Iz kninske Gradske uprave u srijedu su odbacili bilo kakve insinuacije da su ostavljali obavijesti o neplaćanju grobne naknade samo na pravoslavnim, ne i na katoličkim grobovima, izvijestivši da su takve obavijesti na kninskom Gradskom groblju ostavljene na 77 pravoslavnih i 65 katoličkih grobnih mjesta, te na polju na kojem su sahranjeni pokojnici raznih vjera.

 - Obavijesti koje su stavljane na grobna mjesta na Gradskom groblju u Kninu ostavljene su na onim grobovima koje nismo imali u evidenciji i nije točno da smo etikete lijepili samo na pravoslavne grobnice. U grobljanskoj evidenciji ne postoji podjela između ukopanih, kao ni između korisnika na osnovu njihove vjere, već samo činjenica tko je ili nije platio godišnju grobnu naknadu od 130 kuna - izjavio je Miroslav Zorić, direktor komunalne tvrtke "Čistoća i zelenilo", koja je nadležna za gradsko groblje.

 Reagirao je time na tvrdnje SDSS-ovog zastupnika Milorada Pupovca, koji je prijepodne u Saboru prenio uznemirenost građana s kninskog područja, jer su na blagdan Svih svetih "na grobnim mjestima pravoslavnih" pronašli službene obavijesti da će ta mjesta biti izmještena zbog neispunjavanja administrativnih obveza, što je ocijenio znakom "skrnavljenja i nepijeteta".

 Zorić je naglasio kako su tim obavijestima, i to pred blagdan Svih svetih kada se tradicionalno pohode groblja, htjeli potaknuti osobe s pravom korištenja označenih grobnih mjesta da se jave kako bi bili upisani u grobnu evidenciju.

Gradonačelnik: Ne postoje pravoslavni grobovi, već grobna mjesta za koja nije plaćena naknada 

 I kninski gradonačelnik Nikola Blažević istaknuo je kako u ovom slučaju ne postoje pravoslavni grobovi, već grobna mjesta za koje nije plaćena grobna naknada, naglasivši da tom odlukom grad nije potencirao međunacionalni, međuvjerski ili bilo kakav drugi problem.

 - Nismo imali podatke o ljudima koji bi trebali platiti naknadu, a konačno smo željeli uvesti reda. Više puta smo usmeno, preko posrednika s njima pokušali stupiti u kontakt. Ovo je bila peta ili šesta mjera koja je iskušana da bi se uveo red - poručio je Blažević.

 - Može se govoriti je li vrijeme prikladno ili neprikladno, no odlučeno je da se mora doći do tih ljudi", kazao je i dodao kako je u obavijesti ostavljen kontakt broj, a nikome se nije "prijetilo deložacijom". Na obavijesti je ispisan članak 14. Zakona o grobljima koji govori što s onima koji koriste grobna mjesta, a koji ih ne plaćaju, dodao je gradonačelnik i napomenuo da je većina građana uredna u plaćanju grobne naknade.

Povod sastanku je  otvaranje privremenog konzulata Republike Mađarske u Splitu tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja mađarskih turista, ali je gradonačelnik Krstulović Opara naglasio i važnost dobrih, ali i korektnih gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, a posebno u svjetlu preuzimanja „Splitske banke“ od strane mađarske „OTP banke“.

„Očekujem se da će sjedište „Splitske banke“ ostati u Splitu. Što se mene kao gradonačelnika tiče, nikakvo preseljenje sjedišta ne dolazi u obzir. Također, očekujem da najavljena racionalizacija radnih mjesta u  „Splitskoj banci“ neće rezultirati gubitkom radnih mjesta u toj banci u kojoj rade mnogi moji sugrađani. Upravo kroz tu prizmu mjerit ću kvalitetu naših odnosa“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Konzulica Tuska zahvalila je gradonačelniku na dobrodošlici, te izrazila važnost dobre suradnje sa splitskom gradskom upravom tijekom turističke sezone. Počasni konzul Staničić naveo je kako privremeni konzulat pruža sve oblike administrativne pomoći mađarskim državljanima u Split i Dalmaciji.

Podsjetimo, odlukom Vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske iz siječnja 2006. definirano je da se tijekom turističke sezone osigura stalna (24 sata dnevno) i profesionalna konzularna pomoć mađarskim turistima na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Tako  i ove godine u Splitu djeluje mađarsko konzularno predstavništvo u razdoblju od 15. lipnja 2017. do 15. rujna 2017.

Centar za kulturu Milna prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskoga područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na inicijativu i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskoga filologa/dijelektologa.

U kratkome nam je razgovoru dr. sc. Filip Galović, profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje jezične i druge predmete, kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Naime, svi su ovi govori specifični na svoj način. Riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskomu dijalektu. Govor je Milne ponajviše osobit po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, no ondje se danas zadržao u znatno manjem razmjeru (stariji Milnarani govore covik, cisto, cuvat, dakle nema glasa /č/; s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove /š/ i /ž/, primjerice šuša, požanjot, šparanjat i sl.), ali taj govor sadrži i druge bitne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu arhaičniji govori, posebice u pogledu akcenta, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su nestale u drugim čakavskim govorima.Dr. sc. Filip Galović ističe da su danas ovi govori ugroženi s brojnih strana i već su u njima (posebice kod mlađega, pa i srednjega naraštaja) registrirane promjene kojima su različiti uzroci – nov i moderan način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskoga govora, utjecaj govora medija, utjecaj standardnoga jezika i niza drugih čimbenika – stoga prvo valja razviti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje i održavanje.

Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture ne znači samo priznanje, već i obvezu, pa su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milnarskoga područja. Uvjereni smo da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedini „fetivi“ Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora te na razne načine pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga zaista dragocjenoga blaga.

Mjesni su govori, kako kaže profesor Galović, neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebito očuvati i prenijeti na mlađegeneracije jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine.

Split Pride održava se od 2011. godine.  Svaki pride nosi drugačiji slogan koji simbolizira  prava na jednakost i ljubav LGBTIQ osoba. Slogan ovogodišnjeg pride-a je: NAŠA ŠARENA ŠTORIJA. Kako piše na Facebook događaju ove godine žele osvijetliti sve one trenutke s kojima se  LGBTIQ  osobe u Splitu svakodnevno suočavaju. Program će obuhvaćati i kulturno-umjetničke aktivnosti, radionice i ostale događaje kojima se želi prikazati različitost LGBTIQ supkulture. 


Kao što i sami znamo, prvi pride obilježilo je nasilje i verbalno vrijeđanje i Splićani ga nisu prihvatili baš najbolje. Tijekom godina stihija se smirila i posljednje povorke protekle su u najboljem redu. Željeli smo se uvjeriti znaju li naši građani da je u subotu Pride i imaju li i dalje išta protiv toga. 

Donosimo vam kratku anketu onih koji su pristali izraziti vlastito mišljenje o ovoj temi. Moramo vam priznati nije ih bilo lako pronaći...

Povorka kreće u subotu (24.lipnja) u 17:00 sati iz Đardina. 

PU splitska obavještava da će od 15:00 biti blokada prometa na sljedećim mjestima: od kružnog toka na zadanoj obali (raskrižje Trumbićeve obale i Brajevićeva prilaza) na Rivi, od Manuške poljane prema Sinjskoj ulici i Strossmayerovom trgu (Đardinu), od raskrižja Zagrebačke i Držićeve ulice prema Strossmayerovom parku.