Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef9431eea8f6a048b4700/80
Foto: Vlada RH

Plenković razočaran komentarima oko Ukrajine

Plenković je prilikom nedavnog posjeta Ukrajini ponudio pomoć Hrvatske temeljem hrvatskog iskustva u reintegraciji hrvatskog Podunavlja, što je izazvalo više negativnih reakcija, kako u Hrvatskoj, tako i iz ministarstva vanjskih poslova Rusije
Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Banskim dvorima poručio kako je njegova ponuda hrvatske pomoći Ukrajini oko mirne reintegracije okupiranih područja dio širih međunarodnih napora u okviru ispunjavanja sporazuma iz Minska i napora međunarodne zajednice oko te zemlje, a izrazio je razočaranje komentarima pojedinih oporbenih političara i medija vezanih uz tu njegovu ponudu kazavši da su neutemeljeni.

Hrvatski premijer ističe da je njegov stav i stav vlade vrlo jasan te navodi da je iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja za Hrvatsku jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća u proteklih 20 godina.

"Danas 20 godina kasnije, kao zemlja koja dijeli temeljne vrijednosti poštivanja međunarodnog prava, globalnog poretka koji se gradi proteklih 70-ak godina, zemlja koja je imala iskustvo ratne agresije na svoj teritorij, želimo one elemente koji su bili bitni za mirnu reintegraciju - a tu je riječ o uspostavljanju povjerenja, o organizaciji izbora, razminiranju, povratku izbjeglica, prenošenju znanja kako ponovno vratiti financijski i socijalni sustav plaćanja, kako učiniti one napore koji mogu pomoću Ukrajini da mirno reintegrira svoj teritorij - ponuditi kao dio širih međunarodnih napora u okviru ispunjavanja sporazuma iz Minska i napora međunarodne zajednice u Ukrajini, koja je naša prijateljska i bliska zemlja", rekao je Plenković na konferenciji za novinare.

 Naglašava da vlada čvrsto stoji iza te poruke koja je, ističe, ukorijenjena u temeljne vrijednosti i načela vanjske politike za koju će se zalagati.

Otklanja kao neutemeljene kritike i dvojbe izrečene u komentarima pojedinih oporbenih političara te pojedinih komentatora u medijima vezano uz njegov posjet i ponudu Ukrajini. "I moram priznati da sam osobno dosta i razočaran pojedinim komentarima koji pokazuju visoki stupanj nerazumijevanja i naše vanjske politike i naše uloge u bitnim globalnim, pa možemo reći i europskim krizama, i mogućnosti Hrvatske da pridonese njihovom rješenju. To je ono što je vrlo jasno i čvrsto i s te strane će politika moje vlade biti i konzistentna i koherentna", dodao je.

Novinari su ga u kontekstu Ukrajine pitali što je s imenovanjima veleposlanika, pa tako i onoga u Rusiji, gdje Hrvatska veleposlanika nema već više od godinu dana, a Plenković kaže kako se s imenovanjima neće predugo čekati. "Razgovaram s ministrom vanjskih poslova o imenovanjima za niz veleposlanstava. Kada usuglasimo stavove s predsjednicom imenovanja će uslijediti. Na to nećemo čekati predugo, uključujući i Moskvu", rekao je.

Upitan za komentar izjave predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija da će MOL, ako nije dobrodošao u Hrvatsku, prodati svoje dionice Ine, hrvatski premijer odgovara da su izjavu primili na znanje.

Novinare je u tom kontekstu zanimalo razgovara li se u vladi o eventualnom otkupu Ininih dionica, a premijer odgovara kako se radi na tome da se pronađe rješenje koje će biti u interesu Republike Hrvatske.

Vlada, ponovio je, na Inu gleda kao na stratešku naftnu kompaniju, ključnu za hrvatsko gospodarstvo.

 "Vrlo smo jasno rekli da ćemo nastaviti s arbitražnim procesima, zaštititi interese Hrvatske. Želimo osigurati rješenje koje će Ini omogućiti da bude kvalitetna i u smislu poslovanja i kad je riječ o rezervama nafte i plina i kad je riječ o rafinerijama i kad je riječ o maloprodaji", kazao je i dodao da hrvatska vlada otvorena pitanja koja postoje između Ine i MOL-a želi odvojiti od širih odnosa između Hrvatske i Mađarske.

Ističe i da žele, kroz dijalog koji se vodi na više razina i uz kvalitetnu koordinaciju svih aktivnosti unutar Hrvatske i svih aktera uključenih u procese oko Ine, imati vrlo jasan široki konsenzus oko daljnjih koraka.

"Razgovaramo o nizu mogućnosti koje su pred nama i važne su za budućnost Ine. (…) Radimo na tome da nađemo rješenje koje će biti u interesu Republike Hrvatske", zaključio je.

Izvijestio je i da se u srijedu u Banskim dvorima sastao s predstavnicima Hrvata u Srbiji, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, te zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije i predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislavom Žigmanovim.

Tom je prilikom, kazao je Plenković, još jednom vrlo jasno izrazio stav Hrvatske "o nužnosti poštivanja prava hrvatske manjine u Srbiji na način kako to ova hrvatska vlada u smislu uključenosti radi prema predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj".

 "Smatramo da našom aktivnom politikom, osobito kroz rad Ureda za Hrvate izvan Hrvatske , kroz rad Ministarstva vanjskih i europskih poslova i konkretne projekte možemo ojačati njihov položaj i u pogledu zastupljenosti u predstavničkim tijelima, kulturnih prava, obrazovnog sustava, sudjelovanja u medijskom životu i na svaki drugi način", dodao je premijer.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 17:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1414c9b9e03e6c088b4594/80
Foto: Šibenski portal

Novi Zakon o šumama motivira na palež? Na zgarištima bi se mogli početi graditi apartmani

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta

Hoće li ovogodišnja zgarišta diljem Šibensko-kninske županije za sedam godina postati gradilišta apartmana ovisit će o konačnoj verziji Zakona o šumama čije izmjene upravo dorađuju u Ministarstvu poljoprivrede. Po jednoj od odredbi u nacrtu zakona zemljište na kojem su bile šume moglo bi u prenamjenu pet godina nakon požara, dok je u aktualnom zakon propisano da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja. - piše Šibenski portal

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta pa se otvara mogućnost da zgarišta šuma polako postanu građevinska područja.

To bi značilo da bi kroz pet godina na području Šibensko-kninske županije, na kojima je ovoga ljeta izgorjelo poprilično hektara šume i šumskog zemljišta, moglo niknuti nešto drugo, primjerice apartmani. Jasno, samo pod uvjetom da lokalne i županijska uprava odrade izmjene prostornih planova kojima bi to omogućile.

– Na takvu odredbu iz Šibensko-kninske županije reagirali smo na javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o šumama. Naš je prijedlog bio kako bi, radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara rok za prenamjenu trebao iznositi najmanje deset godina. Ta primjedba je samo djelomično usvojena, rekla je Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.

- Kako je u stručnom radnom povjerenstvu bilo glasova za pet godina i za deset godina, a općenito smatramo da je 10 godina previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je pet godina minimalno, odredili smo se za sedam godina. - navodi se u odgovoru na primjedbu Šibensko-kninske županije.

 I Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar je u javnoj raspravi upozorila da bi se postavljanjem roka od najmanje deset godina smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području, dok su na moguće zlouporabe upozorili i iz dalmatinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Među primjedbama značajne su i one koje kažu kako u priobalju i na otocima zakonom treba definirati hitno pošumljavanje nakon požara radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode i prirodnog filtriranja, odnosno kako prenamjene zemljišta uopće ne smije biti.

Sama ideja zakonodavca otvara sumnju kako se izmjene Zakona o šumama u tom dijelu rade s ciljem pogodovanja nekome tko želi takvu prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište, a nepristajanje na barem destogodišnju odgodu takve mogućnost još osnažuje dojam kako se ne želi destimulirati one koji bi podmetanjem požara htjeli u kratkom roku postojeću šumu na nekoj atraktivnoj lokaciji pretvoriti u gradilište.

Lokalne uprave i njihove prostorne planove nacrtom zakona zaobilazi se odredbom da se u hrvatskim šumskim predjelima grade kampovi, golf igrališta i ostali sportsko-rekreacijski objekti ukoliko ih Vlada proglasi strateškim projektom, bez obzira imaju li gradovi neke druge planove. To bi značilo da, ako Ministarstvo državne imovine procijeni da je u nekom dijelu šume strateški važno graditi golf teren, neće biti važno što su neka općina ili grad baš tamo planirali napraviti drugi, za njihove građane, važniji objekt. - piše Šibenski portal

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

Prodanović: Todorić podnudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada

Odvjetnik Ivice Todorića, Čedo Prodanović, izjavio je u utorak da je Todorić ponudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji.

- On je ponudio takvu mogućnost, vidjet ćemo dali se to može realizirati. - kazao je Prodanović na novinarsko pitanje hoće li Todorić, umjesto u Hrvatskoj, o sumnjama u slučaju Agrokor dati iskaz britanskim pravosudnim tijelima. Dodao je da nema saznanja da bi li Todorić mogao biti ispitan putem video veze.

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Uz Todorića i njegove sinove Antu i Ivana istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Nakon što je istraga postala pravomoćna obrana osumnjičenih ima pravo uvida u spis i njegova kopiranja. "Time i faktički možemo ući u analizu kako bi vidjeli o čemu se radi, a do rješenja o pravomoćnosti to nismo mogli učiniti", kazao je odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo.

Dodao je da državno odvjetništvo ima prednost pred obranom. "Znači mi sad moramo što prije obaviti kopiranje opsežnog spisa i moramo u to uroniti da stignemo DORH s činjenicama"; kazao je Nobilo.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

"Situacija je dramatična, demografski problemi postaju pitanje nacionalne sigurnosti"

Stjepan Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

- Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti. - kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

- Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više. - konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

- Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima. Ljudskog. - zaključio je Šterc.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13fc41b9e03e8d088b4578/80
Foto: Antena Zadar

Dvije ribe ubojice ulovljene u zadarskoj gradskoj luci

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja

Zadarski ribolovci ulovili su jutros dvije ribe strijelke u zadarskoj gradskoj luci. O strijelke se do sada malo znalo, ali u posljednje vrijeme njena pojava izaziva interes javnosti jer se nalazi na glasu kao riba ubojica. - piše Antena Zadar

Svojim predatorskim ponašanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju za cijeli ribarski sektor. Strijelka je u autohtona vrsta u Jadranu, koja je ranije najčešće obitavala u južnom djelu. Posljednjih nekoliko godina proširila se na istočni dio Jadrana i povećala se njena brojnost. Zabilježeni su i ulovljeni primjerci u Istri, što do sada nije bio slučaj. 

Njeno širenje i brojnost sve više zabrinjava ribare jer im ova agresivna vrsta uništava ulov. Strijelka ne lovi samo da utaži glad, nego i nakon toga nastavlja s napadom na plijen. Zbog toga ostavlja katastrofalne posljedice na jata riba koja napada. Omiljene mete napada su srdele, inćuni, cipli, lignje. Ribare osobito zabrinjava njen predatorski odnos prema srdeli i inćuni koji čine osnovu naše ribolovne industrije, kako u riboprerađivačkoj industriji tako i uzgoju tuna.

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja. - piše Antena Zadar

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 11:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .