Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58efd700b473983d218b459f/80
Foto: Vedrana Bekavac Šuvar/24sata

Šestanovac: Dobio je otkaz u općini i sada od nje traži 700 kuna dnevno

Sud je odlučio da je Marko Baleta bivši tajnik, a potom i pročelnik Općine Šestanovac, nezakonito dobio otkaz. Općina ga nije vratila na posao. Duguju mu najmanje 240.000 kuna

- Da su me vratili na posao onda kada je to Općinski sud u Splitu naložio do svega ovoga ne bi došlo. Načelnik Pave Čikeš me nije želio u Općini te me je stavio na raspolaganje - kaže za 24sata Marko Baleta bivši tajnik, a potom i pročelnik Općine Šestanovac kojemu Općina u ovom trenutku duguje samo za penale zbog otkaza 240 tisuća kuna.

Sve ja kaže Baleta krenulo 2006. godine poslije lokalnih izbora kada je sadašnji načelnik Čikeš (HSP) sa svojom listom osvojio četiri vijećnička mjesta, a Baleta s Hrvatskim pravašima dva.

- Podržali smo Čikeša za načelnika, ali je on samo nakon nekoliko mjeseci pokazao svoje pravo lice. Nisam mu odgovarao kao pročelnik jer sam otkrio neke malverzacije koje se rade u Općini što načelniku nije bilo pravo - nastavlja Baleta. 

Koalicija je pukla, a sve se prelomilo preko leđa pročelnika. Zbog povrede službene dužnosti  i nepoloženog stručnog ispita Baleta dobiva otkaz. I tada kreće njegova pravna bitka koja je trajala punih devet godina.

Protiv općine je digao tužbu zbog nezakonitog otkaza. U ožujku 2015. Baleta je dobio presudu Općinskog suda u Splitu u svoju korist. Nisu ga vratili na posao niti su mu isplatili zaostale plače. Baleta se uzaludno nadao kako će ponovno doći dan povratka na radno mjesto.

Vidjevši da ga ne namjeravaju vratiti  putem svoje odvjetnice od suda traži da mu općina plača penale i to za svaki dan 700 kuna.

- Ma nije to plaća to je svojevrsna kazna općini za neposluh i nepoštivanje pravomoćnih sudskih presuda. Sud nam je to usvojio kao opomenu da ne mogu ignorirati njihove odluke. Od 18. travnja 2015. do 18. veljače 2016. to je iznos od gotovo 240 tisuća kuna - priča Baleta za 24sata koji ističe kako mu je u jednu ruku žao što porezni obveznici moraju plaćati i stanovnici općine ispaštati greške načelnika Čikeša.

- Ma sve je to moglo biti drugačije samo da je bilo malo dobre volje od strane načelnika. Nisam ja trebao dobiti otkaz, tražio sam, ako je to razlog otkaza da me se uputi na polaganje stručnog ispita. Nisu htjeli. 

Baleta je u općinu Šestanovac putem natječaja zaposlen 1996. godine. Tada je načelnik bio Živko Trogrlić koji je ujedno bio i glavni svjedok Baleti na sudu.

- Baleta je uredno radio svoj posao za vrijeme mog mandata, ali i za vrijeme dvojice načelnika koji su došli iza mene. Nije trebao dobiti otkaz, ali kad je pukla stranačka ljubav među njima Čikeš se je osvetio na najgori način. Trebali su se dobro pravno potkovati ako su mu mislili dati otkaz, sada neka snose posljedice - rekao je Trogrlić.


"Za Baletu nije bilo radnog mjesta"

Sadašnji načelnik Čikeš nije želio puno komentirati cijeli slučaj.  Kaže sve je prenapuhano. Za Baletu nije bilo radnog mjesta i zato su ga stavili na raspolaganje. U jednom trenutku 2016. općina ga je vratila na posao na mjesto višeg stručnog savjetnika, ali je i to kratko trajalo. Svega dva mjeseca kada su to radno mjesto proglasili viškom u Općini.

 - I opet me nisu vratili na moje radno mjesto, a ja sam bio spreman odustati od svega. Ponudio sam im čak i nagodbu. Predložio sam da mi samo isplate moje zaostale plače na što nisu pristali - dodaje Baleta kojemu je kako kaže iskreno žao zbog svega samo zbog tvrdoglavosti jednog čovjeka.

- Bio bi najsretniji da sam mogao raditi i svoju plaču od nekih pet tisuća kuna radom zaraditi. Ovako kad bi bio zločest, što nisam, mogao bi slobodno reći da mi je načelnik Pave Čikeš dao mirovinu - kaže Baleta za 24sata.

- Za sve je kriva odluka suda koji je naložio da se Baleta vrati na posao. Nije imao položen stručni ispit i ogriješio se o službenu dužnost, nije radio svoj posao kako treba ni za vrijeme HDZ. Uložili smo reviziju na Vrhovni sud i čekamo rješenje - rekao je kratko načelnik Čikeš koji kaže kako općina nema toliko novčanih sredstava da odjednom isplati Baletu te su zatražili od suda da to bude u ratama. 

I prva rata od trideset tisuća kuna već je skinuta sa općinskog računa, koji novac će Baleta uskoro dobiti. Dio je to pozamašne ovrhe koju čeka Baleta za neisplaćene plače i kamatu za razdoblje od devet godina.

 

Facebook komentari

hr Fri Apr 14 2017 07:34:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Obrazovni sustav nam je loš: U škole uvesti bonton, digitalnu i financijsku pismenost

Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto)

 Istraživanje koje je proveo EduCentar pokazalo je da većina ispitanika, njih 61 posto, smatra da je hrvatski obrazovni sustav loš, te da u osnovne škole treba uvesti bonton, a u srednje digitalnu i financijsku pismenost.

Da obrazovni sustav nije tako loš, ali su mu potrebna poboljšanja smatra 37 posto ispitanika, dok svega 2 posto drži kako je naš sustav dobar kakav je sada, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 400 ispitanika.

Najvećom manom obrazovnog sustava ispitanici smatraju učenje napamet (64 posto) te što se ne potiče razmišljanje i logičko zaključivanje djece (54 posto).

Polovica ispitanika misli da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju. Također polovica ispitanika ističe kako u obrazovnom sustavu nedostaju praktična nastava. Previše gradiva zamjera 37 posto ispitanika, a previše predmeta njih 28 posto. 

Iako 28 posto drži da u školi trenutno ima previše predmeta, u obrazovni sustav rado bi dodali pokoji predmet, pa bi u osnovnu školu (60 posto) dodali kao obavezne predmete bonton i digitalnu pismenost, a kao izborni predmet domaćinstvo.

U srednju školu treba dodati domaćinstvo kao izborni predmet, a kao obavezne predmete više od 60 posto ispitanika dodalo bi digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj. Također su predlagali da bi u škole trebalo uvesti etiku, prvu pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.

Većina za obaveznu informatiku i izborni vjeronauk

Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto). Zanimljivo je da bi informatiku kao predmet iz škola izbacilo 1 posto ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovne škole izbacilo njih 32 posto, a iz srednje škole 39 posto ispitanika.

Osim toga, 84 posto ispitanika smatra da bi prije nastave u osnovnoj školi djeca trebala predati mobitel nastavniku, dok 34 posto drži da djeca ne moraju predavati mobitele već je uloga nastavnika da ih angažira kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. U srednjoj školi svega 16 posto ispitanika oduzelo bi učenicima mobitel prije nastave.

Više od polovice ispitanika (57 posto) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama, no 25 posti drži da je danas čak i lakše radi dostupnosti informacija. "Lakše je zbog dostupnosti informacija. Međutim, profesori su sve nezainteresiraniji, što može dodatno olakšati djeci jer će imati priliku varati i iskoristiti nemar profesora", jedan je od komentara ispitanika.

Dvije trećine ispitanika (66 posto) smatra kako je nastavnicima u školi danas teže nego nekada, a svega 13 posto ih smatra kako je nastavnicima danas lakše. "Djeca su razmažena, bahata i sebična, a profesori ih ne mogu kažnjavati na nijedan drugi način osim lošim ocjenama", komentar je jednog ispitanika.

Obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu i učenju, 84 posto ispitanika smatra kako korištenje takvih tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba može i odmoći.

Tek 8 posto ispitanika smatra kako tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pažnju i koncentraciju, dok isti postotak misli da tehnologija pozitivno utječe na učenje zbog velikog broja edukativnih sadržaja i igrica.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 11:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a02a6deb9e03ef39f8b4595/80

Tjedna vremenska prognoza: Vraća se južina, bit će i kiše

Zahlađnjenje je ponovno izgledno od nedjelje
Na vrijeme će u našim krajevima sve jače djelovati prostrano polje sniženog tlaka čije je središte u Sjevernom moru. Pritom će nam s jugozapada pritjecati postupno sve manje hladan, ali i dalje vlažan zrak. 

Oblačno će prevladavati u gorju i na sjevernom Jadranu, uz kišu, a u noći i ujutro u gorju i snijeg. Pritom se oborine u gorju mogu smrzavati na hladnome tlu. Uz jačanje jugozapadnjaka koji na udare mjestimice može biti jak, pa i olujan, snježna će se granica tijekom dana povisiti. Nije isključena mjestimice i veća količina kiše u ovome dijelu Hrvatske. 

Promjenljivo i pretežno oblačno bit će i na srednjem Jadranu. I tu će zapuhati jugozapadni vjetar, ponegdje i jugo, koji može biti i jak. More pritom umjereno valovito i valovito. Najviša dnevna temperatura od 9 do 13 stupnjeva, koliko se predviđa i u najjužnijim krajevima. I ondje će biti oblaka, uz povremenu kišu, a puhat će također jugo i jugozapadnjak koji uglavnom na otvorenome moru može biti jak. 

U srijedu oblačno s kišom, glavninom u prvome dijelu dana. Prije nego što prestane padati, uz zahladnjenje, kiša će barem u višem gorju prijeći u snijeg. U četvrtak sunčanije i većinom suho, opet uz hladnije jutro, a u petak novo jače naoblačenje s kišom, osobito u drugome dijelu dana. 

Na moru u četvrtak i petak povremeno kiša, poglavito u petak mjestimice i obilnija. U četvrtak pak većinom sunčano. U srijedu će puhati sjeverozapadni i sjeverni vjetar koji će u četvrtak oslabjeti i okrenuti na jugo, koji će u petak jačati. Promjena strujanja od jugozapadnog na sjeverozapadno i sjeverno donijet će u četvrtak samo kratkotrajno malo hladniji zrak. U petak opet toplije, a zahlađnjenje je ponovno izgledno od nedjelje. - piše HRT

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 10:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5db19db9e03eb64e8b456d/80
Foto: Pixabay

Loše vijesti za one koji na internetu kupuju robu koja dolazi iz Kine

Nova poskupljenja stižu za one koji putem interneta kupuju jeftine stvari koje dolaze iz prekooceanskih zemalja poput Kine ili SAD-a

Dosad se na proizvode koji stižu izvan Unije, a jeftiniji su od 160 kuna, nije plaćao PDV. Komisija nagodinu to ukida, pravdajući se nepoštenjem online trgovaca izvan EU. - piše Dnevnik

- Roba velike vrijednosti kao što su pametni telefoni i tableti sustavno su se deklarirali s niskom cijenom odnosno davali su se krivi opisi u uvoznim dokumentima kako bi se prodavatelj okoristio sustavom oslobođenja od PDV-a. - kaže Rima Joujou-Dekljić, Europska komisija u RH.

Domaći online trgovci vesele se odluci

Takva odluka će te proizvode poskupiti za iznos PDV-a. Domaći online trgovci koji plaćaju PDV na sve proizvode su u nepovoljnijem položaju pa se vesele takvoj odluci.

- Trgovci u Hrvatskoj i Europskoj uniji poštuju stroga pravila o povratu robe o kvaliteti robe dok sa Kinom to nije tako i onda roba iz Kine još bez tog PDV-a je 25 posto jeftinija. - kaže Tana Zimmerman, suvlasnica online trgovine.

Ako kupujete robu iz Kine nema ni zaštite ni pomoći Europskog potrošačkog centra kojem se možete požaliti na online trgovce iz unije.

Kupci nisu obeshrabeni

„Postoje trgovci koji naravno se služe raznim krivotvorinama, prodaju krivotvorine i zavaravaju kupce“, kaže Danijela Matković Krstić, voditeljica odjela za Europski potrošački centar.

No i nesigurnost i uvođenje PDV-a teško će obeshrabriti kupce.

- Ako je opet jeftinije kupit ću, zašto ne. - kaže Ivan Kralj.

Bez PDV-a i jeftino očito je predobro da bi trajalo. Jedan od razloga je i što zbog toga državne blagajne zemalja unije na godinu gube 5 milijardi eura prihoda od PDV-a. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Grabar-Kitarović: Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na svečanom primanju u iločkome Gradskom muzeju u povodu 26. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i 20. obljetnice završetka mirne reintegracije da hrvatski narod nije želio rat ni žrtve te da danas, 27 godina nakon rata, Hrvatska Srbiji pruža ruku mira i suradnje.

 "Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. 

 Posebice je istaknula ulogu voditelja misije UNTAES-a, generala Jacquesa Paula Kleina, koji je, kako je rekla, svojom diplomatskom vještinom i ljudskim vrlinama iznimno pridonio uspjehu misije te predstavnicima srpske manjine koji su "tada prepoznali povijesni trenutak i dali svoj doprinos uspjehu mirne reintegracije". 

 Gledajući zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

 Na svečanom primanju, osim članova diplomatskog zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj, bili su ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica Iloka Marina Budimir i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, sudionica u procesu mirne reintegracije Vesna Škare-Ožbolt i drugi uglednici.

 Hrvatska predsjednica također je rekla kako je Republika Hrvatska u prošlih 27 godina, koliko je prisutna u međunarodnom životu, osim članstva u Ujedinjenim narodima i mnogim drugim svjetskim i europskim asocijacijama, ostvarila dva primarna vanjskopolitička cilja: članstvo u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. 

 "Predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. treba biti motivacijski čimbenik, kako za državnu upravu, tako i za sve naše građane. Visoko vrednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske", rekla je, dodajući kako posebice izdvaja inicijativu triju mora koja, ocijenila je, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe na korist mira, suradnje i napretka i država u nju uključenih te cijele Europske unije.

 Istaknula je i poblem demografske obnove s kojim se, kako je rekla, suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od Hrvatske. To jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu, nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni, ocijenila je, dodajući kako je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje zajedničkog europskog identiteta.

Po njezinim riječima, među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s mnogobrojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas "vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, te odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskoga i Daytonskog sporazuma". Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u BiH od ključne su važnostii za stabilnost jugoistočne Europe, ocijenila je Kolinda Grabar-Kitarović.

U ime diplomatskog zbora hrvatskoj predsjednici zahvalio je na primanju doajen diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj apostolski nuncij, mons. Giuseppe Pinta.  

 Predsjednica Grabar-Kitarović sastala se u Iloku s gradonačelnicom Marinom Budimir, a posjetila je i iločku osnovnu školu. Prije podne je bila u vukovarskoj tvornici Borovu te u osječkoj humanitarnoj udruzi "Rijeka ljubavi".

 

 


Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 16:23:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .