Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5a2be2b9e03e59498b45f7/80
Foto: PIXABAY

Stranci će 2020. navaliti na našu vrlo jeftinu zemlju

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek tvrdi da je ukidanje Agencije za poljoprivredu bio loš potez te da je poljoprivreda zapuštena
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek analizira kako upravljamo državnom imovinom, piše Večernji.hr

U pripremi je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kako dočekujemo 2020. kad istječe zabrana prodaje zemljišta strancima?

Poljoprivreda je naš najzapušteniji gospodarski sektor. Jedan razlog, ali ne i jedini, za dramatično smanjenje poljoprivredne proizvodnje je i nedostatak adekvatnog upravljanja zemljištem. Hrvatsku karakterizira usitnjenost i nesređeno zemljišno-knjižno i katastarsko stanje poljoprivrednih čestica, nepostojanje kanalske mreže i neuređena putna mreža do čestica.

U takvim preduvjetima produktivnost poljoprivredne proizvodnje je vrlo niska, a niska produktivnost se onda reflektira i u niskoj cijeni poljoprivrednog zemljišta. Pri pristupanju Uniji dobili smo sedmogodišnju odgodu liberalizacije tržišta poljoprivrednog zemljišta koju smo trebali iskoristiti za sređivanje stanja koje bi rezultiralo povećanjem i produktivnosti i cijene poljoprivrednog zemljišta. No kako nismo napravili ništa, 2020. godine možemo očekivati navalu stranaca na, iz njihove perspektive, vrlo jeftinu zemlju. U tom kontekstu, izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojom se ukida Agencija za poljoprivredno zemljište, a raspolaganje državnim zemljištem vraća se jedinicama lokalne samouprave, korak je unazad jer znamo da te iste lokalne samouprave nisu naplatile milijarde kuna od najma i prodaje državnog zemljišta u prošlosti.

Do tako velikog propusta nije došlo slučajno. Državna zemlja se praktički dijelila besplatno jer su se na takav način kupovali glasovi u pretežno ruralnim sredinama. Agencija je trebala dovesti u red to stanje i baviti se sustavnim mjerama za sređivanje stanja poljoprivrednog zemljišta. To se, nažalost, nije dogodilo, a umjesto da se Agencija osnaži i dobije mandat da zatečeno stanje riješi, mi problem vraćamo onima koji ga nisu u stanju sustavno riješiti. Kada se za dvije godine najplodnija zemlja bude prodavala u bescjenje strancima, nećemo stoga imati pravo da zdvajamo nad svojom sudbinom jer smo tu situaciju sami sebi stvorili.

Kako ocjenjujete rad ministra imovine Marića koji se sporo odlučuje na privatizaciju?

Kada poslujete u zemlji s ovako tromim pravnim sustavom, za sređivanje stanja s državnom imovinom treba, nažalost, jako puno vremena. Neke pomake vidimo – objavljen je na primjer registar državne imovine. No prvi bi pravi pokazatelj kvalitete rada ministra državne imovine trebao biti prijedlog modela upravljanja državnom imovinom. Kada taj prijedlog bude javno objavljen, bit ćemo pametniji.

Ono čemu svjedočimo u međuvremenu može se opisati kao nastavak starih političkih praksa koje za cilj imaju političku kontrolu javne imovine i na osnovi kojih se može tvrditi da je ultimativni cilj političkog natjecanja kontrola, a onda i raspodjela, preostale javne imovine. Sukob unutar HDZ-a o imenovanju ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera eklatantan je primjer tih praksa. Taj je primjer i dobar pokazatelj da javni natječaji kojima bi se transparentnije imenovali ljudi koji upravljaju i nadziru javne resurse nemaju smisla ako se odluke o izboru kandidata donose zakulisno i po kriteriju političke podobnosti. Minimum minimuma od onoga što nama u ovom području gospodarskog života treba je profesionalizirano upravljanje javnim resursima i imovinom.

Promjene na popisu poduzeća od strateškog interesa za RH nisu nebitne, ali nisu ono što bi nas najviše trebalo brinuti. Problem je što ni dominantno lijeva ni desna politička opcija ne iskazuju želju i volju da se upravljanje javnom imovinom profesionalizira.

Subvencionirani stanovi pogurali su tržište nekretnina desetak posto, mislite li da će se održati sad kad je akcija prošla?

Da bismo mogli sa sigurnošću tvrditi da su baš subvencionirani krediti ti koji su pogurali tržište nekretnina, trebalo bi napraviti evaluaciju tog programa. Takve evaluacije nema, pa možemo samo zaključiti da je oporavak tržišta nekretnina možda bio potaknut tim programom, ali i da je vjerojatno ekonomski oporavak u zadnje dvije godine pridonio percipiranom rastu cijena nekretnina. Kao rezultat suradnje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ekonomskog instituta, ove će godine biti objavljena publikacija o stanju na tržištu nekretnina u kojoj će biti predstavljeni podaci i opisani trendovi u prometu i cijenama najvažnijih tipova nekretnina u Hrvatskoj, i to (koliko god bude moguće) na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Bit će to prvi put u četvrt stoljeća da ćemo imati transparentne informacije o tom izrazito važnom tržištu. Vjerujete li da će 2018. biti reformska godina? Ne vjerujem u to, već mislim da slijedi nastavak politike koračića koju imamo prilike gledati od Milanovićeve Vlade do danas. Takva politika je dovoljno dobra da se gospodarstvo potpuno ne uguši, ali nam ne može pomoći da preokrenemo trendove koji su nas od treće najbogatije doveli do toga da smo u 25 godina postali druga najsiromašnija nova zemlja članica Unije. Ono što bi nas pak u 2018. moglo zadesiti jest iznadprosječno visok rast javne potrošnje. Zadnje dvije godine bile su izrazito politički nestabilne, a ta politička nestabilnost destimulirala je rast javnih rashoda. Budući da se politička situacija konsolidirala, može se očekivati da nam u 2018. godini slijedi povratak starim rastrošnim navikama kada je javna potrošnja u pitanju.

Facebook komentari

hr Sat Jan 13 2018 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Gdje su nam projekti?: EIB odobrio 78 milijardi, Hrvatska uzela tek pola milijarde eura

Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 901 projekt tijekom prošle godine, 15 posto više nego godinu lani. Pri tome je 78,2 milijarde eura usmjereno u infrastrukturu, inovacije, okoliš te za mala i srednje velika poduzeća, stoji u godišnjem izvješću EIB-a

Unutar Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), jednog od stupa Junckerovog plana za Europu, EIB se okrenuo rizičnijim projektima smanjujući u konačnici rizik ulagačima vlastitim sudjelovanjem.

Do kraja prosinca putem EFSI-a je mobilizirano 257 milijardi eura čime je fond na tragu ostvarenja zacrtanog cilja od 315 milijardi eura vrijednih ulaganja na temelju 21 milijarde eura pruženih garancija. Hrvatska se baš ne može pohvaliti sa sjajnim rezultatima: od spomenutih 78-ak milijardi odobrenih projekata, 70-k milijardi odnosi se na članice Unije, od čega na Hrvatsku otpada 590 milijuna eura, iznos koji doseže tek 1,22 posto domaćeg BDP-a. Rekordne brojke ugovorile su velike (i uglavnom stare članice); Italija 12,3 milijarde eura, slijede Španjolska te Francuska s 10,8 milijardi, odnosno 8,6 milijardi eura. Rumunjska je povukla 1,87 milijardi eura, Češka 1,16 milijardi, Mađarska 770 milijuna, a najlošija je Slovenija s tek 60 milijuna eura.

Činjenica da uglavnom starije članice imaju najviše koristi od europskog novca jasno ocrtava da je pred novijim članicama još puno posla. Poduzetnici ne znaju niti moraju znati kako funkcionira EIB ili EFSI, poručio je u listopadu potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen. Najbolje rezultate ostvarile članice koje su uspostavile specijalizirane agencije ili pojedince kao sponu između privatnog sektora i EFSI-ja. “Jedino što investitori trebaju znati jest broj telefona lokalne podružnice EIB-a”, rekao je tada Katainen. - piše Poslovni dnevnik 

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 18:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5898ce65b47398f11e8b45d3/80
Foto: boriskacan.com

Na Makarskoj rivijeri 5,9 milijuna noćenja

Strani gosti, njih 850.521 ostvarili su 5.672.887 noćenja te su u dolascima bili za 6,9 a u noćenjima 7 posto brojniji nego prethodne godine

Ljetovališta na Makarskom primorju u prošloj godini bilježe nove turističke rekorde - na području od Brela do općine Gradac od siječnja do konca prosinca prošle godine boravilo je ukupno 899.491 domaćih i stranih gostiju, koji su ostvarili 5.908.238 turističkih noćenja, što je je 6 posto više dolazaka i  4 posto više noćenja u usporedbi s 2016. godinom.

 Strani gosti, njih 850.521 ostvarili su 5.672.887 noćenja te su u dolascima bili za 6,9 a u noćenjima 7 posto brojniji nego prethodne godine.

 Kod domaćih gostiju kojih je 48.970 boravilo u turističkim odredištima na Makarskom primorju gdje su ostvarili 235.351 noćenja bilježi se također povećanje broja dolazaka za 3,5 posto ali i pad broja noćenja za 5,1 posto u odnosu na godinu dana ranije.

 Od siječnja do konca prosinca najveći broj noćenja ostvaren je u Makarskoj, 1.569.370, u Općini Baška Voda 1.116.024, slijede Tučepi, Gradac, Podgora i Brela.

 Prosjek dana boravka kod domaćih gostiju iznosi pet dana, a strani turisti borave na Makarskom primorju u prosjeku 6,6 dana.

 Tri najjača tržišta po udjelu u ostvarenim noćenjima u ljetovalištima na Makarskoj rivijeri su Poljska, Njemačka te Bosna i Hercegovina, a u dolascima najbrojniji su gosti iz Bosne i Hercegovine, zatim slijede Poljaci i Nijemci.

 Na Makarskoj rivijeri ostvareno je 28,1 posto od ukupno 3.200.123 zabilježenih dolazaka gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji su na tom području prošle godine ostvarili 16.944.182 noćenja od kojih se 34,8 posto odnosi na noćenja ostvarena u ljetovalištima na Makarskom primorju.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 17:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3e9a90b9e03e1c338b4600/80
Foto: Pixabay

Bitcoin kliznuo ispod 10 tisuća dolara

Oštar su pad u protekla 24 sata zabilježile i ostale kriptovalute, uključujući ethereum, ripple, litecoin i bitcoin cash

Bitcoin je danas kliznuo ispod deset tisuća dolara, vrativši se time na razinu s početka prosinca, izvijestili su britanski mediji.

Vrijednost bitcoina pala je na 9958 dolara pa je potom opet blago porasla, pokazuje indeks informativnog portala Coindeska, a prenosi BBC.

Time je potonula gotovo 50 posto u odnosu na rekordnih 19.800 dolara, zabilježenih prije pet tjedana.

Oštar su pad u protekla 24 sata zabilježile i ostale kriptovalute, uključujući ethereum, ripple, litecoin i bitcoin cash.

Pojedini stručnjaci pribojavaju se formiranja balona na tržištu zbog navale ulagača na imovinu koju baš i ne razumiju.

Poznato je da je teško pouzdano odrediti što uzrokuje promjene u vrijednosti bitcoina koji je do sada oscilirao znatno snažnije od većine tradicionalnih valuta i robe, ali mogući je razlog aktualnog pada bojazan da će regulatori ograničiti trgovinu tom digitalnom valutom, nagađa BBC.

Posebno se u tom kontekstu isticala Južna Koreja signalima da bi mogla poduzeti neke mjere.

"Vladin je stav da mora regulirati ulaganja u kriptovalute budući da su najvećim dijelom špekulativne prirode", kazao je jučer u radijskom intervjuu ministar financija Kim Dong-yeon.

"Zatvaranje platformi za trgovanje virtualnim valutama još spada među opcije (koje su vladi na raspolaganju)", dodao je.

Ovog je tjedna agencija za financijske vijesti Bloomberg također izvijestila da kineske vlasti planiraju ograničiti pristup platformama za trgovanje kriptovalutama nakon što su već poduzele mjere kako bi ograničile rudarenje bitcoina, odnosno postupak ovjeravanja transakcija.

Ulagače je možda prestrašila i jučerašnja najava Bitconnecta da će zatvoriti platformu za kreditiranje i razmjenu bitconnect coina čija je vrijednost nakon te objave strmoglavo pala, napominje BBC.

Prošle je srijede utjecajni investitor Warren Buffett prognozirao nove nevolje za digitalne valute iako nije točno naznačio kada bi mogle nastupiti.

"Općenito kada su u pitanju kriptovalute, mogu gotovo pouzdano ustvrditi da će to loše završiti", kazao je Buffett za CNBC.

"Ne mogu reći kada će se to dogoditi ni kako ni bilo što drugo", dodao je.

Nasuprot tome, cijena dionica proizvođača fotografske opreme Kodak snažno je porasla nakon što je prošlog utorka objavio suradnju s dva poduzeća povezana s kriptovalutama, primjećuje BBC.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 15:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5c8abab9e03e644a8b463e/80
Foto: Pixabay

Rekordna turistička godina: Prihod od turizma u Hrvatskoj narastao na gotovo 9 milijardi eura

U Hrvatsku su najviše dolazili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke

U povodu završetka turističke godine, ministar turizma Gari Cappelli predstavio je rezultate turističkog prometa za 2017. godinu te očekivanja i projekte u turističkoj 2018. 

Prema podacima eVisitora od siječnja do kraja prosinca 2017.ostvareno je 18,6 milijuna dolazaka (+13 posto) i 102 milijuna noćenja u Hrvatskoj (+12 posto). - prenosi Dnevnik.hr

Ministarstvo turizma pohvalilo se da se radi o povijesnim turističkim rezultatima za Hrvatsku, koja je 2017. potvrdila poziciju jedne pod najpopularnijih turističkih destinacija te privlači sve više gostiju tijekom cijele godine.

Strani turisti ostvarili su 16,5 milijuna dolazaka (+14 posto) i 89,9 milijun noćena (+12 posto). Rast se bilježi i kod domaćih turista – oni su ostvarili 12 milijuna noćenja, što je rast od 14 posto.

Top destinacije

Najviše je noćenja ostvareno u Istri, zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru. U Hrvatsku su najviše dolazili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke. Izvan europskih zemalja najviše noćenja ostvarili su gosti iz SAD-a, Australije, Južne Koreje, Kanade i Kine.

Top destinacije po noćenjima bile su Dubrovnik, Rovinj, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (35 milijuna noćenja), hotelima (25 milijuna) te kampovima (19 milijuna), dok su u nautičkom charteru tijekom 12 mjeseci ostvarena 3,2 milijuna noćenja.

Prema podacima HNB-a u prvih devet mjeseci 2017. prihodi od turizma su iznosili 8,72 milijarde eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno 822 milijuna eura.

Novi predstavnički uredi

''Naša je intencija i u 2018. nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku dalje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke djelatnike te dodatno potaknuli cjelokupno hrvatsko gospodarstvo'', rekao je ministar Capelli.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristijan Stančić najavio je niz aktivnosti tijekom ove godine koje će imati još ''efikasniju promociju na različitim emitivnim tržištima''.

Hrvatska turistička ponuda u ovoj godini bit će predstavljena na 26 turističkih sajmova na kojima će nastupati HTZ, a novi predstavnički uredi otvorit će se u Šangaju, Seulu, Los Angelesu i Rimu. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 12:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .