Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589c638fb47398d7298b469e/80
Foto: Rade Popadić

Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti - liječnici primarne zadovoljni, bolnički ne

Radna skupina koja je radila na izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti završila je s radom pa bi zakonski prijedlog, prema najavi ministra zdravstva MIlana Kujundžića, uskoro trebao ići u e-savjetovanje, a s novim prijedlogom zadovoljni su liječnici primarne zdravstvene zaštite, dok su bolnički liječnici prema njemu kritični.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolo pozdravlja rješenja koja se odnose na liječnike u primarnoj zaštiti - umjesto koncesija uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena.

Završetak 20-godišnjeg procesa

Također se predlaže da se umjesto iznosa koncesije najam ordinacije plaća po tržišnoj cijenu, a jasno bi se definiralo i da liječnik koji odlazi iz ordinacije i prenosi je na drugog liječnika može naplatiti tijekom godina uložni novac u opremu, kaže ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ne želeći ulaziti u detalje najavio je da će se kroz zakon uspostaviti sustav nagrađivanja liječnika, kako bi oni koji više rade bili i bolje plaćeni.

"Ovaj zakon je završetak procesa koji je počeo prije 20 godina, jer primarna zdravstvena zaštita je nedovršeni projekt od 1997. godine, kada smo morali otići u zakup. Oduševljena sam jer smo mi u primarnoj zaštiti to i tražili", kaže Krolo.

Osim što će izjednačiti u pravima liječnike koji su dosad bili koncesionari i one koji su radili pri domovima zdravlja, Krolo kaže kako će se kroz novi zakon omogućiti da se ordinacije više ne gase nakon odlaska liječnika u mirovinu, nakon čega su pacijenti ostajali bez liječnika i lutali tražeći novog.

"Prema prijedlogu, najmanje godinu dana moramo imati doktora koji će s nama raditi, kako bi upoznao pacijente i mogao preuzeti rad u ordinaciji. Za pacijente to ništa ne mijenja, a i dalje im ostaje pravo izbora nekog drugog liječnika. Prijenos ordinacije nema veze s nasljeđivanjem, omogućit će da ne dođe do gašenja radnog mjesta liječnika, pacijenti će ostati na istoj lokaciji, medicinska sestra će zadržati svoje radno mjesto, a oprema u koju smo ulagali neće biti bačena u vjetar", pojašnjava Krolo.

Tko će naslijediti ordinacije

Tako se, dodaje, neće događati slučajevi poput nedavnog u Splitu, kada je ginekologinja morala zatvoriti ordinaciju nakon više od 20 godina rada jer je nije imao tko preuzeti, pa je 5000 žena odjednom moralo naći novog ginekologa.

Čelnica KoHOM-a upozorava kako će zapravo jedini stvarni problem biti pronaći specijalistu obiteljske medicine koji bi ordinaciju mogao preuzeti. "Takvih doktora jednostavno nema. Većina mladih liječnika odlučuje se za rad u bolnici i najveće je pitanje tko će uopće jednog dana naslijediti naše ordinacije".

Podsjeća kako je prosječna dob liječnika primarne zaštite 50 godina. a u idućih nekoliko godina u mirovinu će otići njih petstotinjak.

Po podacima Hrvatskog liječničog zbora, 71.000 pacijenata već je sada upisana kod medicinskog tima koji nema tzv. nositelja, odnosno liječnika, dok u sustavu, izuzevši dentalnu medicinu, trenutno nedostaje 2907 liječnika - 2345 obiteljskih, 278 ginekologa i 284 pedijatra.

Nedavno je raspisano 180 specijalizacija iz obiteljske medicine, koja traje četiri godine, a od 2020. u ordinaciji obiteljske medicine moći će, prema EU propisima, raditi samo specijalisti.

Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivan Vukoja kaže pak da je radna skupina za izradu zakona služila za zadovoljenje forme, svi HUBOL-ovi prijedlozi su ignorirani i nijedan nije ušao u finalni nacrt zakona.

Novi zakon ne rješava goruće probleme

"Bolnički sustav je najveći potrošač, a ništa nije napravljeno u zakonu da se neke stvari reguliraju", ističe Vukoja.

"Novi zakon ni na koji način ne rješava nekoliko gorućih problema, a to su održivost bolničkog sustava, reforma hitne medicinske pomoći, opstojnost domova zdravlja, pitanje stručnog usavršavanja liječnika i cjelovito rješenje specijalističkog usavršavanja", tvrdi Vukoja.

Dodaje kako je ignoriran prijedlog  za osnivanjem nacionalnog fonda za financiranje specijalizacija, koji ne bi pokrivao samo plaće, već i propisanu edukaciju liječnika na specijalizaciji.

S obzirom na Kujundžićevu najavu da će se zakonom uspostaviti sustav nagrađivanja liječnika, kako bi oni koji rade više bili i bolje plaćeni, Vukoja upozorava da za to treba donijeti vremensko-kadrovske normative, bez čega se ne može govoriti o nagrađivanju pojedinaca.

"I dalje ostaje neriješeno pitanje prekovremenog rada, pa to i dalje ostavlja u koliziji mnoge liječnike koji su odgovorni za organizaciju posla, zbog čega se vode i sudski  postupci. Osim toga, liječnici koji rade dulje od propisanih 48 sati ni na koji način nisu pravno zaštićeni, a znamo da je mogućnost pogreške i 'izgaranja' sigurno veća kod onog koji radi 180 sati više od nekoga s 2-3 sata više", rekao je Vukoja.

Facebook komentari

hr Sun Nov 12 2017 10:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Stiže novi zakon: Obiteljski liječnici moći će raditi do 70.

Domovi zdravlja postat će dijagnostički centri. Obiteljski doktori su zadovoljni prijedlogom, a bolnički nisu.

Nacrt novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek kreće u e-savjetovanje, a već je izazvao mnogo podijeljenih mišljenja.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite su uglavnom zadovoljni, a bolnički liječnici i djelatnici hitne ističu mnoge nedostatke. Jedna od novosti je da će obiteljski liječnici moći raditi do navršenih 70 godina te da će moći zaposliti još jednog liječnika u ordinaciji. Predviđen je i sustav nagrađivanja liječnika, ali nije jasno po kojem ključu. - pišu 24sata

- Nacrt predstavlja konačno uređenje primarne zdravstvene zaštite i završetak reforme stare 20 godina. Pacijenti će dobiti kvalitetniju uslugu, a mi ćemo raditi na mnogo bolji način – kaže dr. Ines Balint, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Obiteljski liječnici napokon će dobiti mogućnost izbora žele li biti zaposlenici doma zdravlja ili privatnici, po strogim mjerilima i uz ugovore s osiguravateljem. Imat će mogućnost udruživanja, slobodno raspolagati svojim financijama te ulagati u nova znanja i uređaje.

- To je značajno za pacijente jer će se unutar grupacija moći osigurati usluge zbog kojih se do sada išlo u bolnicu. Primjerice, ako obiteljski liječnik sumnja na žučne kamence, to će se ubuduće moći utvrditi u dva dana, dok bi u bolnici čekao dva ili tri mjeseca na pregled - kaže Balint.

Navodi da bi reorganizacijom domovi zdravlja trebali postati i dijagnostički centri. Tako bi pacijenti mogli brže obaviti pregled i pretrage, a bolnice bi se rasteretile. Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivan Vukoja rekao je kako je radna skupina ignorirala sve njihove prijedloge.

Navodi da novi zakon neće riješiti goruće probleme zdravstva, poput održivosti bolničkog sustava, stručnog usavršavanja liječnika i reforme hitne medicinske pomoći. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 09:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13d7a4b9e03e77088b456a/80
Foto: Splitski Dnevnik

Zbog radova na splitskoj obilaznici ogromne gužve

Umjesto dvije prometne trake, ide se jednom, a “suženje” je zahvatilo i sve one koji izlaze iz rotora, dakle iz smjera Dugopolja

Hrvatske ceste idućih mjesec dana  rade “na sanaciji prijelaznih naprava na mostovima Mostine i Smokovik”.- piše Splitski Dnevnik

To znači kako će gužve započinjati od Solina, odnosno od Širine, jer privremena regulacija prometa (brzom cestom, odnosno magistralom) u smjeru Splita započinje na križanju kod bivšeg Mercatora. Umjesto dvije prometne trake, ide se jednom, a “suženje” je zahvatilo i sve one koji izlaze iz rotora, dakle iz smjera Dugopolja. 

Valjda kako bi vozačima bilo još teže, nije bilo neke koordinacije između različitih tvrtki koje obavljaju radove pa su ponovno krenula raskapanja kod Eurodausa, odnosno bivšeg Peveca. Tako je zatvorena i ulica Salonitanskih mučenika, a na tom dijelu Putem Mostina promet regulira semafor. Tako se stvaraju gužve i na alternativnom (u odnosu na Jadransku magistralu, odnosno splitsku zaobilaznicu) pravcu za ulazak u Split, u Solinskoj ulici.

Tko se uspio provući “grbavim” puteljkom od Bauhausa na Brda i krene uzbrdo preko Pujanki, podsjetimo – u Krležinoj ulici se grade parkirališta, pripremni radovi traju već koji tjedan pa su parkirani automobili privremeno prognani u jednu prometnu traku Velebitske. - piše Splitski Dnevnik

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 08:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

Danas djelomično sunčano, temperature do 17

Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu i jugo

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku; najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 13, a na Jadranu 14 i 17 Celzijevih stupnjeva, navodi se u prognozi Državnog hidrometeorološkoga zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za danas.

 Od sredine dana uz više oblaka malo kiše moguće je na širem riječkom području i mjestimice u Goskome kotaru. Ujutro u Lici i Slavoniji ponegdje slab mraz i magla.

Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu i jugo. 

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 08:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .