Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c42daf10e493833828b4583/80
Foto: PIXABAY

Istrebljujemo velike ribe i sad imamo pošast meduza

Mediteran kakav je nekoć bio danas je skoro pa mit, sa svakom ulovljenom tunom, sabljarkom ili kornjačom sve je gore
Španjolski otok Menorca zaštićeno je prirodno područje; morska vegetacija, ribe, školjke, a tek plaže... More oko otoka jedno je od posljednjih utočišta plavoperajne tune na Mediteranu, podsjeća Business Insider. Uopće, ovdje još uvijek tako vrvi životom tako da je to područje pod zaštitom UNESCO-a, ga se uspoređuje s Galapagosom, ovdje je čak pet prirodnih rezervata i parkova prirode.

Ovdje se strogo prati svaki razvoj, svaka gradnja. Ali, samo nešto malo dalje prema pučini, more uokolo poharano je divljačkim izlovom ribe, turizmom i zagađenjem. "Važno je da zapamtimo Mediteran kakav je nekoć bio na najplodnijem moru planeta s velikom bioraznolikosti riba", upotrijebio je Rory More iz Blue Marine Foundation krilaticu izvorno kojom se reklamira turizam na Jadranu u Hrvatskoj.

On je podsjetio da je u posljednjih pola stoljeća, nešto više, čovječanstvo tako temeljito izlovilo ribe da je Mediteran zbilja poharan kao more koje je gusto okruženo brojnim zemljama koje su sve redom orijentirane na ribarstvo, tvrdi Express.hr

"90 posto ribe neodrživo se izlovljava", kazao je.

Njegova organizacija upozorava da je od 1950. do danas iz oceana i mora istrijebljeno čak 90 posto velikih riba. Moore kaže da mnogi koji dolaze na Mediteran to uopće ne razumiju, ne shvaćaju da je to more u najvećem dijelu opustošeno.

"Plivate i jedva da vidite koju ribu zato što jedva da je još koja i ostala... Sve je pod rizikom istrebljenja, sve što je na meti ribarica; uključujući jastoge, škarpine i hobotnice."

Sredozemno more je, kako upozorava WWF, najvažnije svjetsko lovno područje plavoperajne tune. Prije nešto više od jednog desetljeća pisao je Večernji list da je ova vrsta tune istrebljena do 19 posto prvobitne populacije. Samo koju godinu poslije to je dovedeno do pukih tek oko tri posto. Bio je to sam rub istrebljenja i toj inteligentnoj ribi definitivno bi do danas već bio kraj da se nije krenulo s borbom za njen oporavak.

Express je prije dvije godine pisao da se ta riblja vrsta polako oporavlja, ali razloga za slavlje nije bilo jer su isti podaci WWF-a navodili da je mediteranska sabljarka, riba koju naši stari po jadranskoj obali pamte kao iglun, pred potpunim kolapsom. Od ukupnog izlova, ribarske flote iz EU-a love čak 75 posto, prvenstveno ribari iz Italije, Španjolske i Grčke. Ta riba je za Hrvatsku važna kao dio turističke ponude, mada, ovom stopom izlova pitanje je koliko će i to potrajati.

U posljednjih 20 godina ulov sabljarke smanjen je za 50 posto. Previše nedorasle ribe koja još nije spolno sazrela ulovi se prije nego što se stigne reproducirati i tako osigurati opstanak vrste. Bila je to epizoda iz iste mračne priče koju je sada pokrenuo Business Insider.

Moore je kazao da se plavoperajna tuna oporavlja zahvaljujući ograničenjima koja je uvela EU, što je primjer da se ipak može, kao i to da je samim ribarima u interesu da se ribari manje i održivo, inače će ostati bez ičega. Blue Marine Foundation, kako bi obuzdalo ribarenje, posebno ono velikih kompanija, pokrenuo je brojne projekte za zaštitu Mediterana, između ostalog i Project Menorca.

"Nastojimo uključiti male ribare... Na Mediteranu je 70 posto ribara malih, ali oni izlove samo 20 posto ribe. Brodovi velikih kompanija izlove ostalo", kazao je Moore, a tu se onda došlo do vrlo zanimljivog podatka da su upravo mali ribari oni kojima je najlakše objasniti što se događa s morem i privoljeti na suradnju.

Slično je stanje i na Menorci. Velike tvrtke odavno su sasvim nadvladale lokalne ribare. Koliko će se izloviti ribe utječe i na tamošnje koralje i na područja pod morskom travom, vrlo značajna u doba klimatskih promjena zato što ona apsorbiraju 35 puta više puta CO2, barem tako navodi BI, nego šume na kopnu. U morskoj travi se usto skriva i riblja mlađ. No, kada dolazi do zagađenja mora, pa do "oranja" sidrima po dnu... Sve to dio je borbe Projecta Menorca kroz mjere kao što su uklanjanje plastičnog otpada iz mora, s plaža, zaostalih pokidanih mreža, izbacivanje plastičnih nerecikliranih vrećica iz upotrebe. Primjer mjera za spas i održanje Menore potpuno je primjenjiv na Jadran. Što se velikih riba tiče, na Jadran je primjenjivo ono što je Deutsche Welle nedavno kazao u vezi južne Španjolske i eskalacije broja meduza.

Bila je riječ o tome da su meduze dosegnule i Menorcu, dotle da je tamo u gradu Benidormu bilo čak zabranjeno kupanje. Meduze se kao pošast sve češće pojavljuju i u Jadranskom moru, onom istom odakle istrebljujemo velike ribe.

Stvar je jednostavna; čovjek iskorjenjuje prirodne grabežljivce koji jedu meduze kao što su tuna, morske kornjače, sabljarke i slične, oni eliminiraju sve manje i manje meduza, koje se posljedično počinju eksplozivno razmnožavati. Meduzama dodatno pomaže i zagađenje Mediterana nitratima, uslijed kojih se razmnožava fitoplankton, logično jer jedno je umjetno gnojivo, a drugo je biljka, pa meduze uza sve ono prije, imaju još i ogromne neočekivane količine hrane.

2017. godine Phys.org donio je rezultate istraživanja prema kojem je Mediteran došao dotle da bi "mu ekosustav lako mogao otići preko granice s koje se više ne bi mogao oporaviti". Diljem svijeta danas je još samo 13 posto površine oceana neoštećeno ljudskim utjecajem i u njima je na samo 5 posto površine još uvijek isti broj morskih organizama kao što je bilo 1950.

hr Sat Jan 19 2019 09:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbb2c7ecb557ab3c28b4b53/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Nove tehnologije: Kako ostati normalan u virtualnom svijetu?

Pretjerano korištenje interneta narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju
Ovisnost o društvenim mrežama, igricama, ovisnost o računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu ovisnost je novog doba. Možemo je definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju. 

O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorila dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić s odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na pitanje kada se može pojaviti ovisnost o internetu gošća je rekla kako je pojam ovisnosti o internetu novi ili provizorni pojam koji je uzet kao analogan raznim drugim ovisnostima. 

- Još uvijek u dijagnostičkim sustavima, psihijatrijskim i onim koji se bave mentalnim zdravljem, službeno ne postoji. Naziva se i na različite načine - pretjerano korištenje, problematično korištenje. Ono se javlja bez obzira na dob onda kada korištenje prelazi granice koje su vremenski prevelike. Dijete ne može ostvarivati svoje razvojne zadatke, ne može ostvariti prijateljstvo, loš je u školi, ne bavi se drugim aktivnostima koje su prirodne i normalne za dijete određene dobi. Možemo reći da se javlja ovisnost negdje u pretpubertalno doba od 11-12 godina, rekla je Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako na dalekom istoku postoje čitave igraonice u kojima odrasli i djeca igraju igrice danju i noću, spavaju tamo. Čak se i kod nas sprema otvoriti takva igraonica. Tamo zapravo to prelazi u patološko stanje koje zahtjeva da se oni liječe u nekakvim zatvorenim institucijama ili kampovima, objasnila je.

Veliki dio aktivnosti seli se na internet, društvene mreže i djeci ne možemo zabraniti da to koriste, rekla je.  

- Mi odrasli smo novi u tom području. Možemo razumjeti kakvo je bilo vrijeme prije toga, a današnja djeca od kad su se rodila postoje te svari koje oni koriste na prirodan i intuitivan način.  Međutim potrebno im je dati neke smjernice. Bez obzira na to što oni tehnički i tehnološki  znaju upravljati tim uređajima njihova, emocionalna, moralna, socijalna zrelost nije dovoljna da bi razumjeli sve posljedice neodgovornog korištenja tih novih medija, smatra Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako primjerice  pisanje o sebi, izlaganje informacija o sebi, objavljivanje fotografija djeci mogu kasnije naštetiti. 

- Djeca nemaju još dovoljno razvijenu perspektivu sebe u budućnosti i ne razumiju da će netko vidjeti njihove smiješne ili provokativne fotografije te da će ih netko godinama iza možda procjenjivati kao zaposlenika ili studenta pa će ga moći suditi po tim grijesima iz mladosti, objasnila je.

- Današnja djeca su bombardirana informacijama razne vrste. Djeca do trećeg, četvrtog razreda gledaju televizor s roditeljima, crtiće ili ostali sadržaj koji možemo kontrolirati. U predadolescenciji ili adolescenciji oko 12 godine djeca izlaze iz dnevnog boravka i zadržavaju se više u svojim sobama  i gledaju sadržaj koji ne možemo kontrolirati.  Važno je da postoje različite mogućnosti da roditelji posreduju. Jedno je restriktivno - gasimo, stavljamo ograničenja, lozinke no to nije efikasno. Najefikasnije je upozoravati i razgovarati o sadržajima koje smo vidjeli od vijesti, reklama te kritički s djetetom razgovarati, dala je svojevrstan recept kako to staviti pod kontrolu.

Govorila je i o istraživanju kako na djecu utječe pretjerano gledanje i korištenje medija u odnosu na gledanje u budućnost.

- U istraživanju u Zagrebu primijetili smo da djeca koja više gledaju i koriste medije svih vrsta imaju lošiju ideju kako će biti za 20 godina u svijetu, Europi pa čak i u Hrvatskoj dok sa sebe misle da će im budućnost biti dobra. Djeca još uvijek ne mogu procjenjivati dobro i loše kao odrasli ljudi kojima je apstraktno mišljenje razvijeno. djeca vjeruju svemu što vide na medijima, rekla je.

- Ne možemo znati što djeca rade na internetu dok nismo s njima. Jedina prava stvar je autoritativni odgoj s ograničenjima i pravilima koja su razumna i zajednički donesena i jedan topli i emocionalni odnos s djetetom. Bitno je povjerenje gdje ćemo moći imati odnos takav da nam dijete može reći neke stvari. Tu nije dobro da moramo znati sve stvari o djetetu, nije dobro da smo previše nametljivi, no važno je stalno upozoravati dijete na opasnosti koje se mogu pojaviti, najbolje su upute da stvari ne izmaknu iz neke normale.

- Djeca koja su socijalno nevješta u stvarnosti su nevješte i u medijima. Djeca koji se vrlo dobro snalaze u stvarnosti vješti su i u novom mediju i zato treba više paziti na sramežljivu djecu koja su socijalno povučena i koja će možda to  htjeti nadoknaditi na internetu. Njih će i tamo lakše oni koji su socijalno vješti nadmašiti. Osobito treba paziti na djecu koje koriste medije za zadovoljenje nekih svojih potreba - kao što su potreba za druženjem, neke emocionalne teškoće, kada traže emocionalnu podršku tamo gdje ju ne mogu naći na dobar način, rekla je.

Smatra i da se treba "klin klinom izbijati". 

- Djeci treba nuditi druge "offline" zanimljive aktivnosti. Sasvim sam sigurna da nema djeteta koji ne voli korisno i lijepo provoditi vrijeme s roditeljem primjerice da igraju neku društvenu igru. Njima je to retro ili zabavno da igraju igru na ploči, savjetovala je na kraju Gordana Kuterovac Jagodić. - piše HRT
hr Thu Apr 18 2019 17:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cad993729111c353d8b459c/80

Prijave u tijeku: Zvjezdano selo Mosor tijekom proljetnih praznika organizira školu tehničkih aktivnosti

Škola je namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola, a bit će održana u objektu Zvjezdanog sela Mosor.

Udruga Zvjezdano selo Mosor i ove godine organizira proljetnu školu tehničkih aktivnosti, i to u terminu od 23. do 27. travnja 2019. g. 

Želja im je kroz peterodnevnu školu što veći broj mladih upoznati s astronomijom, robotikom, digitalnom fotografijom, modelarstvom, zrakoplovnim modelarstvom, obradom stiropora, ronjenjem i provedbom poučnih znanstvenih pokusa.

Više informacija o detaljima prijave možete saznati na njihovoj web stranici.

hr Wed Apr 10 2019 09:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c9e0e6729111cd3268b4598/80

Svjetski priznati znanstvenici dolaze u Split na Medicinski fakultet

Organizatori vas pozivaju na međunarodni kongres koji će se održati od 4. do 7. travnja na Medicinskom fakultetu u Splitu
Želite li poslušati predavanje nobelovca i ostalih vrhunskih svjetskih znanstvenika iz područja medicine?

Organizatori vas pozivaju na međunarodni kongres koji će se održati od 4. do 7. travnja na Medicinskom fakultetu u Splitu. 

Od uglednih svjetskih predavača izdvajamo dobitnika Nobelove nagrade, kao i vrhunske hrvatske znanstvenike: prof.dr.sc. Dragana Primorca, prof.dr.sc. Miroslava Radmana i ostale renomirane stručnjake.

 Sva predavanja su besplatna te potpuno otvorena za javnost.

Također, pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže na svečanom otvaranju kongresa “Practical Knowledge for Students” i uvodnom predavanju prof.dr.sc. Dragana Primorca koji će se održati 5. travnja u 16 sati u velikom amfiteatru Medicinskog fakulteta u Splitu (Šoltanska 2). 

Sve informacije o kongresu, kao i raspored predavanja, možete vidjeti ovdje
hr Fri Mar 29 2019 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministrica Divjak smijenila ravnatelja škole u Zadru u kojoj je žigosana učenica

Ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, razriješila je ravnatelja -Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u Zadru, u kojoj je učenik nanio tjelesne ozljede kolegici, a na što ravnatelj nije primjereno reagirao, smatra ministrica.
„Izrazito mi je žao što je Školski odbor u Zadru prije nekoliko tjedana pobjegao od odgovornosti i nije smijenio ravnatelja škole u kojoj je učenik nanio tjelesne ozljede kolegici. Protiv učenika policija je podnijela kaznenu prijavu, a ravnatelj nije primjereno djelovao. To je, nažalost, sve češća pojava u svim sferama našeg društva i tome zaista treba stati na kraj.

S druge strane, kao ministrica, od svoje odgovornosti ne bježim i zato sam danas i službeno razriješila ravnatelja Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u Zadru.

Podsjećam, prosvjetna inspekcija neupitno je utvrdila propuste u radu ravnatelja - od neprovođenja preventivnih programa vezanih uz nasilje u školi i administrativnih pogrešaka pa sve do kršenja protokola i neprimjerenih reakcija nakon samog incidenta koji je, opravdano, zgrozio javnost.

Borba protiv nasilja u školama prioritet je Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali u njoj trebaju sudjelovati ponajprije škole, odnosno ravnatelji, nastavnici i stručni suradnici, a posebno mjesto u tome imaju roditelji, zatim i sami osnivači škola preko svojih predstavnika u školskim odborima. Svi trebamo primjerom dosljedno slati poruku učenicima kako se sukobi trebaju rješavati nenasilnim putem i da se nasilje nikada ne isplati.

Na svima nama leži odgovornost za izgradnju otvorene i tolerantne Hrvatske - pokažimo svojim primjerom kako se to radi”, stoji u priopćenju ministrice.

Podsjetimo, ravnatelj zadarske Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Jozo Dragić žigosanje učenice proglasio je dječjom igrom.

"Nije to neko posebno teško djelo. Upisuje se pet, šest učenika po individualiziranom i posebnom programom. To su učenici s poteškoćama u razvoju, ali ne možemo za učenike reći da su krivi. Jučer mi je došla jedna skupina učenika, rekli su da su imali incident. Pozvao sam cijeli razred i počinitelj djela je došao s njima. Ispričali su se, rukovali, pozdravili i rekli da je to bila samo dječja igra. Počinitelj je to učinio sa zagrijanim upaljačem, ne daj bože nečim baš za žigosanje... Obični zagrijani upaljač je naslonio jednoj učenici na rame i jednom učeniku na vrat", izjavio je Dragić nakon incidenta, piše N1.

hr Wed Mar 27 2019 11:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .