Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Ministar Barišić: Reforma obrazovanja traži i veću administrativno-stručnu potporu

Ministar Barišić rekao je kako je u ponedjeljak bio na početku prvoga sastanka voditeljice i imenovanih članova ERS-a istaknuvši kako posebice raduje spremnost kojom su oni pristupili pripremi sjednice i proučavanju materijala

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić ocijenio je u ponedjeljak da reforma obrazovanja traži i veću adminsitrativno-stručnu potporu te je zato imenovao operativnu skupinu od 11 članova za potporu Ekspertnoj radnoj skupini (ERS) za provođenje kurikularne reforme koja će djelovati unutar Ministarstva.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) bila je i nova voditeljica kurikularne reforme dr. Jasminka Buljan Culej od koje su novinari tražili da izdvoji glavne naznake svoga akcijskog plana. Objasnila je kako je svoj akcijski plan utemeljila na ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali da je to plan koji je predočila uz svoju kandidaturu za voditeljicu ERS-a te da se po njemu neće raditi već po planu koji usuglasi ERS.

 Buljan Culej podsjetila je da su u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije navedene ukupno 44 mjere vezane uz sustav odgoja i obrazovanja, od kojih ERS samostalno vodi samo jednu, a MZO je nositelj ukupno 42 mjere. 

Uočena i poteškoća da tijela poput ERS-a i PSP-a nisu imali dovoljnu administrativno-stručnu potporu 

 Ministar Barišić rekao je kako je u ponedjeljak bio na početku prvoga sastanka voditeljice i imenovanih članova ERS-a istaknuvši kako posebice raduje spremnost kojom su oni pristupili pripremi sjednice i proučavanju materijala.

 Istaknuo je kako je uočena i jedna od poteškoća na koju mu je u prvim razgovorila skrenuo pozornost bivši predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. Neven Budak, a to je kako vrlo često tijela kao što su PSP i ERS kao stručnjaci nisu imali dovoljnu administrativno-stručnu potporu. Kako bismo to bolje regulirali, rekao je Barišić, odlučili smo se osnovati operativnu skupinu za potporu kako ERS-u, tako i PSP-u i ostalim stručnim tijelima koja sudjeluju u provedbi reforme obrazovanja, a nešto slično, podsjetio je, učinjeno je i prije 12 godina zbor povedbe Bolonjske reforme.   

 Ministar Barišić je naglasio kako je reforma vrlo složen proces koji zahtijeva sudjelovanje sviju - predstavnika Ministarstva, stručnjaka, škola, učenika i svih dionika toga sustava, a prije svega za reformu treba prilagoditi i zakonodavni okvir.   

Intenzivan rad na promjeni zakonodavnog okvira

 Vezano uz prilagodbu zakonodavnog okvira, ministar je izvijestio da se intenzivno radi na izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama i Zakona o strukovnom obrazovanju, te ostalih zakona vezanih uz sustav odgoja i obrazovanja.

 Kao drugu, kako je rekao, jako bitnu dionicu u provedbi reforme, spomenuo je unaprjeđenje sustava upravljanja ili rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama, pravilnik o licenciranju ravnatelja i model za njihovo licenciranje što se, istaknuo je, vrlo intenzivno priprema i uskoro će ući u javnu raspravu.

 S tim u vezi, a na novinarsku primjedbu "kako se više od 20 godina govori o licenciranju ravnatelja" te o rokovima za licenciranje, pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja Sanja Putica odgovorila je da će se to znati, "u trenutku kada ERS bude radio u punom sastavu i kada oni 'izbruse' akcijski plan, a neki rokovi su već zadani i odnose se na 2018./2019. godinu".

 Ocijenila je da nemamo vremena i to ne samo prema hrvatskome sustavu već i po preporukama Europske komisije kojih ćemo se držati jer nam je, kaže, izrazito važno da pokažemo spremnost cijeloga sustava  i politike u Hrvatsko za reformu obrazovanju za koju je taj sustav već odavno sazrio.   

Reforma strukovnog obrazovanja posebno važan dio obrazovanje reforme

 Ministar je pak ponovio je svoje stajalište kako je reforma strukovnog obrazovanja posebno važan dio obrazovanje reforme. Podsjetio je da je prošli petak u Ministarstvu održan i forum o strukovnom obrazovanju na kojemu je sudjelovao i direktor Europskoga centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP) Joachim James Calleja.

 Najavio da će se u školskoj godini 2017./2018. uvesti 19 pozitivno ocijenjenih novih kurikula, od njih 26 koji su bili u eksperimentalnoj primjeni. Ukazao je i na povećanje financijske potpore provedbi kurikularne reforme i podsjetio kako je, u odnosu na 4,4 milijuna kuna za 2016., ove godine osigurano 9,49 milijuna kuna.

Facebook komentari

hr Tue May 30 2017 09:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91327d2af47f8e0b8b4660/80
Foto: HRT

Stiže ledeno doba: Hoće li se Dalmacija zabijeliti?

I dok su snijeg i bura ovih dana glavna meteorološka tema, od nedjelje će to biti jaki val hladnoće koji će zahvatiti Europu i Hrvatsku.
Pritom će i dalje biti vjetrovito, povremeno uz snijeg, u nedjelju i ponedjeljak čak i na dalmatinskoj obali, pa i otocima. Pripremimo se na iznimno hladno vrijeme, s ledenim danima, rijetko kada zabilježenim krajem veljače. Budimo spremni!, piše HRT.

Subota - razvedravanje, navečer i zahladnjenje

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 slabog snijega mjestimice će još biti u noći i ujutro, a zatim se ponegdje očekuju kraća sunčana razdoblja. Vjetar povremeno umjeren sjeveristočni i sjeverni. Temperatura od -2 °C ujutro do 3 °C poslijepodne.

U središnjoj Hrvatskoj u prvom dijelu dana većinom oblačno, ponegdje sa slabim snijegom, Zatim prestanak oborina i djelomično razvedravanje, ponajprije u najsjevernijim područjima. Vjetar većinom umjeren sjeveristočni. Najviša dnevna temperatura oko 0 °C, a najniža i do -4 °C.

U gorskim predjelima i u subotu snijeg, ali slabiji nego prošlih dana, i češći u noći i prijepodne. Mjestimice može biti i novog tanjeg pokrivača. Puhat će umjeren do jak sjeveroistočnjak, a na sjevernom Jadranujaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, koja će pahulje donositi i na obalu, gdje će biti djelomice sunčano. More valovito i jače valovito, na otvorenom i uzburkano.

Kao i na sjevernom Jadranu, i u Dalmaciji se temperatura zraka u subotu još neće znatnije mijenjati - jutarnja će biti većinom od 4 do 9 °C, a najviša od 8 °C u Zagori do 13 °C na otocima. Bit će djelomice sunčano, uz jaku buru, mjestimice na udare i olujnu.

Pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom bit će i na jugu Hrvatske. Puhat će umjerena i jaka bura, a more će biti manje valovito nego na srednjem Jadranu. Temperatura zraka i dalje iznadprosječno visoka, najviša i do 15 °C.

Od nedjelje - vjetrovito, hladnije, nove oborine

Od nedjelje u unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, uglavnom do utorka povremeno sa slabim snijegom, osobito u gorju i na istoku, gdje u ponedjeljak snijeg može biti i jači. Bit će osjetno hladnije, uz  dnevnu temperaturu nerijetko nižu od -5 °C, a jutarnja i od -10 °C, pri čemu će još puhati umjeren do jak sjeveroistočni vjetar.

Na Jadranu umjerena i jaka bura, na sjevernom dijelu i olujna bura. Osjet hladnoće bit će vrlo velik, ne samo zbog vjetra, nego i zbog jakog pada temperature, pogotovo na sjevernom i srednjem dijelu. Od ponedjeljka se ondje tijekom dana očekuje najviše oko 0 °C, a ujutro će biti i do -6 °C. Bit će i susnježice i snijega, osobito u Dalmaciji tijekom nedjelje i ponedjeljka, kada će prevladavati oblačno. Stoga i će i u Dalmaciji zimska služba imati dosta posla.

Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 10:35:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91246f2af47f8d0b8b4660/80

Upozorenje ženama širi se mobitelima: "To je nov način bandi da kradu, siluju i otimaju žene"

Svako malo se poruke sličnog sadržaja šalju okolo...
Nema koga nisu u djetinjstvu plašili crnom rukom ili bijelim kombijem koji odnosi djecu, zatim bandama koje u trgovačkim centrima otimaju djecu... Doduše, u zadnjem primjeru dijete bude u zadnji tren spašeno, pronađeno u wc-u obrijane glave i presvučeno...

Naslušali smo se takvih priča, neke su stare 20-ak i više godina, a uglavnom su se prenosile usmenom predajom. Širile su se gradom od usta do usta, neki su im vjerovali, neki ne... Vremena su se promijenila,  no ne i običaji. I danas se prenose gradom slične priče, no u skladu s vremenom, one se danas više ne prenose usmenom predajom- danas se šalju poruke.

Tako u posljednje vrijeme mobitelima kruži poruka slijedećeg sadržaja: Ova poruka je za svaku ženu. Ako naiđete na neko dijete kako plače na ulici i pokaže vam adresu i kaže da ga odvedete na tu adresu, odvedite to dijete u prvu policijsku stanicu i molimo vas nemojte ga voditi na tu adresu. TO JE NOV NAČIN BANDI DA KRADU, SILUJU I OTIMAJU ŽENE. 

- Ove poruke se ponavljaju svako malo. Više ne znaš jel istina ili je samo nekome dosadno pa ovako zabavlja i zavarava narod.- kazala nam je jedna od žena koja je nedavno primila poruku ovog sadržaja. 


Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 09:53:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/575025b5aae0e331298b4577/80

U ovoj brojci krije se jedan od glavnih razloga za iseljavanje iz Hrvatske

Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska drži uvjerljivo vodeće mjesto u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme

Na razini cijele Europske unije, 2,3 posto radnika zaposleno je na ugovore koji ne traju duže od tri mjeseca, a neslavno prvo mjesto drži Hrvatska, u kojoj je na nesigurne poslove osuđeno čak 8,4 posto zaposlenih, piše t portal.

Znatno iznad europskog prosjeka su i Francuska (4,8 posto), Španjolska (4,7 posto), Poljska i Slovenija (4,5 posto).

Kratkotrajni ugovori o radu najmanje su uobičajeni u Rumunjskoj (0,2 posto) te Ujedinjenom Kraljevstvu i Češkoj (0,4 posto).

'Stanje je puno gore. Evidentno je to da je Hrvatska od 2003. godine naovamo unutar zemalja Europske unije imala najveću stopu i najbrži rast poslova na određeno vrijeme i drugih nestalnih oblika rada', ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.  

Pritom napominje da je istraživanje Eurostata obuhvatilo samo najužu kategoriju radnika s ugovorima na određeno dok tzv. prekarni poslovi obuhvaćaju puno širu skupinu radnika koji žive u nesigurnosti.

Prekarijat se odnosi na sve oblike rada na određeno vrijeme, privremeni ili sezonski rad te agencijski rad, kojima su zajedničke osobine nesigurnost, niske plaće, slaba socijalna zaštita i zaštita na radu te ograničena radnička prava.

Na razini Europske unije kratkotrajni ugovori o radu najprisutniji su u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a u Hrvatskoj najviše ih je u turizmu i ugostiteljstvu.

'Kod nas se u pravilu za gotovo sve novozaposlene daju ugovori na neodređeno vrijeme. Od izmjena Zakona o radu 2003. došlo je do drastičnog rasta nesigurnih oblika rada, a zapošljavanje na određeno dodatno je pojačano izmjenama Zakona o radu iz 2013. i 2014. godine', upozorava Sever.

Ističe kako je u razdoblju od 2003. do 2016. nakon izmjena Zakona o radu udjel radnika s nesigurnim ugovorima o radu porastao s 10 na 22,2 posto,a projekcije za 2017. govore da je taj udjel dostigao 24 posto zaposlenih.      

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli sindikati, rad na određeno je, uz niske plaće, glavni razlog iseljavanja iz Hrvatske.

Sever napominje da je Europska unija uočila problem nekontroliranog rasta poslova na određeno te je u dokumente Europske komisije za novi semestar ugradila preporuke za povećanje udjela poslova s ugovorom na neodređeno vrijeme.

Vlada Andreja Plenkovića zasad nije pokazala zabrinutost zbog alarmantnih podataka Eurostata, a Hrvatska udruga poslodavaca traži nove izmjene Zakona o radu, kojima bi se dodatno fleksibiliziralo tržište rada.

Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 08:19:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a905c912af47f110a8b46d0/80

Tjedan psihologije u Splitu: Za djecu koja se bave sportom ključno je podizanje samopouzdanja i dobar trener

Tjedan psihologije u Hrvatskoj je manifestacija s ciljem prikaza širokih i različitih mogućnosti psihologa u poboljšanju kvalitete života pojedinca i zajednice

U punoj dvorani Gradske knjižnice Marko Marulić, u ponedjeljak je  održano predavanje „Samopouzdanje i sport“ u sklopu 11. tjedna psihologije u Hrvatskoj. Predavanje su održali dječja psihologinja Žana Pavlović, sportske psihologinje Nataša Stefanovski i Vedrana Radić Brajnov te profesor kineziologije Boško Rozga.

Na predavanju je bilo govora o razvoju samopouzdanja djece i mladih općenito, a osobito onih koji se bave sportom. Psihologinja Pavlović  istaknula je da značaj samopouzdanja na mentalno zdravlje. Samopouzdanje se odnosi na procjenu vlastitih sposobnosti za obavljanje različitih zadataka ili oblika ponašanja. 

„Nikad od tebe velikog sportaša! Kako si mogao promašiti onakvu priliku?”„Zašto ne možeš biti kao ...? Kad sam ja igrao nogomet...”; „Kad jednog dana postaneš Messi”„Sredit će tebe trener“ primjeri su negativnih i demotivirajućih  poruka koje roditelji upućuju djeci a koje treba izbjegavati.  Negativne poruke formiraju njegov kognitivni stil, povećavaju osjećaj bespomoćnosti i umanjuju samopoštovanje kod djece. 

Izbor sporta 

Psihologinja Pavlović govorila je o izboru sporta za pojedino dijete. Djeci s naglašenom „strašljivošću” nisu pogodni borilački, kontaktni sportovi već plivanje, većina atletskih disciplina, veslanje i slično. Za djecu s naglašenom „agresivnošću” pogodni su nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo i slični sportovima. 

Na ovom korisnom predavanju, bilo je prilike čuti kako djetetu biti roditelj, a ne trener. Roditelji bi trebali biti dovoljno informirani o događajima u klubu i natjecanjima, podrška treneru ne miješajući se u njegov posao. Također, ne trebaju očekivati da njihovo dijete igra svaku utakmicu ili osvoji medalju na svakom natjecanju. Osnovni cilj bavljenja sportom je zabava i opuštanje, upoznavanje novih prijatelja i usvajanje zdravih navika.

Treneri ključni u razvoju djeteta

Na predavanju je istaknuto da su treneri važni u razvoju samopouzdanja, osobito treneri mlađih dobnih kategorija koji moraju provoditi sistem"otvorenih vrata" i u skupnim sportovima biti dijelovi i preko 20-tak obitelji.Tu se ističe i važnost "roditeljskim sastanaka" i konstruktivnog odnosa s roditeljima. Pored kompetencija za pojedini sport i velike empatije, trener mora imati znanja iz psihologije, pedagogije i sposobnosti prenošenja znanja na djecu i mlade. Što dijete privlači u sportu, a što ga odbija? Dijete privlači zabava, igra, prijatelji, ali i dobar trener.  Pobjeda kao imperativ, pritisak  kluba i trenera, česte ozljede kod djeteta, nedostatan napredak, ali i ismijavanje mogu djelovati demotivirajuće na bavljenje sportom kod djece. 

Podizanje samopouzdanja

Sportske psihologinje Nataša Stefanovski i Vedrana Radić Brajnov ukazale su na važnost samopouzdanja u sportu koje snažno utječe na sportsku izvedbu. Ono djeluje kao zaštitni faktor natjecateljske anksioznosti, povećava motivaciju jer sportaš vjeruje u svoje sposobnosti te poboljšava koncentraciju, obzirom da je sportaš usmjeren na zadatak, a ne na svoje mane i pogreške. Upoznale su zainteresirane s različitim tipovima samopouzdanja sportaša, predstavile karakteristike sportaša koji imaju nisko, optimalno i prekomjerno samopuzdanje. Istakle su važnost uloge trenera i načina rada sa sportašima kako niskog tako i prekomjernog samopouzdanja ("lažno" i "napuhano" samopouzdanje). Zaključile su kako bi cilj svakog sportaša trebao biti postizanje optimalnog samopouzdanja.

Profesor kineziologije Rozga koji radi kao trener Judo kluba Kaštela, govorio je o svom dugogodišnjem iskustvu u radu s djecom i mladima. Trener Rozga je istaknuo je da je kvalitetan odnos s djecom, poznavanje njihovog razvoja i suradnja s roditeljima ključni za izgradnju mlade osobe-sportaša koji ostaje dugo u sportu. Na samom kraju ovog iznimno posjećenog predavanja, posjetitelji su dobili odgovore na mnoga pitanja.


Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .