Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/566319a5b118e115518b459e/80

Ima se, može se: Prodaja skijaških aranžmana ide bolje nego lani

Domaće putničke agencije koje se bave programima skijanja i zimskih odmora za predstojeću su zimsku sezonu pripremile veću ponudu za koju bilježe i veću potražnju nego lani, a kako zadnjih godina s prodajom kreću već krajem ljeta, do listopada se proda velik dio tih programa

Agencije Atlas i zagrebački Kompas su najveći ponuditelji skijaških i zimskih turističkih programa u više zemalja Europe, ali i u Hrvatskoj te bližoj regiji. Unatoč relativno višim cijenama tih programa, pogotovo za skijanje koje je uvijek nešto skuplje u odnosu na ljetne odmore, u obje agencije ističu rast potražnje, piše t portal.

"Trenutno nam je prodaja skijanja u porastu za oko 15 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a kako i zimski školski praznici u Hrvatskoj 'padaju' bolje nego lani, od 27. prosinca do 12. siječnja, očekujemo više skijaša nego prošle sezone, pogotovo u hrvatskom ski tjednu na europskim skijalištima od 6. do 13 siječnja, kada su i cijene niže", ističe za Hinu voditeljica korporativnih i marketinških komunikacija Atlasa Nikolina Frklić.

S obzirom da je Atlas jedna od najjačih domaćih destinacijskih menadžment kompanija, osim samog skijanja u zimskom katalogu nudi i različite programe obilaska i boravka u brojnim domaćim i europskim odredištima, pogotovo za advent i Novu godinu, za što također u Atlasu procjenjuju da će ove godine u agencijskom smislu biti jače od prošle godine.

"U potražnji skijanja najprije odu aranžmani sa smještajem u apartmanskim kućama i hotelima u blizini žičara i skijališta, koji su do kraja listopada već gotovo popunjeni. Cijene su ove godine slične lanjskima na većini odredišta, a domaći skijaši se i dalje najviše odlučuju za plaćanje u najčešće 12 rata", kaže Frklić.

Dodaje da je Atlas ove godine prvi puta na hrvatskom tržištu uveo izravne charter letove do francuskih skijališta, povezujući u programima skijanje i francusku gastronomiju.

Inače, u Atlasovom novom zimskom katalogu je više od 60 ski destinacija s više od 320 objekata u Austriji, Italiji, Francuskoj i Sloveniji.

Ponudu za skijališta u tim zemljama ima i zagrebački Kompas, iz kojeg ističu da se ove godine na zimskim odredištima sve više traže kraći boravci s tri do pet noćenja, te aranžmani koji uključuju škole skijanja na hrvatskom jeziku.

"Prema aktualnim pokazateljima prodaje vidljiv je trend rasta iznad 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine", otkrivaju iz Kompasa, dodajući da se najviše traže aranžmani na destinacijama poput Silliana, Matreia,  Passo Tonalea, Nassfelda, Katschberga, Bad Kleinkirchheima, Kronplatza, Zermatta i drugima.

"Cijene aranžmana ovise o vrsti i kvaliteti smještaja, te o samoj destinaciji, pri čemu zlatnu sredinu čine aranžmani sa sedam polupansiona u hotelu s tri zvjezdice na skijalištima u Austriji, koji se u prosjeku kreću od 2.400 kuna na više po osobi", iznose iz Kompasa.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:21:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6050f8b9e03e17518b4568/80

Davor Rostuhar osvojio Južni pol i postao prvi Hrvat koji je to uspio

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola

 Davor Rostuhar, 17.01.2018. u 19:00 sati po hrvatskom vremenu, uspješno je završio Prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol.

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola, i time postao prvi Hrvat te 21. osoba u svijetu koja je to uspjela.

 Sve što mu je potrebno za život (šator, hrana, oprema i sl.) vukao je u sledu koji je na početku ekspedicije težio 135 kg. Dnevno je hodao između 10 i 12 sati te prelazio u prosjeku 25 km dnevno. Imao je ukupno tri dana pauze. Temperature su bile između -15 i -27, uz osjećaj hladnoće čak do -50.

- Presretan sam jer sam sami sebi dokazao da je moguće ostvariti snove. Postavio sam si ambiciozan cilj i putem do ostvarenja htio dokazati da se uz puno rada, vjere, truda i predanosti može ostvariti što god poželiš.Nadam se da će ova moja priča motivirati i druge ljude, kao što su drugi motivirali mene. Slijedite svoje snove. Moguće je! - kazao je Davor

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 08:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .