Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5f8839ee6f52df14148b46cf/80

Kreće volonterski maraton 72 sata bez kompromisa

Akcija se održava od 15. do 18. listopada u 15 gradova i općina diljem Hrvatske.

I ove godine mladi će ujediniti svoje snage u jedinstvenoj volonterskoj akciji 72 sata bez kompromisa. Akcija se održava od 15. do 18. listopada u 15 gradova i općina diljem Hrvatske. Među njima je svakako i Split, iz kojeg se ova volonterska priča i započela širiti cijelom Hrvatskom.

- U Splitu nas očekuje preko 50 različitih volonterskih akcija i oko 500 mladih volontera u dobi od 15 do 35 godina. Akcije su, kao i svake godine, raznovrsne: radne, ekološke, kreativne, humanitarne. Prikupljat će se namirnice za potrebite obitelji, uređivati i bojati gradske površine, čistiti socijalni stanovi, izrađivati suveniri… Zbog trenutne situacije s korona virusom, većina akcija održavat će se na otvorenom te će se posebna briga voditi o pridržavanju svih nužnih epidemioloških mjera, javljaju organizatori.


Zainteresirani mladi koji se nisu stigli prijaviti, mogu to učiniti još danas, od 13 do 20 sati preko poveznice: 72sata.hr

hr Thu Oct 15 2020 14:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f95983c6f52df4c228b4588/80

U prvom vikendu ovogodišnje Boranke volonteri zasadili 4000 stabala u sadnicama i sjemenu

Izviđači, vojnici, planinari, veterani domovinskog rata i ostali volonteri Boranke tokom subote i nedjelje pošumljavali su požarišta na splitskoj Žrnovnici, a pridružio im se i kanadski veleposlanik.

Najveća volonterska kampanja pošumljavanja požarišta Dalmacije, popularna Boranka koju organizira Savez izviđača Hrvatske, nastavila se ove godine u Žrnovnici. U subotu i nedjelju održane su prve ovogodišnje akcije pošumljavanja u kojima je sudjelovalo 200-tinjak volontera. Iako je subotnju akciju pratila povremena kiša, nedjeljna akcija pošumljavanja održala se po sunčanom i vrlo toplom vremenu. Tako ni kiša ni vrućina nisu omeli volontere u sadnji oko 4000 novih stabala posađenih u sadnicama i sjemenu. Ovog vikenda sadile su se sadnice hrasta crnike, čempresa, pinije i primorskog bora, a crni bor se sadio u sjemenu.

U akciji su sudjelovali izviđači iz Splita i Trogira, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, planinari iz HPD Mosor i Planinarskog kluba Split, članovi Udruge veterana domovinskog rata „Brodosplit“, volonteri HGSS-a i drugi volonteri iz Splita i okolice među kojima i grupa stranaca iz Australije, Novog Zelanda, SAD-a i Kanade. Kako je Veleposlanstvo Kanade jedan od glavnih partnera Boranke, akciji se osobno pridružio i Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Alan Bowman.

„Snažno podržavamo Boranku od početka. COVID nije zaustavio klimatske promjene. Trebamo saditi šume i u Hrvatskoj i  u Kanadi. Ponosan sam što su kanadski avioni tipa Canadair gasili požare u Hrvatskoj.“ – izjavio je Veleposlanik Bowman.

Ovogodišnja Boranka održava se pod strogim epidemiološkim mjerama i uz ograničeni broj volontera. Sve mjere se koordiniraju sa županijskim stožerom civilne zaštite kako bi se izbjegao rizik za volontere koji sudjeluju u akciji. 

„Ova situacija s koronom nikoga ne veseli i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Na sreću, akcije pošumljavanja održavaju se na otvorenom i to na širokom području pa smo u potpunosti u mogućnosti održavati razmak između volontera i poštivati sve važeće mjere.  Smatramo kako je boravak na otvorenom u prirodi i pomaganje istoj toj prirodi, uz pridržavanje postojećih mjera i odgovorno ponašanje, koristan i za ljude i za prirodu. Nadamo se da ćemo moći nastaviti akcije pošumljavanja kako bismo vratili čim više šuma na požarišta Dalmacije.“ – zaključio je Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator kampanje Boranka.

Ovo je već treća godina u kojoj se provodi kampanja Boranka koju organizira Saveza izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim šumama, Hrvatskom gorskom službom spašavanja i Splitskim skautskim zborom te uz podršku Ravnateljstva civilne zaštite, Gradskog društva Crvenog križa Grada Splita, Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj i Grada Splita.

Do sada je u akcijama pošumljavanja u protekle dvije godine sudjelovalo više od 6 300 volontera iz čitave Hrvatske koji su posadili oko 65 000 stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Time je Boranka već sada postala najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi.

Sljedeće akcije pošumljavanja bit će organizirane za vikende 7. i 8. studenog te 14. i 15. studenog. Pošumljavat će se požarište na području splitskog naselja Sitno Donje.

hr Sun Oct 25 2020 16:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6ae31ddaf72d90a48b4568/80
Foto: Unsplash

Borba protiv virusa: Koliko ispiranje nosa i inhalacija mogu pomoći?

Posebno građena nosna sluznica i njezin epitel zaustavljaju čestice prašine te bakterije kako bi zaštitili organizam od eventualne infekcije.

Sve više vremena provodimo u zatvorenim i grijanim prostorima, a osim što to ostavlja trag na našoj koži, koja zahtijeva sve više njege, ništa manje ne stradava ni naša nosna sluznica.

Upravo ju je zato tijekom ovog perioda, u kojem se pojačano javljaju virusi, dobro dodatno ovlaživati, a za to postoji nekoliko načina.

Odgovore na brojna pitanja donosi Zadovoljna.hr u razgovoru s Graciom Petek, holističkom fitoaromaterapeutkinjom i zdravstvenom menadžericom u jednim hrvatskim termama.

Kako nam kaže, sluznica nosa ima vrlo važnu funkciju za gornji respiratorni trakt.

Normalno i prirodno disanje odvija se kroz nos kad, naravno, za to ne postoje neke prepreke poput devijacije septuma ili pak alergije/infekcije gornjeg respiratornog trakta.

Udisanjem kroz nos zrak se zagrijava ili prema potrebi hladi (ako je zrak veoma vruć), filtrira i vlaži te na taj način olakšava rad plućima i štiti naše tijelo od unosa čestica koje bi potencijalno mogle biti patogene za naš organizam.

Posebno građena nosna sluznica i njezin epitel zaustavljaju čestice prašine te bakterije kako bi zaštitili organizam od eventualne infekcije. Svi znamo da je nos ujedno i organ njuha, a ako je prohodnost nosne sluznice smanjena, smanjuje se i osjet njuha te okusa, a to može biti veoma neugodno.

Kada koristiti preparate koji će pomoći vlaženju sluznice?

U normalnim uvjetima nosna sluznica sama se obnavlja i održava u optimalnom stanju te nije potrebno korištenje nekih preparata

No za vrijeme zimskih mjeseci, kad često boravimo u grijanim prostorima sa suhim zrakom i kad su češće upale gornjih dišnih puteva uz začepljenost nosa, sekrecija uz otežano disanje, kihanje i šmrcanje, bilo bi dobro čistiti nosnu sluznicu i paziti na kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, napominje.

To se može napraviti tako da se upali ovlaživač zraka, difuzor ili da se djeluje izravno na samu nosnu sluznicu fiziološkom otopinom ili sprejom na bazi morske vode kako bi se omogućila normalna prohodnost dišnih puteva.

Dakako, sredstvo za kojim ćemo poseći ovisi o indikaciji te problemu koji nas muči.

Kod težih problema, naravno, moramo se obratiti svom liječniku, a on će nam ovisno o indikaciji prepisati kapi ili sprej. Ono što možemo napraviti na svoju ruku i što bi svatko trebao imati kod kuće jest fiziološka otopina. Ispiranje nosa fiziološkom otopinom možemo raditi svakodnevno, u vrijeme infekcija i više puta dnevno.

Fiziološku otopinu možemo koristiti i kod male djece. Također u slobodnoj prodaji možemo nabaviti i sprejeve na bazi morske vode. Sol veže vodu iz otečene sluznice te na taj način olakšava prohodnost gornjih dišnih puteva, kaže.

Može li pomoći i inhalacija?

No kada počnemo osjećati prve simptome prehlade, uz začepljenost nosnih putova, često se poseže za inhalacijom, još od vremena naših baka i djedova. Kako nam kaže Gracia, i to je učinkovit način borbe koji nam može znatno olakšati probleme s disanjem u vrijeme akutnih infekcija.

Udisanje vodene pare može biti od pomoći jer ona pridonosi znojenju, olakšava samo disanje jer udišemo vlažan zrak koji olakšava kašalj te izbacivanje sekreta i vlaži nadraženu sluznicu nosa.

Kako se ispravno inhalirati?

Trebalo bi se provoditi 2-3 puta dnevno u trajanju od 5 do 10 minuta. Za inhaliranje se mogu koristiti električni inhalatori ili pak klasična metoda naših baka – lonac sa zagrijanom fiziološkom otopinom ili čajem. Ako koristite lonac i zagrijanu vodu, možete sami napraviti fiziološku otopinu tako što ćete 9 grama morske soli rastvoriti u 100 ml prokuhane i odstajale vode, ističe.

Kao fitoaromaterapeutkinja, spomenula nam je i koju ulogu u inhalaciji može imati aromaterapija. No pritom je važno razlikovati dvije vrste: direktnu i indirektnu te suhu i vlažnu inhalaciju.

Direktna inhalacija namjerno je udisanje molekula eteričnih ulja. Može biti suha kada eterična ulja nakapamo na aplikator (maramica, vata, džepni inhalator) ili vlažna kada se eterična ulja nakapaju u vruću vodu te se udiše para koja se stvara hlađenjem. Indirektna inhalacija radi se preko aromalampice, difuzora ili nekih drugih uređaja.

Na taj se način eterično ulje raspršuje u prostoru, a mi udišemo taj zrak. Direktna inhalacija koristi se kod problema s gornjim respiratornim traktom za odštopavanje začepljene nosne sluznice, a indirektna inhalacije više za utjecaj na raspoloženje i kao metoda za pročišćavanje zraka i prevenciju infekcija, zaključuje Gracia Petek.

Za kojom god metodom posegnuli, bilo s eteričnim uljima, fiziološkom otopinom ili čajem, ne možete pogriješiti.

hr Sun Oct 25 2020 16:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d49a68c29111cfd3c8b4571/80
Foto: Pixabay

Najvažniji vitamin koji štiti od korone, ali i od ostalih virusa

Imunolog Borislav Kamenov izjavio je da je vitamin D najvažniji za zaštitu organizma od korona virusa, kao i od ostalih sezonskih virusa. On je istaknuo da odrasle osobe trebaju unijeti i do 10.000 jedinica ovog vitamina kako bi se obranili od bolesti, dok je taj broj kod mlađih ljudi 5000.

- Nesporna je djelotvornost vitamina D, i upravo mislim da tu leži tajna zašto se bolest intenzivirala u posljednje vrijeme. Zato što, dok je bilo lijepo vrijeme, dok je bilo sunca, mi smo dobivali vitamin D i preko sunca. Mnogi su našli i zamjenu, oni koji imaju niske vrijednosti tog vitamina. Sada, kada više nema tog vitamina, usmjereni smo na supstituciju, a mi nju vršimo izuzetno malim dozama. Znam puno prijatelja koji piju 400 jedinica, najviše 1000, i oni misle da je to dovoljno", navodi Kamenov i objašnjava da postoje preporuke koje govore da mladi ljudi trebaju uzimati i do 5000 jedinica, a stariji 10.000 jedinica dnevno, piše N1.

On ističe da oboljelima trebaju izrazito velike doze, kao i to da građani i dalje uzimaju premalo D vitamina.

- Mi ne poznajemo virus dovoljno, ali svoj organizam bismo trebali poznavati. Ako nemamo dovoljno vitamina D, onda smo izuzetno izloženi riziku razbolijevanja od covida-19. Ne kažem da mjere nisu važne, ali za ovo vrijeme nisu dovoljne", naglašava Kamenov.

Podsjeća da se i ranije preporučivao vitamin D, i da se nakon toga smanjio broj oboljelih, ali upozorava da se promjenom vremena situacija promijenila i da ga je neophodno uzimati. Upozorava da se događalo, pogotovo u SAD-u, da su pojedini pacijenti pretjerivali s uzimanjem ovog vitamina, pa su neki od njih uzimali i po 80.000 jedinica.

- To se može sve lijepo pratiti kako bismo bili sigurni da neće doći do predoziranja. Mada, strah od predoziranja je nepotreban. Bilo je bolesnih ljudi koji su dobivali i do 100.000 jedinica, i nakon toga su ustali trećeg dana", napominje on.

Kamenov na pojedine komentare liječnika da za tolike doze vitamina D ne postoji stručni protokol, odgovara kontrapitanjem: "Koliko ljudi još može stradati dok se ne promijeni protokol? Do tada može proći i 20 godina."

Istaknuo je da je, osim vitamina D, veoma važno stanje organizma, a pogotovo stanje crijeva, odnosno probavnog sustava.

- Oni ljudi koji pate od nadimanja, i koji se truju mlijekom, ili nekim drugim namirnicama, imaju veliku količinu toksina koji se natječu u potrošnji vitamina D. A taj vitamin ubija virus. I ne samo što ga ubije, nego i onemogućava buran odgovor stanica", naglašava Kamenov.

- Studije su pokazale da oni koji imaju normalnu razinu vitamina D, rijetko oboljevaju od covida-19, a svi oni koji imaju nizak vitamin D, obolijevaju i vrlo često stradaju", zaključuje Kamenov.

hr Sat Oct 24 2020 20:35:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f943bca6f52df38218b45d9/80

S morskog dna kod splitskog Žnjana izvađeno više od 50 kubika otpada

Akcija čišćenja na Žnjanu prva je u nizu u novom projektu Studenca „Korak bliže prirodi“

U akciji čišćenja podmorja kod splitske plaže Žnjan domaći ronioci iz Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum i najuži tim tvrtke Studenac izvadili su čak 50-ak kubika otpada s morskog dna. Na kopnu su se tako našle više od 400 automobilskih i kamionskih guma, komadi metala poput automobilskih branika i dijelova brodskih penti, gumeni čamac te mnogobrojne plastične vrećice, staklene boce i raznovrsni drugi otpad. Podmorje kod Žnjana zato sada više nije 'morski Karepovac', već je napokon čisto. 

Studenac svakako planira nastaviti sa sličnim akcijama te će se, čim to epidemiološke prilike dopuste, zaposlenici tog vodećeg maloprodajnog lanca na Jadranu uključiti u znatno većem broju.

Riječ je o prvoj akciji Studenca u projektu „Korak bliže prirodi“, koji je dio njihove dugoročne društveno odgovorne strategije za očuvanje prirode. U Studencu se stoga već vesele budućim čišćenjima plaža i na ostalim dijelovima Jadrana. 

Naime, iako je uvriježeno mišljenje kako je Jadran čist, podaci pokazuju suprotno. Dijelom su za to krive morske struje, no otpad u moru uvijek je rezultat ljudske neodgovornosti. Tako su količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora među najvišima u Europi, tvrdi međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin.

- Sretan sam što smo se kao tvrtka angažirali i napravili prvi, ali važan korak u provođenju našeg projekta 'Korak bliže prirodi'. Izbor čišćenja mora i priobalja bio je prirodan jer njima pripadamo, lokacijski i duhom. Uz to, očuvanje mora i morskog života jedni su od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, što je i nama bila nit vodilja. Iznimno sam zahvalan marljivim roniocima iz UPA-e Rostrum, bez kojih čišćenje podmorja ne bi bilo moguće. Ujedno zahvaljujem i pokroviteljima akcije Čistoći Split i Turističkoj zajednici grada Splita. Nastavljamo dalje i veselimo se sljedećim čišćenjima, u kojima će se, nadamo se, i zaposlenici aktivno uključiti“, poručio je Michal Wojciech Senczuk, predsjednik Uprave Studenca.

Unatoč slabijoj ovogodišnjoj turističkoj sezoni, naše podmorje nije ostalo zaštićeno od golemih količina raznog otpada. Naime, dno Jadranskog mora prekrivaju, primjerice, 2,63 plastična predmeta po hektaru, a znajući koliko je vremena potrebno za razgradnju raznovrsnog otpada, jasno je zašto su potrebne ovakve akcije čišćenja. Primjerice, za razgradnju opuška cigarete potrebno je deset godina, plastične vrećice dvadeset, a dječje pelene čak više od 450 godina.

- Žnjan je bio podmorski Karepovac na kojem smo u protekle četiri godine odradili već sedam ekoakcija, a zahvaljujući podršci Studenca sada smo odradili još jednu. U pripremu ove ekoakcije uložili smo više od stotinu individualnih zarona radi grupiranja otpada, da bismo postigli maksimalnu učinkovitost jer se čišćenje obavlja na muljevitom dnu. Ukupno je do sada na žnjanskom kupalištu izvađeno više od 400 m3 otpada te sada možemo potvrditi da je morsko dno kod Žnjana ponovno čisto. Rezultat je to i našeg neprestanog praćenja situacije na splitskom području te lociranja i mapiranja podvodnih deponija. Kao i uvijek, želio bih naglasiti da vađenjem otpada iz mora briga o okolišu ne prestaje, već se to događa njegovim adekvatnim zbrinjavanjem i reciklažom“, istaknuo je Ivan Živković, predsjednik Udruge za podvodne aktivnosti Rostrum iz Splita.

Turistička zajednica grada Splita također je podržala ronioce i Studenac, svjesna važnosti čistog okoliša za kvalitetu života lokalnih stanovnika i rast turističko-gospodarskih potencijala.

- Prekrasne prirodne ljepote i šarm naših mjesta i uvala neki su od glavnih razloga zašto ponosno ističemo prednosti života i dolaska na odmor u Hrvatsku. Ipak, uistinu je zabrinjavajuće kada vidimo količinu otpada koji se nalazi ispod površine mora. Zbog toga smo još više zahvalni Studencu na pokretanju ove dugoročne akcije i marljivim roniocima splitskog kluba UPA-a Rostrum jer su odlučili djelovati i vratiti nas malo bliže prirodi kakva ona zaslužuje biti. Turistička zajednica grada Splita uvijek ponosno podupire ekološke inicijative i zahvaljujemo svim sugrađanima koji cijene i paze na okoliš koji nas okružuje”, istaknula je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.

Studenac je svjestan svojeg utjecaja na društvo i u skladu s njim u svoje poslovanje nastoji uvrstiti posebne projekte koji daju vidljive pozitivne društvene učinke, a tako će i u sljedećim aktivnostima nastaviti biti korak bliže prirodi, zaključuju iz tog vodećeg maloprodajnog lanca na Jadranu.

hr Sat Oct 24 2020 16:36:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .