorica Turističke zajednice mjesta Zaton.

Svi zainteresirani posjetitelji imali su priliku nakon upoznavanja sa osnovnim tehnikama ronjenja, zaroniti u bazen projekta Pogled u plavo i u pratnji instruktora ronjenjauživati u razgledavanju podvodne izložbe fotografija poznatog hrvatskog podvodnog fotografa Marjana Radovića.

- Došli smo ovdje u Zaton na godišnji odmor iz Slovenije. Ovo je fantastična ideja što imamo mogućnost okušati se u ronjenju. Prvi put ronim s ronilačkom opremom i doista je prekrasno. Malo je neobično ali kad se opustite počinjete uživati u ovoj aktivnosti. Nakon ovog urona željela bih probati roniti i u moru.- rekla je 35-godišnja Magda.

Za sigurnost ronioca početnika u bazenu Pogleda u plavo brinuli su se instruktori ronjenja Nemo-AdriaRescue Teama koji su ujedno ičlanovi volonteri Specijalističke ronilačke postrojbe za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba te instruktori ronjenja ronilačkog centra Scuba Adriatic koji su ujedno prezentirali ronilačku ponudu, tečajeve ronjenja i ronilačke lokacije.

- Ronilački centar Scuba Adriatic sa zadovoljstvom se je pridružio ovom doista hvale vrijednom projektu koji promovira ronjenje i ljepote našeg podmorja diljem i izvan Republike Hrvatske. Ronilački centar u Zatonu, Scuba Adriatic posluje već 18 godina organizirajući izlete za ronioce na različite lokacije kao što je Dugi Otok, Otok Golac, Sestrunj,, Pohlibi druge lokacije, a uz to organiziramo probna ronjenjate redovito održavamo tečaje svih ronilačkih kvalifikacija. - rekao je Mario Majta, instruktor ronjenja ronilačkog centra Scuba Adriatic.

Nakon probnih ronjenja posjetitelji su imali priliku u večernjim satima uživati u scenografiji igre svjetalate uz laser show uživati u noćnom ronjenju uz glazbu.

Za ugodno ronjenje uz glazbenu podršku pobrinulo se Hrvatsko društvo skladatelja i stručna služba ZAMP koji su se sa zadovoljstvom pridružili projektu.

Nesebičnu pomoć u realizaciji besplatnih probnih ronjenja i podršku projektu dali su; REMAX bazeni, MARES oprema za ronjenje, PSS (Asocijacija u ronjenju), HONDA MARINE (FredBobek d.o.o.), NEMO-ADRIA, Termostroj – Lučko dok je za fotografije zaslužan Marjan Prpić.

Manifestacija Pogled u plavo odvijala se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

hr Wed Aug 15 2018 08:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b732578cb557a234f8b4e82/80

Festival vina “Cvit razgovora“ održan u Imotskom

Organizaciju manifestacije ove je godine aktivnije pripomogao i Grad Imotski, koji je prepoznao važnost projekta u prezentaciji lokalnih vina, ali i lokalne gastronomske ponude

Imotski vinari i ove su godine organizirali svojevrsni “lokalni Festival vina“, odnosno već poznatu manifestaciju “Cvit razgovora“, koja se već po 14. put organizira u Imotskom. 

Organizaciju manifestacije ove je godine aktivnije pripomogao i Grad Imotski, koji je prepoznao važnost projekta u prezentaciji lokalnih vina, ali i lokalne gastronomske ponude. Tako su ove godine u čitav projekt bila uključena i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji su prezentirali svoje proizvode, a koji su se, također, mogli kupiti po subvencioniranim cijenama.

Manifestacija je privukla rekordno velik broj Imoćana i njihovih gostiju, ali i velik broj turista koji borave na čitavom području Imotske krajine. Tako je bilo primjetno kako su u vinu posebno uživali gosti iz Velike Britanije. Druženje uz čašicu vina i prigodan zalogajčić nastavilo se do kasno u noć.

hr Tue Aug 14 2018 20:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b731c08cb557ad6648b492c/80

Ljiljana Vojković već dugi niz godina opancima obuva alkarske momke u Sinju

U okviru „Dana Alke i Gospe Sinjske 2018.“ za vrijeme alkarskih svečanosti na Trgu dr. Franje Tuđmana bio je Sinjski sajam sela, tradicionalni sajam koji u trajanju od tri dana predstavlja tradiciju, kulturu i kulinarsku ponudu Sinja i Cetinskog kraja. I ove se godine tako u centru Sinja okupilo više od 30-tak izlagača, ponajviše OPG-ova i pojedinaca koji su predstavljali proizvode svojih ruku

Među izlagačima je poseban bio štand s mnogim stvarima simbolima ovoga kraja. Među njima je bio i divovski opanak, a kraj njega još podosta parova u normalnoj veličini. Riječ je o Ljiljani Vojković iz Gale koja već dugi niz godina po tradicijskim običajima i postupcima izrađuje opanke koje nose alkarski momci na Sinjskoj Alci.

U tijeku su slavlja Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe, kako je u Sinju nazivaju, a na sam blagdan u procesiju će i alkari i alkarski momci pa je još posebno zanimljiva priča koja stiže iz Gale od strane gospođe Ljiljane:

- Bavim se izradom opanaka koji idu uz narodnu nošnju, točnije alkarsku četu koju vidite za alkarske svečanosti ja oblačim obućom. Na mom štandu još ima pletenih pregača, torbica, domaćeg luka – bijelog i crvenog, dijelova narodne nošnje, ukrasnih tikvica, tkanih tapeta i mnogo drugoga.


Pitali smo i Ljiljanu da nam oda tajnu izrade opanaka, ali kako ona kaže tu tajne nema, ali zato u svemu tomu treba mnogo ljubavi:

- Tajne nema.  To je tradicionalan način. Opanak koji se od davnina tako izrađivao. Potrebna je goveđa ili ovčja koža, ona se pripremi, isječe i opere. Potom dolazi do pletenja opanka i tako dobijemo taj gotovi proizvod. Ja u svome domu imam jednu malu radnju u kojoj utkam mnogo sati u izradi opanaka, ali i drugih stvari, a sve to treba uz puno, puno strpljenja i ljubavi!

Sinjska slavlja su pri kraju, ali ove će, ali i narednih godina i dalje ići priča o opancima iz Gale, iz kućne radinosti Ljiljane Vojković kao odjevni predmet momačke čete Sinjske Alke. 

hr Tue Aug 14 2018 20:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .