Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c42daf10e493833828b4583/80
Foto: PIXABAY

Istrebljujemo velike ribe i sad imamo pošast meduza

Mediteran kakav je nekoć bio danas je skoro pa mit, sa svakom ulovljenom tunom, sabljarkom ili kornjačom sve je gore
Španjolski otok Menorca zaštićeno je prirodno područje; morska vegetacija, ribe, školjke, a tek plaže... More oko otoka jedno je od posljednjih utočišta plavoperajne tune na Mediteranu, podsjeća Business Insider. Uopće, ovdje još uvijek tako vrvi životom tako da je to područje pod zaštitom UNESCO-a, ga se uspoređuje s Galapagosom, ovdje je čak pet prirodnih rezervata i parkova prirode.

Ovdje se strogo prati svaki razvoj, svaka gradnja. Ali, samo nešto malo dalje prema pučini, more uokolo poharano je divljačkim izlovom ribe, turizmom i zagađenjem. "Važno je da zapamtimo Mediteran kakav je nekoć bio na najplodnijem moru planeta s velikom bioraznolikosti riba", upotrijebio je Rory More iz Blue Marine Foundation krilaticu izvorno kojom se reklamira turizam na Jadranu u Hrvatskoj.

On je podsjetio da je u posljednjih pola stoljeća, nešto više, čovječanstvo tako temeljito izlovilo ribe da je Mediteran zbilja poharan kao more koje je gusto okruženo brojnim zemljama koje su sve redom orijentirane na ribarstvo, tvrdi Express.hr

"90 posto ribe neodrživo se izlovljava", kazao je.

Njegova organizacija upozorava da je od 1950. do danas iz oceana i mora istrijebljeno čak 90 posto velikih riba. Moore kaže da mnogi koji dolaze na Mediteran to uopće ne razumiju, ne shvaćaju da je to more u najvećem dijelu opustošeno.

"Plivate i jedva da vidite koju ribu zato što jedva da je još koja i ostala... Sve je pod rizikom istrebljenja, sve što je na meti ribarica; uključujući jastoge, škarpine i hobotnice."

Sredozemno more je, kako upozorava WWF, najvažnije svjetsko lovno područje plavoperajne tune. Prije nešto više od jednog desetljeća pisao je Večernji list da je ova vrsta tune istrebljena do 19 posto prvobitne populacije. Samo koju godinu poslije to je dovedeno do pukih tek oko tri posto. Bio je to sam rub istrebljenja i toj inteligentnoj ribi definitivno bi do danas već bio kraj da se nije krenulo s borbom za njen oporavak.

Express je prije dvije godine pisao da se ta riblja vrsta polako oporavlja, ali razloga za slavlje nije bilo jer su isti podaci WWF-a navodili da je mediteranska sabljarka, riba koju naši stari po jadranskoj obali pamte kao iglun, pred potpunim kolapsom. Od ukupnog izlova, ribarske flote iz EU-a love čak 75 posto, prvenstveno ribari iz Italije, Španjolske i Grčke. Ta riba je za Hrvatsku važna kao dio turističke ponude, mada, ovom stopom izlova pitanje je koliko će i to potrajati.

U posljednjih 20 godina ulov sabljarke smanjen je za 50 posto. Previše nedorasle ribe koja još nije spolno sazrela ulovi se prije nego što se stigne reproducirati i tako osigurati opstanak vrste. Bila je to epizoda iz iste mračne priče koju je sada pokrenuo Business Insider.

Moore je kazao da se plavoperajna tuna oporavlja zahvaljujući ograničenjima koja je uvela EU, što je primjer da se ipak može, kao i to da je samim ribarima u interesu da se ribari manje i održivo, inače će ostati bez ičega. Blue Marine Foundation, kako bi obuzdalo ribarenje, posebno ono velikih kompanija, pokrenuo je brojne projekte za zaštitu Mediterana, između ostalog i Project Menorca.

"Nastojimo uključiti male ribare... Na Mediteranu je 70 posto ribara malih, ali oni izlove samo 20 posto ribe. Brodovi velikih kompanija izlove ostalo", kazao je Moore, a tu se onda došlo do vrlo zanimljivog podatka da su upravo mali ribari oni kojima je najlakše objasniti što se događa s morem i privoljeti na suradnju.

Slično je stanje i na Menorci. Velike tvrtke odavno su sasvim nadvladale lokalne ribare. Koliko će se izloviti ribe utječe i na tamošnje koralje i na područja pod morskom travom, vrlo značajna u doba klimatskih promjena zato što ona apsorbiraju 35 puta više puta CO2, barem tako navodi BI, nego šume na kopnu. U morskoj travi se usto skriva i riblja mlađ. No, kada dolazi do zagađenja mora, pa do "oranja" sidrima po dnu... Sve to dio je borbe Projecta Menorca kroz mjere kao što su uklanjanje plastičnog otpada iz mora, s plaža, zaostalih pokidanih mreža, izbacivanje plastičnih nerecikliranih vrećica iz upotrebe. Primjer mjera za spas i održanje Menore potpuno je primjenjiv na Jadran. Što se velikih riba tiče, na Jadran je primjenjivo ono što je Deutsche Welle nedavno kazao u vezi južne Španjolske i eskalacije broja meduza.

Bila je riječ o tome da su meduze dosegnule i Menorcu, dotle da je tamo u gradu Benidormu bilo čak zabranjeno kupanje. Meduze se kao pošast sve češće pojavljuju i u Jadranskom moru, onom istom odakle istrebljujemo velike ribe.

Stvar je jednostavna; čovjek iskorjenjuje prirodne grabežljivce koji jedu meduze kao što su tuna, morske kornjače, sabljarke i slične, oni eliminiraju sve manje i manje meduza, koje se posljedično počinju eksplozivno razmnožavati. Meduzama dodatno pomaže i zagađenje Mediterana nitratima, uslijed kojih se razmnožava fitoplankton, logično jer jedno je umjetno gnojivo, a drugo je biljka, pa meduze uza sve ono prije, imaju još i ogromne neočekivane količine hrane.

2017. godine Phys.org donio je rezultate istraživanja prema kojem je Mediteran došao dotle da bi "mu ekosustav lako mogao otići preko granice s koje se više ne bi mogao oporaviti". Diljem svijeta danas je još samo 13 posto površine oceana neoštećeno ljudskim utjecajem i u njima je na samo 5 posto površine još uvijek isti broj morskih organizama kao što je bilo 1950.

hr Sat Jan 19 2019 09:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d52743029111cf4448b4580/80

Čarobna noć u Zvjezdanom selu Mosor: Posjetitelji promatrali spektakl na nebu - suze svetog Lovre

Samom promatranju je prethodilo i zanimljivo znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Od Big Banga do Higgsovog bozona“

Udruga Zvjezdano selo Mosor je još jednom s uspjehom ovog ponedjeljka (12. kolovoza) organizirala promatranje meteorskog roja Perzeida. Na početku večeri su prvi među posjetiteljima uzeli učešća u snimanju „Milenijske fotografije meteorskog roja Perzeida“. Uz pomoć vatrogasne dizalice, fotografiju je snimio Šime Strikoman

Samom promatranju je prethodilo i zanimljivo znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Od Big Banga do Higgsovog bozona“. Održao ga je naš ugledni fizičar, prof. Daniel Denegri, dopisni član HAZU, emeritus direktor istraživanja u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi.

Ukupno više od tisuću posjetitelja je nakon predavanja dobilo priliku s terase zvjezdarnice i iz njene okolice pogledom loviti brze meteore Perzeide. Nebo je, istina, bilo vedro, ali skoro puni Mjesec je prilično ometao promatranje, onemogućivši uočavanje onih bljeđih meteora. 

Unatoč tome, viđeno je nekoliko desetaka „zvijezda padalica“, a svaka od njih je popraćena bučnim reakcijama onih koji su imali sreće u pravom trenutku gledati u pravom smjeru. Prisutnima je promatranu pojavu protumačio astronom-animator ZSM-a Zoran Knez, a asistitrao mu je i član Udruge Mijo Ćurak. I ovo događanje u zvjezdarnici u Gornjem Sitnom je organizirao Tomislav Nikolić, tajnik udruge Zvjezdano selo Mosor.

Program je okončan u jedan sat nakon ponoći, a brojni zvjezdoljupci su i nakon toga nastavili „loviti“ meteore iz okolice zvjezdarnice.

hr Tue Aug 13 2019 10:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d33295529111c58128b469b/80
Foto: Rino Stanić

Neobična vrsta hobotnice pojavila se u Jadranskom moru

Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra
Između otoka Hvara, Brača i Šolte odvija se invazija vrste plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti. Plivarice na tom području trenutno love na desetke primjeraka. 

Krakovi ove hobotnice povezani su tankom kožom koja nakon ulova nažalost pukne. 
Vrlo slične pojave poput ove zabilježene su već prije, vjerojatno su se pogodili određeni hidrografski uvjeti u moru što je pogodovalo trenutnoj invaziji.

Samo da dobijete predodžbu koliko je to rijetko u Jadranu, zadnja poznata pojava bobuljaka u ovakvom broju na malom prostoru je bila 1936. godine, nakon toga ulov bobuljaka bio je pojedinačan, a broj službeno zabilježenih se može izbrojiti prstima jedne ruke. - piše Podvodni.hr

Vrlo malo znamo o životu bobuljka koji je rasprostranjen i „rijedak“ u svim svjetskim morima. Tek 2002. godine otkriven je prvi mužjak i od tada znamo da je ovo životinja sa najvećom razlikom u veličini između spolova. Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra.
To što je mi ne možemo vidjeti i uloviti se ne odnosi na tune i iglune. Istraživanje hranjenja velikih grabežljivih riba u Sredozemlju 2015. godine pokazalo je da grabežljive ribe u svom želucu imaju ovu hobotnicu. To nam govori da ova hobotnica ne bi trebala biti toliko rijetka koliko mislimo da je, ali mi nismo ribe, ribe bolje poznaju podmorje od nas. Ukoliko uočite ili ulovite ovu vrstu obavezno nam javite da možemo službeno zabilježiti i vaš nalaz. - piše na Facebook stranici Podvodni.hr
hr Sat Jul 20 2019 16:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d301a4329111c22128b4592/80
Foto: Pixabay

Treći uzrok smrti u svijetu: Možemo li spriječiti moždani udar?

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti?
Još uvijek prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. U većini razvijenih zemalja moždani udar je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odnosno vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Različitim istraživanjima potvrđeno je da vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova iznosi u najboljem slučaju 3 do 6 sati. 

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti, u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska su govorili Marina Roje Bedeković - specijalist neurolog i Tatjana Perić, prvostupnica sestrinstva. 

Roje Bedeković je kazala da, obzirom na uzrok, postoje 2 vrste moždanih udara, a češći je onaj koji nastaje zbog začepljenja krvne žile mozga - čak u 80 do 85% slučajeva se javlja. 

Govorila je o rizičnim čimbenicima, rekla je da na neke možemo utjecati, ali na neke ne, no posljednjih desetljeća je postignut veliki napredak u prevenciji i u liječenju moždanog udara. 

Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su: povišen krvni tlak, određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, nasljeđe, itd. 

Perić je govorila o ulozi medicinskih sestara u prevenciji moždanog udara, one zajedno s liječnicima educiraju građane kako bi spriječili nastanak moždanog udara. Kazala je da tijekom hospitalizacije pacijenta ostvaruju dobar odnos i podrška su im. 

Govorila je o tome kako je važna i dobra komunikacija s obitelji pacijenta, educiraju ih i savjetuju. Više pogledajte ovdje.
hr Thu Jul 18 2019 09:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Novo cjepivo će jačati imunitet u borbi s rakom dojke i pluća

Genetskom modifikacijom imunosnih stanica pacijenta one 'prepoznaju' rak, a njihovim umnožavanjem i vraćanjem u organizam jača se imunitet u borbi protiv solidnih tumora, tvrde znanstvenici

Znanstvenici iz SAD-a su razvili cjepivo koje bi moglo ojačati imunološki sustav u borbi protiv raka, koje će biti primjenjivo prvenstveno u liječenju tzv. solidnih tumora koji ne sadrže ciste ili tekućinu, kao što su, na primjer, rak pluća ili dojke. Terapija je već poznata kao CAR-T, ili terapija kimeričnim antigenskim receptorima, a funkcionira tako da se imunosne stanice pacijenta genetski modificiraju i tako prepoznaju tumorske stanice te umnožene vraćaju u organizam, kako bi se mogle boriti protiv njega.

Istraživanje terapije provodi se na Institutu za biološku tehnologiju u Massachusettsu, a vodi ga Leyuan Ma, znanstveni suradnik na Koch Institutu za integrativna istraživanja raka.

Terapija podrazumijeva uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta, koje se zatim u laboratoriju modificiraju da bi prepoznale tumorski gen te infuzijom vraćaju u krv pacijenta. Tako se imunološki sustav oboljelog 'reprogramira' kako bi prepoznao i uklonio tumore.

Kad je terapija testirana na miševima, u 60 posto životinja potpuno je eliminiran solidni tumor. Miševi su se mogli uspješnije boriti i s ponavljajućim tumorima mjesecima nakon terapije. Autor studije, biolog prof. dr. Darrell Irvine kaže kako se dobar odgovor postiže kod više od polovice tretiranih životinja.

Zanimljivo je da znanstvenici nisu bili sigurni da će terapija CAR-T stanicama biti učinkovita kod solidnih tumora, jer oni potiskuju imunološki sustav, odnosno 'razoružavaju' T-stanice prije nego dođu do receptora stanice raka. Zbog toga su započeli s istraživanjem pretpostavke da se cjepivom ciljanim u limfne čvorove u kojima se nalazi mnoštvo imunoloških stanica, može potaknuti njihova funkcionalnost.

- Naša je hipoteza bila da ćemo povezivanjem receptora T-stanica za CAR u limfnom čvoru doći do toga da postanu funkcionalnije. Tada bi mogle biti otporne na djelovanje solidnih tumora i još uvijek aktivne kad udu u solidni tumor - pojašnjava dr. Irvine. Prije nekoliko godina, isti znanstvenici su otkrili da mogu učinkovitije 'isporučivati' cjepivo limfnim čvorovima povezujući ih s masnom molekulom, što je bila osnova za novi uspjeh.

Inače, terapija CAR-T stanicama dostupna je u javnom zdravstvenom sustavu za djecu i osobe do 25 godina s akutnom limfoblastičnom leukemijom B-stanica u SAD-u i do sada je primijenjena kao eksperimentalna u samo nekoliko slučajeva. Tako američka Agencija za hranu i lijekove kaže da su 2017. odobrene dvije CAR-T terapije. Pretpostavlja se da je pogodna za ljude s uznapredovalim ili pogoršanim karcinomom krvi koji ne reagiraju na liječenje ili imaju relaps bolesti. Također, preporučuje se za odrasle osobe s difuznim limfomom velikih B-stanica i primarnim limfomom B-stanica medijastinalnog sustava.

Osim što liječe, CAR-T stanice sprečavaju povrat bolesti

CAR-T cjepivom eliminirani su tumori kod miševa s rakom dojke, melanomom i glioblastomom, koji započinje u mozgu ili kralježničnoj moždini, s tim da je liječenje spriječilo i ponovno pojavljivanje tumora. Naime, oko 75 dana nakon tretmana, istraživači su miševima ubrizgali stanice identične onima koje su tvorile izvorne tumore, i pokazalo se da ih imunološki sustav 'čisti', objavljeno je u časopisu Science. Štoviše, otprilike 50 dana nakon toga, istim su životinjama ubrizgane stanice tumora koji nisu bili u antigenu cjepiva i njihov imunosni sustav je eliminirao i ove tumore. To ukazuje na mogućnost da, nakon što CAR-T stanice počnu uništavati tumor, imunološki sustav stvara 'stanice memorije' koje eliminiraju ovu malignu masu ako se ponovno pojavi, prenosi Daily Mail.

- Ako uzmemo životinje koje se čine izliječenima i ponovno im ubrizgamo tumorske stanice, one će ih odbaciti - zaključuje dr. Irvine. Pritom je, kaže, važno imati T-stanice koje napadaju različite antigene, jer u protivnom tumor mora samo mutirati da bi izbjegao imunološki napad.

U drugom dijelu eksperimenta, istraživači su pokazali da ljudske stanice obložene antigenom CAR stimuliraju i ljudske CAR-T stanice, što ukazuje na mogućnost da bi isti princip liječenja mogao djelovati i kod ljudi, kažu istraživači.

Dr. Irvine procjenjuje da bi se djelovanje kod ljudi moglo ispitati u idućih godinu dana, piše 24sata.

hr Wed Jul 17 2019 12:34:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .