Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a929f402af47f850d8b46ab/80

INTERVJU S KATOM BOŠKOVIĆ: mladom poduzetnicom koja stoji iza slatkog i jedinstvenog portala u Hrvatskoj

Portal Slatkopedija pokrenut je početkom lipnja 2017. s ciljem okupljanja svih ljubitelja slastica – profesionalnih slastičara, ali i zanesenih amatera, potpunih početnika, kao i onih iza kojih je više desetljeća iskustva u pripremi slastica.

Slatku priču koja stoji iza neobičnog i jedinstvenog portala u Hrvatskoj započela je Kate Bošković, mlada Splićanka koja je već okupila brojne slastičare iako je njezina ideja zaživjela prije manje od godinu dana.

Najbolja životna odluka bile su slastice

U manje od godinu dana portal 'Slatkopedija' postao je priznati i uvaženi medij u području slastičarstva i slastica u Hrvatskoj. 

Idejna začetnica i njegova urednica Kate Bošković, 27-godišnja je diplomirana novinarka iz Splita, koja je došla na ideju pokretanja medija posvećenog isključivo slatkim temama.

Iako su joj mnogi pokušali predstaviti ulazak u vlastiti posao kao nešto previše riskantno bila je odlučna u tomu da je idealno vrijeme za okušati sreću upravo tad. 

Ono što je prije godinu dana Kate tek počela sanjati, tako je danas postalo realnost – u Hrvatskoj sada postoji medij specijaliziran za slastice i slastičarstvo, na kojemu se prate, pišu, istražuju i objavljuju sve važne informacije vezane za slastice i slastičarstvo, rade intervjui, najavljuju događanja, pišu izvještaji, upozorava na probleme, slave uspjesi… 

Kate je sretna što je na ovaj način slastičarstvo konačno dobilo zasluženu medijsku pažnju. Središte ovog inovativnog portala je u Splitu, a radni dan mlade poduzetnice pun je izazova, tekstova, mailova... 

-Slatkopedija je jedna jedina stvar za koju baš nikad nisam pomislila 'što mi je trebalo ovo' i baš zato sam sigurna da je odlazak u nesigurne poduzetničke vode bio moja najbolja životna odluka, tvrdi Kate koja nam je pristala odgovoriti na nekoliko pitanja. 

Kako donosite odluke koje ćete recepte izdvojiti na naslovnoj stranici?

Na istaknute pozicije obično idu oni recepti koji su privukli najveću pažnju čitatelja. Naravno, na našu odluku o pozicioniranju recepata na istaknute pozicije ovisi i kvaliteta samog recepta, kao i kvaliteta fotografije. Fotografija određene slastice mora „zvati“ čitatelje da i oni pokušaju pripremiti tu slasticu u svom domu. 

Je li teško baviti se samo jednim područjem; slasticama?

Nije se teško baviti jednim područjem jer je tema zaista mnogo i neprestano otkrivamo nešto novo. Mnogi su me prije nego što sam pokrenula ovaj portal pitali kako mislim puniti sadržaj, uvjeravajući me da neće biti dovoljno tema za svakodnevne objave. Međutim, situacija je upravo suprotna – tema i materijala ima toliko da mi fizički ne stignemo napisati i objaviti sve što bismo htjeli. Slastičarstvo je samo po sebi jako zanimljivo, ima puno vijesti i događanja, a tu su još i slatki proizvodi, zanimljive priče, otkrića... Zapravo je jako lijepo baviti se samo jednim područjem jer iz dana u dan dobivamo sve više znanja i postajemo sve bolji u tomu.

Dobivate li ponude za dodatne suradnje?

Da, dobivamo nove ponude, nove upite. Ponosni smo što nam se ljudi sami javljaju s prijedlozima suradnje. Ljudi nam se često javljaju kako bi nam predložili neku temu ili neku novu suradnju. Također smo ponosni na činjenicu da je i suradnja s nekim slastičarima započela na njihovu inicijativu.

Odakle naziv 'slatkopedija'?

Naziv Slatkopedija osmislila je moja najstarija sestra Jelena. Naravno, jedan od najvažnijih zadataka prije pokretanja samog portala bilo je osmisliti ime. Bilo nas je nekoliko koji smo sudjelovali u smišljanju imena. Svi smo dali svoje prijedloge (i danas čuvam taj popis prijedloga za ime), a onda smo imali tajno glasovanje za najbolje ime. 'Slatkopedija' je uvjerljivo pobijedila i danas znam da je to bio najbolji izbor jer nam mnogo ljudi hvali upravo izbor imena.

Planirate li uskoro proširenje na neke druge interaktivne medije?

S obzirom na to da nam je tek devet mjeseci, ne želimo izlaziti u javnost s velikim, nerealnim planovima. Nama se nove ideje stvaraju iz dana u dan, za neke od njih znamo da su realne i ostvarive u bliskoj budućnosti, a za neke smo svjesni da ipak moraju pričekati još neko vrijeme. Sebi stalno postavljamo realne ciljeve i realizacija svakog od njih daje nam dodatnu snagu za dalje jer znamo da možemo puno. U ovom trenutku smo koncentrirani na jačanje naše pozicije u internetskom svijetu, a za dalje ćemo vidjeti. Tko zna što će donijeti druga godina...

Je li 'slatkopedija' ostvarenje vaše kreativnosti i odakle crpite inspiraciju za svakodnevne objave?

Slatkopedija je svakako odraz kreativnosti i to ne samo moje, već i mojih bliskih suradnika. Inspiraciju za svakodnevne objave, baš poput svih ostalih novinara (i onih iz specijaliziranih, ali i onih iz dnevno-političkih medija) crpim iz dinamičnog okruženja u kojem živimo. Svaki dan donosi niz zanimljivih tema i mi se svakoj neobično veselimo.

hr Sun Feb 25 2018 12:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

ZL Split u plusu 117, a F. Tuđman u minusu 54 milijuna kuna

U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, koncesionaru u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kažu da su njihovi poslovni prihodi lani rasli u odnosu na godinu prije
Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna. 

Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili. 

U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu. 

Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna . 

– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala. 

Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. 

Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017. 

– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u. 

Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom, piše vecernji.hr

– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.   


hr Sun Sep 23 2018 10:17:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Koliko se razlikuju cijene goriva na benzinskim postajama?

Pažljivim planiranjem na jednom spremniku prosječnog obujma ovih dana može se uštedjeti i 25 kuna

Cijene goriva daleko su od konstantnih i to znamo odavno, pa se s njihovim promjenama, rastom i padom, već tradicionalno susrećemo praktički svakog tjedna.

Poznato je već da su cijene na nekim benzinskim pumpama veće nego na drugim, ali cijene praktički svih vrsta goriva mogu se manje ili više razlikovati ne samo na benzinskim crpkama različitih naftnih kompanija nego i unutar istih firmi, a o različitim lokacijama njihovih prodajnih mjesta da i ne govorimo.

Ovisno o gorivu, crpki i lokaciji, cijena litre varira i po pola kune, piše Večernji list.

Planirate li putovanje, bilo bi mudro isplanirati i gdje ćete točiti gorivo.

Cijene je moguće pratiti izravno kod naftnih kompanija odnosno na njihovim internetskim stranicama, no zgodnu pomoć nude i neke druge stranice koje svakoga dana ažuriraju cijene goriva i izbacuju točnu uštedu između najnižih i najviših cijena, piše N1.




hr Sat Sep 22 2018 10:37:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba50515cb557a8ea08b4b2f/80

Gradonačelnik Krstulović Opara s francuskim poduzetnicima: Budućnost Splita temelji se na razvoju tehnološke industrije i pametnih rješenja

Razvoj IT tehnologije i Smart City rješenja, stvaranje i očuvanje održivog grada, Tehnološki park Split na Dračevcu, zatim novi Žnjan s budućim društvenim sadržajima, razvoj prometne infrastrukture – metro Zračna luka - Trajektna luka, Istočna obala i Kopilica, vodni sustav aglomeracije Solin-Split te razvoj hotelskih kapaciteta, predstavljeni su danas poduzetnicima iz 40 različitih francuskih tvrtki, u sjedištu francuskog udruženja poslodavaca MEDEF u Parizu.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara konkretno je govorio o projektima koji će Splitu i splitskoj aglomeraciji dati novi razvojni zamah prvenstveno na području tehnološke industrije, a potom infrastrukture i turizma, a uključivanje i doprinos investitora, kako domaćih, tako i stranih, uvijek je dobrodošao.

Čelnici Rijeke i Zadra, Vojko Obersnel i Branko Dukić, također su u MEDEF-u predstavili razvojne projekte svojih gradova, kao i predstavnici Slavonskog Broda i Osijeka.



Nakon konferencije uslijedili su brojni pojedinačni razgovori sa predstavnicima francuskih tvrtki zainteresiranim za ulaganja. Podsjećamo, potporu ovom skupu dala je i hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost, a predsjednik Radne skupine za održive gradove - MEDEF International, Gerard Wolf, zahvalio je na predstavljanju i poželio ostvarenje dobre suradnje hrvatskih gradova s francuskim tvrtkama.

Današnji program hrvatske delegacije nastavlja se posjetom OECD-ovom Centru za poduzetništvo, male i srednje tvrtke, gradove i regije, gdje će također imati priliku predstaviti mogućnosti ulaganja i razvoja gospodarstva.
hr Fri Sep 21 2018 16:50:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije treći po ukupnom prihodu i dobiti

Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti

Godišnje financijske izvještaje za 2017. godinu, s područja Splitsko-dalmatinske županije, u Registar je predalo ukupno 13 211 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 8541 poslovao s dobiti razdoblja, a 4670 je iskazalo gubitak razdoblja. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini imali su 76 885 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 46,0 milijardi kuna, ukupne rashode od 43,8 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu od gotovo 3,0 milijarde kuna, gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna te neto dobit od 1,7 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih iznosila je 4.710 kuna, što je 4,3 % više od prosječne plaće u 2016. godini.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani prema broju poduzetnika i broju zaposlenih (2. mjesto). Prema ostvarenim prihodima i neto dobiti su na 3. mjestu, a prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja na 8. mjestu. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, zauzimaju 9. mjesto, dok su prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih, na 10. mjestu među svim županijama.
 
Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske.

Prvi poduzetnik u županiji, prema ukupnim prihodima u 2017. godini, je društvo TOMMY d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a slijede ga STUDENAC d.o.o. iz Omiša, MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. iz Vrgorca te AD PLASTIK d.d. i AMEROPA ŽITNI TERMINAL d.o.o. iz Solina.

hr Thu Sep 20 2018 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .