Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589a229fb473981f248b45d6/80
Foto: Pixabay

Smartphonei sutrašnjice detektirat će rak kože kao i dermatolozi

Rak kože sve je veći problem današnjice, posebno zbog činjenice da ga nije lako uočiti. S druge strane, ljudi se ne odlučuju na pregled jer nisu potpuno sigurni treba li im uopće. Sve ove zapetljancije koje mogu ogroziti živote mogle bi u skorije vrijeme postati prošlost zahvaljujući strojnom učenju
Računalni stručnjaci sa Stanforda su kreirali bazu podataka od 130 tisuća slika kožnih oboljenja i 'trenirali' posebno skrojeni algoritam da prepoznaje (potencijalni) rak kože. Još od prvog testa, rezultati su bili impresivno točni.

- 'Shvatili smo da je to moguće izvesti, ne samo da stvar radi dobro, već u rangu dermatologa - izjavio je Sebastian Thrun, profesor centra Stanford Artificial Intelligence Laboratory. - Tada smo shvatili i kako nije riječ tek o zgodnom projektu za studente, već prilika da napravimo nešto fenomenalno za cijelo čovječanstvo - dodao je.

Istraživački rad objavljen u znanstvenom glasilu Nature 21. siječnja prošao je test s više od 20 dermatologa. Algoritam je na ljudskoj razini uspješno prepoznavao lezije, koje predstavljaju najučestalije i najsmrtonosnije oblike raka, piše tpotal.

Kod raka kože prvi i osnovni korak dijagnoze je vizualni pregled. Dermatolozi u pravilu pregledaju sumnjive lezije, a ako je rezultat sumnjiv, slijedi biopsija. Uvođenjem algoritma u računicu za prvi pregled ne samo da bi se moglo srezati troškove, već i spasiti nebrojeno mnogo života zahvaljujući ranom otkrivanju. Strojno učenje se tek odnedavno počelo koristiti i za vizualne segmente, a takvo treniranje računala s vremenom bi postajalo samo bolje i bolje što barata s više vizualnog materijala koje koristi za dijagnostiku.

  Za temelj ovog algoritma sa Stanforda poslužilo je Googleovo postojeće rješenje koje je 'trenirano' da prepozna 1,28 milijun slika iz tisuću kategorija. Inicijalno je napravljen tek da razaznaje pse i mačke, no na Stanfordu su ga naučili kako prepoznati maligno oboljenje i razlikovati ga od bezopasnih pojava na koži. Dodana prednost korištenja algoritma za dijagnostiku je i činjenica da ga se, za razliku od ljudi, da objektivno fino podešavati za osjetljivost, u brdo dodatnih parametara.

Budućnost je vrlo bliska. Za dijganostiku koju izvode na Stanfordu treba računalo, no isti znanstveni tim već planira napraviti mobilnu aplikaciju koja će korisnicima omogućiti dijagnostiku kod kuće - i u svakom trenutku. javlja tpotal.

Facebook komentari

hr Tue Feb 07 2017 20:41:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5906ce48b47398ea678b4586/80
Foto: Google Earth

Što bi bilo s našim gradovima na moru da se otopi sav led?

Stotine milijuna ljudi koji žive na europskim obalama morat će u budućnosti migrirati u unutrašnjost kontinenta, a more će izbrisati neke od najstarijih gradova na kontinentu

Razine mora su u rastu, a znanstvenici su ranije potvrdili kako je otapanje leda nezaustavljivo. Predviđa se da bi do 2050. godine na Arktiku mogli imati ljeta bez leda, a ako se otopi sav led, razine oceana mogle bi narasti za 60-ak metara. No, ovdje se može raditi o tisućama godina, dok realne projekcije navode kako bi do kraja stoljeća razina mora mogla rasti od 30 cm do najviše jednog metra. - pišu 24 sata

Što bi otapanje leda značilo za Europu i obalna područja na kojima žive milijuni ljudi pokazuje animirana infografika na dnu teksta.

Na jugoistoku Europe more bi se prelilo u Crno more i Kaspijsko jezero te bi potopilo Odessu i Istanbul, a Jadran bi se proširio prema sjeveru i izbrisao Veneciju, ali i hrvatski obalni gradovi sigurno ne bi bili pošteđeni.

- Ako se gleda realni scenarij do kraja stoljeća, poplavama su najviše izloženi zaleđe Zadra i delta Neretve - rekao je Mirko Prlić iz Zavoda za Geofiziku PMF-a. Dodao je pak da ova projekcija od 60 metara nije trenutno realan scenarij kad se govori o tako dugom razdoblju jer Zemlju bi jednako tako moglo zahvatiti i novo ledeno doba...

Na zapadnoj obali Italije, rast razine mora bi pogodio Rim, ali more bi progutalo Marseille, Barcelonu.

Baltik bi na sjeveru Europe potopio St. Peterburg te Helsinki, a kako je pola Nizozemske već ispod razine mora ova bi zemlja mogla ostati samo povijesni podatak, zajedno s Danskom. Stockholm, Kopenhagen i Amsterdam također su gradovi koji bi završili pod morem, a poplave bi zahvatile i najmnogoljudnije dijelove Velike Britanije poput Londona. 

U svakom slučaju, nastavimo li ovim smjerom stotine milijuna ljudi koje žive na europskim obalama morat će u budućnosti migrirati u unutrašnjost kontinenta, a more će izbrisati neke od najstarijih gradova na kontinentu. - pišu 24 sata

Facebook komentari

hr Mon May 01 2017 07:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900fad7b4739857558b4633/80

Zašto su djeca danas sve bezosjećajnija i spremna na nasilje?

Najmanje svako četvrto dijete je, prema istraživanjima, žrtva vršnjačkog nasilja, najčešće u dobi od 10 do 14 godina

U društvu u kojem se neprestano govori o reformi obrazovanjakao vidu brige za djecu, vlada šutnja o tome da su djeca krivnjom roditelja, ali i škola koje zanemaruju odgojnu funkciju bezosjećajnija, sklona vršnjačkom nasilju, izrugivanju, isključivanju druge djece iz igre i druženja. Barem svako četvrto dijete je, prema istraživanjima, žrtva vršnjačkog nasilja, najčešće u dobi od 10 do 14 godina. U nizu škola stvarnost je takva da djeca neće reći djetetu koje je izostalo iz škole zbog bolesti zadaću, dobro znajući da nenapisana zadaća znači minus u dnevniku, a više ih donosi i jedinicu, piše večernji list.

Mnogi roditelji žale se da kad im dijete zamoli zadaću preko Vibera ili WhatsAppa da ga djeca iz razreda ignoriraju ili pak satima čeka odgovor iako vidi da su svi pročitali poruku. Da ne govorimo o izrugivanju djece zbog nemarkirane odjeće, verbalne agresije licem u lice ili preko društvenih mreža “da je ružno, glupo, luzer(ica)”. Dječji psihijatar Nenad Jakušić ističe da se mnogi roditelji danas ponašaju u stilu da je bolje da im je dijete nasilno, nego da bude žrtva kao da ne postoji ništa između, kao da nije najbolja ravnoteža – odgoj djeteta, koje neće biti ni žrtva, ni nasilnik, nego dobar čovjek. Kao voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladeži u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici upoznat je sa stanjem u školama i među djecom.

– Danas se u školi često događa isključivanje djece iz igre i druženja, pa se stvaraju grupice djece po imovinskom statusu, izgledu, po tome kako tko kotira u razredu i kako se odijeva, ali i po ocjenama. Djeca puno puta ne žele posuditi bilježnice djeci iz razreda kad nisu bila u školi ili se prave da ne znaju zadaću. Najčešće se to događa u višim razredima osnovne škole i srednjoj. Kako su ocjene u školi najvažnije zbog suparništva, ima i zluradosti među djecom koja se vesele neuspjehu drugog. A škole baš briga za to i kako se djeca osjećaju jer je glavno da provedu svoj nastavni program. Ima, naravno, dobrih školi s manjim razredima koji na vrijeme reagiraju prije nego dođe do bullyinga – kaže Jakušić. Djeca su si, slaže se, prije više pomagala jer nije bilo negativne kompetitivnosti. A djeca koja ne žele reći zadaću, koja su odgojena tako da je najvažnije da je njima dobro i da ih baš briga za druge takva će ostati i kao ljudi. Psihologinja, prof. dr. Mirjana Nazor, ističe da se zanemaruje da je škola prije svega odgojno-obrazovna institucija, a danas su fetiš ocjene, a ne odgoj.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 07:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5876b47398724b8b46b3/80
Foto: D.N.

Hoće li ljudska noga zakoračiti na dno Crvenog jezera u Imotskom?

Taj bi se zaron iskoristio i za detaljno ispitivanje flore i faune Crvenog jezera, kada bi se pokušalo ustanoviti i do koje dubine egzistira život u samom jezeru
Za nekih desetak dana, preciznije 5. svibnja, planira se održavanje značajne speleoronilačke akcije u Crvenom jezeru u Imotskom. Tada bi ljudska noga trebala prvi puta u povijesti zakoračiti na dno ovog svjetski poznatog nacionalnog krškog fenomena. Taj povijesni zaron predvodit će Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac.  Ujedno, taj bi se zaron iskoristio i za detaljno ispitivanje flore i faune Crvenog jezera, kada bi se pokušalo ustanoviti i do koje dubine egzistira život u samom jezeru.

Kontaktirali smo direktora Turističke zajednice Imotski Luku Kolovrata, koji nam je priopćio kako teku pripreme za ovu akciju:

- U tijeku su finalne, posljednje pripreme za organizaciju ovog projekta, odnosno povijesnog ronjenja do samog dna Crvenog jezera u Imotskom. Ne radi se tek o običnom zaronu, iako nijedan zapravo nije takav, što znaju svi koji se bave ronjenjem, ali ovdje se radi gotovo o pustolovnom događaju, jer ne možemo predvidjeti što nas sve očekuje pod vodom. Također, ovaj događaj sadrži i znanstvene značajke jer će tim speleoronilaca pokušati prikupiti što je moguće više uzoraka flore i faune, kako bismo i na taj način dobili što više informacija o životu u jezeru.

Moram istaknuti kako su već ishodovane sve potrebne dozvole i dopuštenja za organizaciju ovog događaja. Posebno pazimo na sigurnost svih aktera. U čitavoj organizaciji sudjelovali su djelatnici Turističke zajednice te članovi Ronilačkog kluba “Crveno jezero“, koji su na raspolaganju za sve logističke radove. Trenutno se radi na konstrukciji odgovarajuće platforme za potrebe samog projekta. Evo, nadam se da će i povoljni vremenski uvjeti ići u prilog svim sudionicima ovog događaja - istaknuo je Kolovrat.

Spomenimo i to kako za čitav događaj vlada izniman medijski interes. Samo iz Francuske najavljen je dolazak nekoliko desetaka novinarskih ekipa, a upiti pristižu iz mnogih europskih zemalja, posebno onih s dugom pomorskom tradicijom. Također, najavljeni su i dolasci mnogobrojnih javnih medijskih servisa iz Hrvatske. Naš portal Dalmacija News također će prisustvovati ovom svojevrsnom ronilačkom spektaklu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fbc0b3b4739809458b4649/80

Žene manje tipkaju: Muškarci su veća opasnost na cestama

Prvo istraživanje korištenja komunikacijske tehnologije na sigurnost u prometu u Hrvatskoj pokazalo je da tek 24% vozača u prometu ne koristi mobitel u vožnji, dok čak više od 60% mladih piše poruke i fotografira se
Statistike pokazaju kako popularne "selfije" okida svaki osmi vozač, dok svaki dvanaesti fotografira krajolik. Žene u prometu mobitel koriste manje od muškaraca, njih 46% čita poruke za vrijeme vožnje, dok isto čini čak 65% muškaraca.

S druge strane, sasvim je očekivano što čak 61 posto vozača ispod 35 godina čita poruke, dok to čini samo 28 posto starijih od 50. No, razlog apstinenciji kod starijih vozača uglavnom nije veće iskustvo i briga za sigurnost u prometu, nego nedovoljno poznavanje tehnologije.

Ne iznenađuje niti to što najrizičniju skupinu čine mlađi do 24. Oni ne samo da redovito čitaju i pišu poruke za vrijeme vožnje, nego njih čak 60 posto i fotografira, a 45 posto ih snima i video materijale u vožnji.

Istraživanja su pokazala kako korištenje mobitela za vrijeme vožnje povećava mogućnost nesreće za 12 puta, ali i samo posezanje za mobitel povećava istu mogućnost za čak pet puta. Nedostatak koncentracije vozača uzrokuje kašnjenja u reakciji za čak 50%, odnosno u prosjeku za 3 desetinke sekunde.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 14:13:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .