Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54be4ac0b0783594048b4d6c/80
Foto: Ante Juroš

Legenda o imotskom Crvenom jezeru

Okosnicu legende čini propast bogataševih Gavanovih dvora, na čijem je mjestu i nastalo Crveno jezero, koje je u kataklizmičkom procesu nastajanja progutao čitave dvore
Kada se povede riječ o imotskim jezerima, uglavnom se misli na Crveno i Modro jezero, dok se o ostalim jezerima Imotske krajine govori i zasebno i s posebnim naglašavanjem, kako se radi upravo o nekom takvom drugom jezeru. Posebno je zanimljiva lokacija ovih jezera. Modro jezero nalazi se uz rub samog središta Imotskog, a u njegovoj neposrednoj blizini smješteno je i drugo imotsko jezero – Crveno jezero. Ovu neveliku udaljenost između dvaju jezera, mnogobrojni Imoćani prelaze u svakodnevnim šetnjama, ali također i velik broj turista koji polako otkrivaju sve ljepote dalmatinskog zaleđa. Sama jezera, zahvaljujući svojim lokacijama, specifičnostima i ostalim obilježjima, samog gradu daju na posebnosti i važnosti; u određenim kategorijama čak i u okvirima svjetskih raritetnih karakteristika. Uz njih su vezane i mnogobrojne legende, mitovi i vjerovanja, puni svakojakih jezivosti i čuda. Jedne od takvih davnih legendi nedavno sam se prisjetio.

Prije nekog vremena bio sam u svojstvu vodiča jednom mađarskom gostu, izvjesnom Ferencu Soliborniju, koji je radio znanstveni rad vezan uz stare europske legende, mitove i vjerovanja. Poseban je interes iskazao upravo za Crveno jezero. Sa sobom je imao ispisanu legendu o nastanku Crvenog jezera, ali ne u proznom obliku, nego u spjevu. Ta je pjesma zabilježena u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, a sadrži sve elemente legende koja se vezuje uz nastanak Crvenog jezera. Spjev sadrži 28 strofa koje imaju jednaki broj stihova. Gost iz Mađarske imao je odličan prijevod na engleski jezik, ako izuzmemo nedostatak rime, koja postoji u izvornom hrvatskom obliku.

Legenda o nastanku Crvenog jezera naslonjena je na prigodne tekstove iz Biblije. Okosnicu legende čini propast bogataševih Gavanovih dvora, na čijem je mjestu i nastalo Crveno jezero, koje je u kataklizmičkom procesu nastajanja progutao čitave dvore. Gavan je, kako kaže legenda, imao svega osim duše. Otud i izreke u narodu: Čije brdo? Gavanovo! Čije polje? Gavanovo! Čije kule? Gavanove! Čije sluge? Gavanove! Svjedoče tome i stihovi iz spjeva (… sve njegovo to bijaše, svu Imotu svojom zvaše…). U njegovim su se dvorima često održavala slavlja za odabrane goste (… njegov dom je dom veselja, prilizica prijatelja…). No, kada bi koji siromah potražio pomoć na njegovim vratima, tada bi pokazao svoju gadnu narav (… na siromaha on pušta pseta gladna, da se riješi stvora jadna…). Prilikom jedne takve gozbe, jedan je stari prosjak, sa svojom djecom, pokucao na vrata, koja je otvorila gavanova žena (… dajder gospo, tako ti neba, udijeli nam koru hljeba; dva već duga dana cijela, ne vidjesmo mrve jela…). Ali žena nije pokazala samilost (… gavanica na te riječi, u smijeh prasnu da sve ječi…). Prosjak je dalje nastavio (… Bog će tebe da nagradi što toj činiš siročadi…). Tada je žena pokazala da je njen karakter identičan muževom (… što je meni do tvog Boga, dok gavana imam svoga…). Potom se prosjak prikazao u pravom obličju anđela (… gavane, tvoje slave, tvoga blaga, nestati će sad bez traga…). Gavanovi dvori su iskusili zasluženu pravdu (… zadrhtali stari dvori, sve se krši, lomi, ori; Božji sud se sada vrši, da oholost ljudsku skrši…). Zbog njihove oholosti i nemilosrdnosti, od velebnih dvora ne osta ništa (…niti kamen na kamenu, ne osta za uspomenu…). A na mjestu dvora pojavilo se Crveno jezero(… sad tko stupi do tog mjesta, gdje gavana s dvorim nesta; jezero će naći tamo, strahovito, pusto, samo…).

Legenda o Crvenom jezeru u svojem je temelju uvijek ista. Nemilosrdnost i oholost gavana i gavanice kažnjava se uvijek na isti način, koji je povezan s nastankom Crvenog jezera. Razlike postoje tek u liku osobe koja kuca na vrata gavanovih dvora. Nekad je to anđeo, nekad sveti Petar ili neki drugi svetac iz Biblije. Sve ovisi o kazivaču i zapisivaču ove stare legende.

No, isto tako nije rijetkost da najstariji stanovnici Imotskog, svojim unucima ili praunucima, prilikom pričanje ove legende, za kraj naglase i ovo: "Kada je vrijeme dobro, nebo vedro, voda mirna i kada nema drugog svijeta okolo, čak i danas u Crvenom jezeru možete vidjeti ostatke starih gavanovih dvorskih zidova!"

hr Tue Jan 20 2015 13:32:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f31ab4b47398562c8b45be/80

Zašto se mijenja datum Uskrsa?

Na Uskrs se obilježava Kristovo uskrsnuće, kao i njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Nekada se u Crkvi Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek je bio u svezi sa židovskom Pashom.

Isus je proslavio posljednju večeru, proživio svoju muku i smrt i uskrsnuće za vrijeme toga židovskoga blagdana koji se slavio 14. dana mjeseca Nisana. 

Nisan je sedmi mjesec židovskog kalendara, a odgovara našem početku proljeća, odnosno ožujku i travnju.

Prema pravilu Katoličke crkve datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja pa je zato Uskrs pomični blagdan.

hr Sun Apr 21 2019 08:44:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc07b029111cf1528b4623/80

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista
U ozračju simbolike nade i ljubavi najvećega kršćanskog blagdana, svim našim čitateljima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs, sa željom da svima dani Uskrsa budu ispunjeni zajedništvom, ljubavlju i vjerom!

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam redakcija Dalmacija Newsa!

hr Sun Apr 21 2019 08:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbb4b3529111cf1528b45ef/80
Foto: Pixabay

Evo što rukovanje može otkriti o ljudima

Ako se čovjek rukuje tako da koristi i drugu ruku, to je znak da prihvaća dominaciju protivnika, ali želi raspravu. Ponizno rukovanje je kada je dlan okrenut prema gore

Rukovanje je puno više od toga što ljudi misle. Može reći mnogo toga o povjerenju, namjeri, kontroli, srahu, zastrašivanju i nedostatku poštovanja. Zbog toga je dobro znati kako čitati ovaj jednostavan, ali informativan znak tijela.

1. Dvostruko rukovanje

Ako se čovjek rukuje tako da koristi i drugu ruku, to je znak da prihvaća dominaciju protivnika, ali želi raspravu. Govori: 'Razgovarajmo o tome' i pokazuje da je iskren i otvoren za komunikaciju. Međutim, ako je druga ruka postavljena na vrh protivnikove, to može značiti nedostatak povjerenja i oblik samoobrane.

2. Dominantno rukovanje

Rukovanje poput hrvača i prebacivanje na ruku protivnika. Dlan okrenut prema dolje pokazuje dominaciju i čak se može smatrati agresivnom. Osoba u osnovi kaže: 'Ja sam šef, nije me briga što misliš, ja ću imati posljednju riječ'. Okretanje ruke prema dolje je znak preuzimanja kontrole nad drugom osobom.

3. Ponizno rukovanje

Obrnuto, dlan okrenut prema gore je 'pokorni' stisak ruke. Ova vrsta rukovanja označava plašljivu ili ljude koji se boje. To znači da čovjek nije siguran i lako može biti dominiran. Ako podsvjesno dopuštate da palac druge osobe bude na vrhu, dajete protivniku kontrolu.

4. 'Mrtva riba'

Ako je stisak ruke mlitav poput 'mrtve ribe', to otkriva nedostatak predanosti, ravnodušnost, pa čak i slabost. Daje poruku da taj čovjek može lako postati pokoran. Ipak, u nekim kulturama kao npr. u afričkim zemljama, mekano rukovanje je pristojan pozdrav dok se čvrsto može smatrati uvredljivim.

5. Hrpa mrkve

Kada se čovjek rukuje i stisne ruku između prstiju pokazuje pasivnost. On kaže: 'Nije me briga. Neću se ni truditi'. No, to također može značiti da taj čovjek jednostavno ne voli fizički kontakt, piše 24 sata


hr Sat Apr 20 2019 18:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/54c3677fb0783594048b5464/80

Evo trika s aspirinom koji će vam pomoći kod uboda pčele ili ose

Ima logike da acetilsalicilna kiselina može pomoći zbog širokog spektra svojeg djelovanja

Ako vas ubode pčela ili osa, odmah malo navlažite andol ili aspirin i stavite na mjesto uboda. Držite tako neko vrijeme - intenzitet boli, otekline i svraba trebao bi biti manji. Možete napraviti i pastu tako da usitnite tabletu i stavite mrvicu vode te dobro pomiješate pa to nanesete na mjesto uboda. Imate li s čime, prije stavljanja tablete izvadite žalac. 

Međutim, stručnjaci tog centra zapitali su se godinama kasnije je li to zaista tako pa su napravili malo istraživanje na tu temu. Pronašli su dobrovoljce koji su bili spremni pretrpjeti bol od uboda ose i pčele. Njih 37 je na mjesto uboda stavljalo pastu napravljenu od aspirina i led, a 19 njih samo vrećice sa ledom. Istraživači su pratili koliko dugo će trajati oteklina, bol i crvenilo. Ispostavilo se da je samo led puno bolji izbor.

Iako je aspirinska pasta kod 57 posto sudionika smanjila oteklinu za 12 sati, samo led se pokazao boljim jer je oteklina splasnula u istom vremenskom razdoblju kod 74 posto dobrovoljaca. I kod trajanja boli se samo led pokazao boljim, iako je i aspirin pomagao. Najveća razlika pokazala se kod trajanja crvenila. Kod upotrebe aspirinske paste je trajalo šest sati, a kod leda dva sata. Istraživači su zaključili da je led bolji izbor kod uboda pčela i osa, prenosi US National Library of Medicine.

Ipak, ako idete negdje u prirodu i ubode vas pčela, teško ćete pronaći vrećicu sa ledom, ali aspirin uvijek možete imati uza sebe, piše 24 sata

hr Sat Apr 20 2019 17:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .