Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a929f402af47f850d8b46ab/80

INTERVJU S KATOM BOŠKOVIĆ: mladom poduzetnicom koja stoji iza slatkog i jedinstvenog portala u Hrvatskoj

Portal Slatkopedija pokrenut je početkom lipnja 2017. s ciljem okupljanja svih ljubitelja slastica – profesionalnih slastičara, ali i zanesenih amatera, potpunih početnika, kao i onih iza kojih je više desetljeća iskustva u pripremi slastica.

Slatku priču koja stoji iza neobičnog i jedinstvenog portala u Hrvatskoj započela je Kate Bošković, mlada Splićanka koja je već okupila brojne slastičare iako je njezina ideja zaživjela prije manje od godinu dana.

Najbolja životna odluka bile su slastice

U manje od godinu dana portal 'Slatkopedija' postao je priznati i uvaženi medij u području slastičarstva i slastica u Hrvatskoj. 

Idejna začetnica i njegova urednica Kate Bošković, 27-godišnja je diplomirana novinarka iz Splita, koja je došla na ideju pokretanja medija posvećenog isključivo slatkim temama.

Iako su joj mnogi pokušali predstaviti ulazak u vlastiti posao kao nešto previše riskantno bila je odlučna u tomu da je idealno vrijeme za okušati sreću upravo tad. 

Ono što je prije godinu dana Kate tek počela sanjati, tako je danas postalo realnost – u Hrvatskoj sada postoji medij specijaliziran za slastice i slastičarstvo, na kojemu se prate, pišu, istražuju i objavljuju sve važne informacije vezane za slastice i slastičarstvo, rade intervjui, najavljuju događanja, pišu izvještaji, upozorava na probleme, slave uspjesi… 

Kate je sretna što je na ovaj način slastičarstvo konačno dobilo zasluženu medijsku pažnju. Središte ovog inovativnog portala je u Splitu, a radni dan mlade poduzetnice pun je izazova, tekstova, mailova... 

-Slatkopedija je jedna jedina stvar za koju baš nikad nisam pomislila 'što mi je trebalo ovo' i baš zato sam sigurna da je odlazak u nesigurne poduzetničke vode bio moja najbolja životna odluka, tvrdi Kate koja nam je pristala odgovoriti na nekoliko pitanja. 

Kako donosite odluke koje ćete recepte izdvojiti na naslovnoj stranici?

Na istaknute pozicije obično idu oni recepti koji su privukli najveću pažnju čitatelja. Naravno, na našu odluku o pozicioniranju recepata na istaknute pozicije ovisi i kvaliteta samog recepta, kao i kvaliteta fotografije. Fotografija određene slastice mora „zvati“ čitatelje da i oni pokušaju pripremiti tu slasticu u svom domu. 

Je li teško baviti se samo jednim područjem; slasticama?

Nije se teško baviti jednim područjem jer je tema zaista mnogo i neprestano otkrivamo nešto novo. Mnogi su me prije nego što sam pokrenula ovaj portal pitali kako mislim puniti sadržaj, uvjeravajući me da neće biti dovoljno tema za svakodnevne objave. Međutim, situacija je upravo suprotna – tema i materijala ima toliko da mi fizički ne stignemo napisati i objaviti sve što bismo htjeli. Slastičarstvo je samo po sebi jako zanimljivo, ima puno vijesti i događanja, a tu su još i slatki proizvodi, zanimljive priče, otkrića... Zapravo je jako lijepo baviti se samo jednim područjem jer iz dana u dan dobivamo sve više znanja i postajemo sve bolji u tomu.

Dobivate li ponude za dodatne suradnje?

Da, dobivamo nove ponude, nove upite. Ponosni smo što nam se ljudi sami javljaju s prijedlozima suradnje. Ljudi nam se često javljaju kako bi nam predložili neku temu ili neku novu suradnju. Također smo ponosni na činjenicu da je i suradnja s nekim slastičarima započela na njihovu inicijativu.

Odakle naziv 'slatkopedija'?

Naziv Slatkopedija osmislila je moja najstarija sestra Jelena. Naravno, jedan od najvažnijih zadataka prije pokretanja samog portala bilo je osmisliti ime. Bilo nas je nekoliko koji smo sudjelovali u smišljanju imena. Svi smo dali svoje prijedloge (i danas čuvam taj popis prijedloga za ime), a onda smo imali tajno glasovanje za najbolje ime. 'Slatkopedija' je uvjerljivo pobijedila i danas znam da je to bio najbolji izbor jer nam mnogo ljudi hvali upravo izbor imena.

Planirate li uskoro proširenje na neke druge interaktivne medije?

S obzirom na to da nam je tek devet mjeseci, ne želimo izlaziti u javnost s velikim, nerealnim planovima. Nama se nove ideje stvaraju iz dana u dan, za neke od njih znamo da su realne i ostvarive u bliskoj budućnosti, a za neke smo svjesni da ipak moraju pričekati još neko vrijeme. Sebi stalno postavljamo realne ciljeve i realizacija svakog od njih daje nam dodatnu snagu za dalje jer znamo da možemo puno. U ovom trenutku smo koncentrirani na jačanje naše pozicije u internetskom svijetu, a za dalje ćemo vidjeti. Tko zna što će donijeti druga godina...

Je li 'slatkopedija' ostvarenje vaše kreativnosti i odakle crpite inspiraciju za svakodnevne objave?

Slatkopedija je svakako odraz kreativnosti i to ne samo moje, već i mojih bliskih suradnika. Inspiraciju za svakodnevne objave, baš poput svih ostalih novinara (i onih iz specijaliziranih, ali i onih iz dnevno-političkih medija) crpim iz dinamičnog okruženja u kojem živimo. Svaki dan donosi niz zanimljivih tema i mi se svakoj neobično veselimo.

hr Sun Feb 25 2018 12:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b22a6ed2af47fb5278b47de/80
Foto: PIXABAY

Preko milijun i 300 tisuća kuna za splitske dječje vrtiće

Grad Split, uz tehničku pomoć Razvoje agencije Split - RaST d.o.o., u sklopu prijave na Poziv za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima kojeg je početkom godine raspisalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, osigurao je 1.333.952,00 kuna nacionalnih sredstava za sanaciju i popravke kao i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za nove vrtiće na Pujankama i Kili, te za dogradnju DV Ružmarin.
Ove godine će se u obnovu postojećih i projektiranje novih objekata dječjih vrtića u vlasništvu Grada Splita uložiti više od pet milijuna kuna.

Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima, u sklopu kojeg su osigurana sredstva, koncipiran je kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku jačanju socijalne kohezije i održivog razvoja kroz ulaganje u projektiranje, izgradnju/nastavak izgradnje ili nadogradnju objekata, sanaciju, rekonstrukciju, adaptaciju objekata ili dijela objekata, opremanje fiksnom opremom, uređenje okoliša, uređenje vanjskih terena te energetsku obnovu objekata dječjih vrtića, tvrde iz Grada Splita.

Sredstvima Programa pomaže se jedinicama lokalne samouprave, osnivačima dječjih vrtića, u provedbi projekata, a ulaganje u objekte dječjih vrtića pridonijet će poboljšanju materijalnih uvjeta kao i podizanju kvalitete pedagoških standarda te ravnomjernijoj dostupnosti programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
hr Thu Jun 14 2018 19:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1bbda62af47fc6248b45ad/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Najuspješniji poduzetnici iz Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Zagrebačke županije

Ovi podaci potvrđuju, zaključuju u Fini, da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija

Fina je objavila analizu, odnosno usporedbu rezultata poduzetnika po županijama za 2017. godinu, koja pokazuje da u zemlji gospodarski, uz Grad Zagreb, prednjače tri županije – Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska u kojima je ostvareno čak 80,2 posto od 21,9 milijuna kuna neto dobiti, koliko su ukupno ostvarili poduzetnici. U ove tri županije i Gradu Zagrebu sjedište ima ukupno 59,3 posto poduzetnika (njih 71. 241). - piše Župan.hr

Ovi podaci potvrđuju, zaključuju u Fini, da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija, no tu ipak treba uzeti u obzir i činjenicu da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta i određene županije.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban ponosan je što mjere koje Županija poduzima kako bi poticala svoje poduzetnike daju konkretne i opipljive rezultate.

- Drago nam je čuti ove podatke koje su rezultat uspješnog rada naših radnih zona, kojih imamo 14 raspoređenih po cijeloj županiji, te mjera kojima u Splitsko-dalmatinskoj županiji kontinuirano financijski potičemo razvoj poduzetništva.  

Upravo je završio jedan takav natječaj za poduzetnike početnike, kojima dajemo sredstva u visini do 50 tisuća kuna, kako bi naši sugrađani i sami pokrenuli svoj privatni biznis te zaposlili nove radnike.

Također, još uvijek je otvoren natječaj za tvrtke koje već posluju, a kojima sufinanciramo kamate kod banaka kako bi dodatno razvijali svoj posao, a time i zapošljavali nove djelatnike.

To su te inicijative koje svakako potiču poduzetništvo i novo zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na koje smo izuzetno ponosni. - ističe župan Boban.

Najveći su skok u rezultatima u odnosu na 2016. godinu ostvarili su, pak, poduzetnici Zadarske županije, s 12. mjesta u 2016. godini, na 5. mjesto u 2017. godini i Dubrovačko-neretvanske županije, s 14. na 8. mjesto. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Sat Jun 09 2018 13:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1964c02af47f1c1c8b46ad/80
Foto: PIXABAY

Pojeftinjuju međunarodni pozivi u fiksnoj i mobilnoj mreži

Vijeće, Komisija i Parlament Europske unije konačno dovršili pregovore o Zakonu o elektroničkim komunikacijama.
Međunarodni pozivi iz fiksne mreže kao i međunarodni pozivi iz mobilne mreže od svibnja sljedeće godine koštat će najviše 19 centi po minuti, dok će SMS koštati najviše 6 centi. Cijene se odnose na promet među zemljama članicama Europske unije. A sve to dogovoreno je u sklopu pregovora o osvježenom Europskom elektroničkom komunikacijskom zakonu koji među ostalim regulira i cijene međunarodnih poziva, izvijestila je Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača u Europskom parlamentu, koja je sudjelovala u izradi prijedloga, piše večernji.hr

– Pregovori su trajali gotovo 12 sati i doista su bili intenzivni, no vjerujem, da je pojeftinjenje međunarodnih poziva odlična vijest za potrošače. Nakon sniženja cijena roaminga, odnosno uspostave pravila da se u inozemstvu mobitelira kao i kod kuće, te su od toga dobrobiti imali najviše oni koji putuju, sada će jeftinije telefonirati svi, dakle i oni koji ostaju kod kuće i zovu korisnike koji žive u drugim zemljama EU – pojašnjava Biljana Borzan te tvrdi da se ona zalagala da međunarodni pozivi putem mobitela budu izjednačeni s cijenama roaminga odnosno s cijenama u domaćem prometu. No, i ovakav rasplet je kaže, odlična vijest za hrvatske potrošače. Neke države članice, istina već su imale niske cijene i u kategoriji međunarodnih poziva poput Litve, Estonije... te njihovi operatori neće imati puno posla.

– EU je sada odredila maksimalne cijene za minutu razgovora do 1,39 kuna za sve, što je dobro je jer su kod nas ovisno o operatoru i tarifi znale prelaziti pet kuna po minuti – ističe Biljana Borzan.

Zbog visokih cijena poziva u inozemstvo koje su u prosjeku oko 50 centi, europski potrošači su sve češće koristili različite aplikacije za zvanje, koje ipak kvalitetom ne mogu parirati klasičnom pozivu.

Čak 67 posto potrošača kaže da najčešće ne koriste aplikacije jer osoba koju zovu nema istu aplikaciju, a 36 posto potrošača jer je kvaliteta poziva preslaba.

GSMA udruga nezadovoljna U HAKOM-u, hrvatskom regulatoru telekom tržišta kažu da u ovom trenutku još nije poznat konačni tekst odredbe, koji se treba pripremiti na tehničkoj razini.

Nakon toga, postignuti politički sporazum treba biti i formalno potvrđen. S obzirom na to HAKOM smatra da je preuranjeno davati konačne ocjene dok još nije poznat cijeli tekst odredbe, način njezine provedbe, mogući izuzeci, kao ni rok njezinog prenošenja u nacionalna zakonodavstva država članica odnosno rok važenja regulacije maloprodajnih cijena.

HAKOM pozdravlja dovršetak pregovora o Zakonu o elektroničkim komunikacijama, koji bi trebao bitno pridonijeti razvoju ovog tržišta u budućnosti. Donesene su odredbe oko investicija, ulaganja u 5G mrežu i nizu ostalih bitnih stavki na tržištu elektroničkih komunikacija.

Prva reakcija europskih udruge operatora GSMA nije pretjerano optimistična, tvrde da je propuštena prilika da se pojača konkurentnost i da zamah inovacijama i razvoju, prije svega 5G mreža. Politički kompromisi koji su ostvareni neće pogurati tržište, tvrdi u priopćenju Udruga operatora GSMA.
hr Thu Jun 07 2018 19:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska ima najslabiji rast gospodarstva u cijeloj Europskoj uniji, uskoro će nas preteći i Rumunjska

Gospodarstvo nam raste već 15. kvartal zaredom, na prvu zvuči jako dobro, ali kada rast od 2,5 posto stavimo u europske okvire, podatci su poražavajući

Vlada se već neko vrijeme hvali rastom BDP-a, ali uporno izostavljaju jedan bitan detalj. Rast našeg gospodarstva jedan je od najskromnijih u cijeloj Europskoj uniji. Stručnjaci ističu kako bi nas po stupnju razvoja uskoro mogla prestići i Rumunjska. - piše Dnevnik

Gospodarstvo nam raste već 15. kvartal zaredom, na prvu zvuči jako dobro, ali kada rast od 2,5 posto stavimo u europske okvire, podatci su poražavajući.

Hrvatska je na dnu europske ljestvice po rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine. U odnosu na prethodni kvartal, rasli smo tek za 0,2 posto. Slabiji od nas su tek Britanci i Rumunji. Veći rast, između ostalih, imaju i Cipar, Bugarska, Slovačka i Mađarska.

- Mi neprestano imamo zaostajanje, i ponavljam, uz ovakve stope rasta ćemo i dalje to imati. Moramo napravit te nesretne, i ne znam više kako da kažem, strukturne reforme, pojam koji se toliko ofucao da je gotovo postao neupotrebljiv, ali uistinu je to, jer bez toga ne možete imati veće stope rasta. - govori ekonomski analitičar, Luka Brkić.

Ono što bi nas moglo zadovoljiti, ističe profesor Brkić, rast je od minimalno 4 posto. Ipak, do kraja godine, ni jedna institucija ne predviđa rast veći od 3 posto. HNB i Vlada očekuju 2,9 posto, Europska komisija i MMF 2,8, a Svjetska banka i Gospodarska komora 2,6 posto.

Zabrinjava činjenica da bi i takav rast ustvari bio niži u odnosu na sve države središnje i istočne Europe.

Ukoliko bi se takva dinamika rasta primjerice u Rumunjskoj nastavila, Hrvatska bi već ove godine bila u situaciji da Rumunjska pretekne Hrvatsku po razvijenosti", govori Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Gospodarstvo nam previše ovisi o turizmu, odnosno, sezonskim utjecajima. Poslodavci imaju prevelika opterećenja na plaće, pa će tvrtku radije otvoriti preko granice.

- Strahovito puno hrvatskih tvrtki otvara podružnice u zemljama bivše Jugoslavije, u ostatku istočnog bloka i odande posluje na apsolutno isti, a daleko jednostavniji način prema ostatku svijeta. - govori Vitomir Lučić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Da bi europske zemlje bile efikasnije u provođenju strukturnih reformi, Europska komisija predlaže osnivanje posebnog programa teškog 25 milijardi eura. Hrvatska bi, ističu stručnjaci, trebala biti među prvim korisnicima, budući da po pitanju provođenja reformi već godinama ne vidimo nikakve rezultate.

hr Sun Jun 03 2018 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .