Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5a2be2b9e03e59498b45f7/80
Foto: PIXABAY

Stranci će 2020. navaliti na našu vrlo jeftinu zemlju

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek tvrdi da je ukidanje Agencije za poljoprivredu bio loš potez te da je poljoprivreda zapuštena
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek analizira kako upravljamo državnom imovinom, piše Večernji.hr

U pripremi je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kako dočekujemo 2020. kad istječe zabrana prodaje zemljišta strancima?

Poljoprivreda je naš najzapušteniji gospodarski sektor. Jedan razlog, ali ne i jedini, za dramatično smanjenje poljoprivredne proizvodnje je i nedostatak adekvatnog upravljanja zemljištem. Hrvatsku karakterizira usitnjenost i nesređeno zemljišno-knjižno i katastarsko stanje poljoprivrednih čestica, nepostojanje kanalske mreže i neuređena putna mreža do čestica.

U takvim preduvjetima produktivnost poljoprivredne proizvodnje je vrlo niska, a niska produktivnost se onda reflektira i u niskoj cijeni poljoprivrednog zemljišta. Pri pristupanju Uniji dobili smo sedmogodišnju odgodu liberalizacije tržišta poljoprivrednog zemljišta koju smo trebali iskoristiti za sređivanje stanja koje bi rezultiralo povećanjem i produktivnosti i cijene poljoprivrednog zemljišta. No kako nismo napravili ništa, 2020. godine možemo očekivati navalu stranaca na, iz njihove perspektive, vrlo jeftinu zemlju. U tom kontekstu, izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojom se ukida Agencija za poljoprivredno zemljište, a raspolaganje državnim zemljištem vraća se jedinicama lokalne samouprave, korak je unazad jer znamo da te iste lokalne samouprave nisu naplatile milijarde kuna od najma i prodaje državnog zemljišta u prošlosti.

Do tako velikog propusta nije došlo slučajno. Državna zemlja se praktički dijelila besplatno jer su se na takav način kupovali glasovi u pretežno ruralnim sredinama. Agencija je trebala dovesti u red to stanje i baviti se sustavnim mjerama za sređivanje stanja poljoprivrednog zemljišta. To se, nažalost, nije dogodilo, a umjesto da se Agencija osnaži i dobije mandat da zatečeno stanje riješi, mi problem vraćamo onima koji ga nisu u stanju sustavno riješiti. Kada se za dvije godine najplodnija zemlja bude prodavala u bescjenje strancima, nećemo stoga imati pravo da zdvajamo nad svojom sudbinom jer smo tu situaciju sami sebi stvorili.

Kako ocjenjujete rad ministra imovine Marića koji se sporo odlučuje na privatizaciju?

Kada poslujete u zemlji s ovako tromim pravnim sustavom, za sređivanje stanja s državnom imovinom treba, nažalost, jako puno vremena. Neke pomake vidimo – objavljen je na primjer registar državne imovine. No prvi bi pravi pokazatelj kvalitete rada ministra državne imovine trebao biti prijedlog modela upravljanja državnom imovinom. Kada taj prijedlog bude javno objavljen, bit ćemo pametniji.

Ono čemu svjedočimo u međuvremenu može se opisati kao nastavak starih političkih praksa koje za cilj imaju političku kontrolu javne imovine i na osnovi kojih se može tvrditi da je ultimativni cilj političkog natjecanja kontrola, a onda i raspodjela, preostale javne imovine. Sukob unutar HDZ-a o imenovanju ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera eklatantan je primjer tih praksa. Taj je primjer i dobar pokazatelj da javni natječaji kojima bi se transparentnije imenovali ljudi koji upravljaju i nadziru javne resurse nemaju smisla ako se odluke o izboru kandidata donose zakulisno i po kriteriju političke podobnosti. Minimum minimuma od onoga što nama u ovom području gospodarskog života treba je profesionalizirano upravljanje javnim resursima i imovinom.

Promjene na popisu poduzeća od strateškog interesa za RH nisu nebitne, ali nisu ono što bi nas najviše trebalo brinuti. Problem je što ni dominantno lijeva ni desna politička opcija ne iskazuju želju i volju da se upravljanje javnom imovinom profesionalizira.

Subvencionirani stanovi pogurali su tržište nekretnina desetak posto, mislite li da će se održati sad kad je akcija prošla?

Da bismo mogli sa sigurnošću tvrditi da su baš subvencionirani krediti ti koji su pogurali tržište nekretnina, trebalo bi napraviti evaluaciju tog programa. Takve evaluacije nema, pa možemo samo zaključiti da je oporavak tržišta nekretnina možda bio potaknut tim programom, ali i da je vjerojatno ekonomski oporavak u zadnje dvije godine pridonio percipiranom rastu cijena nekretnina. Kao rezultat suradnje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ekonomskog instituta, ove će godine biti objavljena publikacija o stanju na tržištu nekretnina u kojoj će biti predstavljeni podaci i opisani trendovi u prometu i cijenama najvažnijih tipova nekretnina u Hrvatskoj, i to (koliko god bude moguće) na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Bit će to prvi put u četvrt stoljeća da ćemo imati transparentne informacije o tom izrazito važnom tržištu. Vjerujete li da će 2018. biti reformska godina? Ne vjerujem u to, već mislim da slijedi nastavak politike koračića koju imamo prilike gledati od Milanovićeve Vlade do danas. Takva politika je dovoljno dobra da se gospodarstvo potpuno ne uguši, ali nam ne može pomoći da preokrenemo trendove koji su nas od treće najbogatije doveli do toga da smo u 25 godina postali druga najsiromašnija nova zemlja članica Unije. Ono što bi nas pak u 2018. moglo zadesiti jest iznadprosječno visok rast javne potrošnje. Zadnje dvije godine bile su izrazito politički nestabilne, a ta politička nestabilnost destimulirala je rast javnih rashoda. Budući da se politička situacija konsolidirala, može se očekivati da nam u 2018. godini slijedi povratak starim rastrošnim navikama kada je javna potrošnja u pitanju.
hr Sat Jan 13 2018 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5addc2e22af47f46928b45b7/80
Foto: 123rf

Lidl povećao plaće

Trgovački lanac Lidl Hrvatska povećao je bruto plaće u prosjeku od 8,5 posto svojim zaposlenicima koji rade u trgovinama i skladištima.
Iz Lidla su priopćili da se povećanje plaće odnosi na 1.792 zaposlena u 93 trgovine u Hrvatskoj, kao i u na one u dva logističko-distributivna centra u Jastrebarskom i Perušiću, piše index.hr.

Stalno zaposleni radnici između 5.000 i 6.000 kuna neto, sezonci oko 4.000 neto


Prema podacima Poslovne Hrvatske, prosječna neto plaća u Lidlu iznosila je u 2016. godini 7.053 neto kune, no tu ulaze i plaće menadžera. 

Kako neslužbeno doznajemo radnici na neodređeno primaju neto plaće između 5.000 i 6.000 kuna, dok sezonski radnici  primaju oko 4.000 kuna neto. 

Iz Lidla ističu da su lani zaposlili 463 radnika, tako je broj zaposlenih u Hrvatskoj narastao na 2.200.

hr Mon Apr 23 2018 13:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adaea082af47f608a8b4648/80
Foto: PIXABAY

Znate li vaša prava? Vi plaćate cijenu s police - ne 'iz blagajne'

Za vrijeme sniženja u trgovina iznos mora biti jasno naveden na proizvodu ili pokraj njega. Ako prilikom plaćanja na blagajni se pokaže drugi iznos, imate pravo platiti po cijeni na proizvodu
Na ulazu u veliku prodavaonicu stajala je posuda s instant-kavom po sniženoj cijeni. Na polici gdje inače stoji cijena je bila redovna, veća, i nju su mi naplatili na blagajni. Bunila sam se pa su mi vratili razliku novca. Je li to pokušaj prevare, pitala nas je čitateljica.
Objasnili su joj da je došla na blagajnu u onih nekoliko trenutaka koliko je trajala izmjena cijena u sustavu i na polici. 

- U vicevima se to zove APP, odnosno ‘ako prođe, prođe’. Ovaj put nije prošlo, ali da sam kupovala puno više različitih proizvoda, možda ne bih ni primijetila da sam platila više - rekla je. 

Snižavanje cijena regulirano je Pravilnikom o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga, pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje je nadležno i za zaštitu potrošača, piše 24sata.hr

Prigovori napismeno

- Pravilnik propisuje da cijena mora biti istaknuta jasno, vidljivo i čitljivo, ali i nedvosmisleno. Može biti na proizvodu ili na prodajnome mjestu - dodaju.

Ako maloprodajna cijena proizvoda nije istaknuta na pakiranju, nego pokraj proizvoda, to mora biti učinjeno tako da je isključena mogućnost zamjene cijene s maloprodajnom cijenom drugog proizvoda koji je u neposrednoj blizini. 

- Trgovac je dužan prodati proizvod po cijeni koja je istaknuta na proizvodu ili na prodajnome mjestu - nedvosmisleni su u ministarstvu.
Ako to ne učini, objašnjavaju, potrošač mu može podnijeti pisani prigovor u poslovnim prostorijama, te poštom, elektroničkom poštom ili telefaksom. Trgovac mora odgovoriti također u pisanom obliku u roku od 15 dana otkad je zaprimio prigovor. 

Dvostruke cijene

Ako trgovac ne odgovori u roku ili ako potrošač i nakon dogovora smatra da su mu povrijeđena prava, trgovca može prijaviti tržišnoj inspekciji. 

Postoje posebni oblici prodaje u kojima na proizvodu ili pokraj njega moraju biti jasno istaknute dvije cijene. 

Uvijek ima iznimaka

- Posebnim oblicima smatra se prodaja proizvoda i usluga po nižim cijenama nego inače. To su akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja proizvoda s greškom i prodaja proizvoda kojima istječe rok uporabe. Trgovcu je za posebne oblike prodaje dopušteno koristiti i druge nazive od gore navedenih, ali uz primjenu pravila o isticanju dvije cijene. Moraju navesti cijenu koja je važila tijekom redovne prodaje i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje - navode u ministarstvu.

Iznimka od pravila “dvije cijene” su ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostorija(prezentacije), ugovori sklopljeni na daljinu (internetska kupnja, reklamni katalozi) te slučajevi kad posebni oblik prodaje traje najdulje tri dana. U takvim slučajevima ne treba isticati obje cijene.

Akcije nisu beskrajne

Trajanje akcijske prodaje nije propisano, ali mora biti vremenski ograničeno. Ako potrošač smatra da, s obzirom na trajanje, nije riječ o akcijskoj, nego o redovnoj prodaji, može trgovca prijaviti tržišnoj inspekciji. Može ga prijaviti i ako primijeti da je trgovac povisio redovnu cijenu neposredno prije početka akcijske prodaje te da je akcijska cijena zapravo redovna. 

hr Sat Apr 21 2018 09:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad5c11c2af47ff5738b49ba/80

Na Shift Developer Conference dolaze vodeći stručnjaci iz Netflixa, Shopifya i Red Hata

Shift konferencija na službenim stranicama objavila je program ovogodišnjeg izdanja, te nastavlja niz predstavljanja zvučnih imena IT industrije koji dolaze u Split, od 31. svibnja do 1. lipnja 2018. godine

SHIFT konferencija, koju svake godine posjeti preko 1.000 IT stručnjaka iz svih dijelova Europe, najveće je regionalno Developer okupljanje koje u dva konferencijska dana na preko desetak ciljanih radionica, panel diskusija i okruglih stolova obrađuje najznačajnije developer trendove, predstavlja uzbudljiva tehnološka rješenja te donosi jedinstveno mjesto za razmjenu znanja i iskustava.

Shift konferencija na službenim stranicama objavila je program ovogodišnjeg izdanja, te nastavlja niz predstavljanja zvučnih imena IT industrije koji dolaze u Split, od 31. svibnja do 1. lipnja 2018. godine. Najavljen je dolazak Patricka Desjardinsa koji se može pohvaliti zavidnom 20-godišnjom karijerom u IT industriji. Patrick Dejardins je Senior Software Engineer u Netflixu i bivši inženjer tvrtke Microsoft na MSDN, Visual Studio Online i Microsoft Teamu. Njegovo područje interesa je web tehnologija još od početka 2000. godine. U posljednjem desetljeću, Patrick je napisao stotine blogova i izdao nekoliko knjiga pa će posjetitelji će imati prilike učiti iz njegovog bogatog iskustva.

„Patrick Dejardins je još jedan u nizu predavača koje dovodimo na Shift konferenciju kojima želimo inspirirati posjetitelje konferencije. Sudeći prema dosadašnjim prijavama ponovno ćemo oboriti rekorde, jer već u ovom trenutku imamo više prijava nego što smo ih imali prošle, rekordne godine.“ – izjavio je Ivan Burazin.

Primjer dobro usklađenog privatnog i poslovnog života ima  Keyfer Mathewson, Front End Developer koji radi za Shopify, iz svog doma u Edmontonu u Kanadi. Prije Shopifya, Keyfer je radio za malu kanadsku dizajnersku agenciju koja je vodila tim razvojnih programera koji su izradili mnoge nagrađivane web stranice. Kada nije ispred svog računala, Keyfer voli duge šetnje sa svojom zaručnicom i kućnim ljubimcem, a također se aktivno bavi sportom i igra hokej ili se pretvara da je dobar u video igrama. Na Shiftu će održati predavanje pod nazivom: “Artificial Intelligence and Machine Learning in the browser“, kojim će predstaviti fundamentalne aspekte AI učenja.

Za kraj, neizostavno je spomenuti da će predavanje  održati i Eric Scabell, Global Technology Evangelist Director  u Red Hatu, a  poznat je u programerskoj zajednici kao govornik, predavač, autor i baseball stručnjak. U svojoj trenutnoj ulozi sudjeluje u definiranju, upravljanju i implementiranju na tržište integriranih rješenja za oblake koji prikazuju punu snagu Red Hatovog sveobuhvatnog portfelja i uspostavljenih visokih standarda u novim tehnologijama. Njegova zavidna pozicija u tvrtki omogućuje mu da podijeli svoju iznimnu stručnost Red Hatovih open source tehnologija i cloud computinga. Red Hat je svjetski lider među tvrtkama posvećenima Open Source softveru i najveći distributer Linux operativnih sustava. Čak 90% tvrtki se oslanja na Red Hat rješenja. Od aviokompanija do banaka preko telekomunikacija i zdravstva, vrlo traženi Red Hat stručnjaci svakodnevno sudjeluju u rješavanju rutinskih i kriznih situacija, u najvećim svjetskim IT okruženjima i najvećim poslovnim izazovima. Posjetitelji konferencije imat će priliku poslušati Erica koji će u svom predavanju “How to Jump Start a Career in Open Source“ otkriti tajne open source tehnologija.

O Shift konferenciji:

I ovogodišnja, sedma po redu SHIFT konferencija će u dva dana, 31. svibnja te 1. lipnja na jednom mjestu okupiti developer face, stručnjake te mlade entuzijaste iz svih dijelova svijeta, a svoj dolazak su potvrdili i neki od najvećih svjetskih stručnjaka.

Kroz dva dana, u jedinstvenom ambijentu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Håkon Wium Lie (Creator CSS), Mathias Meyer (Founder – TravisCI),  DeVaris Brown (Product Manager – Heroku)Luca Cipriani (CIO – Arduino), Marc Abraham (Global Product Tank Coordinator – Mind the Product), Cyrille Fauvel (Worldwide Sr. Manager – Autodesk), Tarik Makota (Partner Solutions Architect - Amazon Web Services), Kathy Simpson (Director of Product – Github), te Sean Larkin (Technical Program Manager – Microsoft) raspravljat će o standardnim temama vezanim uz web i mobile developmenta ali će obraditi i najaktualnije IT teme o kojima se piše svakodnevno.

Više informacija o konferenciji dostupno je na web stranici

SHIFT novosti, detaljniju agendu i teme koje će se obrađivati na ovogodišnjoj konferenciji, moguće je pratiti i putem službenog FacebookInstagramTwitter profila.

hr Tue Apr 17 2018 11:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad45c032af47f3f798b475e/80
Foto: Pixabay

Koliko je skupo biti poročan u Hrvatskoj ?

Uz prosječan dohodak i lokalne cijene droga, alkohola i cigareta, ovisnost o tim porocima najlakše je financirati ako živite i radite u Luksemburgu, a najteže u Rusiji, pokazuje globalni indeks poroka koji je ovih dana objavio Bloomberg

Luksemburg, Norveška, Švicarska, Island... države koje su poznate po bogatstvu i visokom standardu posljedično svojim građanima omogućuju još nešto - relativno jeftino uživanje u najpoznatijim ovisničkim supstancama: od cigareta, preko alkohola, do raznih vrsta droga. Proizlazi to iz najnovije liste sastavljene temeljem tzv. globalnog indeksa poroka koju sastavlja američka medijska kuća Bloomberg, piše tportal.hr.

Globalni indeks poroka (Global Vice Index) je indeks koji mjeri koliki bi dio svojih prihoda građani pojedine države trebali odvajati za prosječnu, nazovimo je tako, 'potrošačku košaricu poroka'. U omjer se stavljaju prosječni prihodi građana s prosječnom cijenom alkohola, cigareta i droga u maloprodaji, odnosno na crnom tržištu. Nakon izračuna na sam vrh tablice dospijevaju one države u kojima bi građani morali odvojiti najmanji dio svojih prihoda kako bi kupili prosječnu 'ovisničku košaricu'.

Ovogodišnji izračun Bloomberg je objavio ovih dana i na sam vrh tablice smjestio se Luksemburg. U toj maloj državi građani bi prosječno trebali potrošiti tek 10 posto svojih tjednih prihoda na potrošačku košaricu, čija preračunata vrijednost iznosi 206,2 dolara. Na drugom mjestu, među 75 država s liste, nalaze se Bahami, na kojima je vrijednost košarice bitno niža (74,8 dolara), ali su niži i prosječni prihodi građana. Tako bi stanovnici Bahama morali za svoje poročne navike odvojiti 15,9 posto tjedne plaće.

Nakon Bahama, na trećem mjestu nalazi se Švicarska, u kojoj je za 'prosječnu ovisnost' potrebno izdvojiti 16,6 posto tjedne plaće, odnosno protuvrijednost od 258,4 dolara, a slijede Island, Francuska, Norveška i Nizozemska, koja se nalazi na sedmom mjestu i prva je država na tablici čiji bi stanovnici trebali izdvojiti više od petine tjednog dohotka na prosječnu 'košaricu poroka' koja stoji 194,3 dolara.

U izračun vrijednosti spomenute košarice ulazi šest kategorija poroka: po kutija prosječnih i skupih cigareta, po boca alkoholnog pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića, gram supstance iz obitelji amfetamina (tzv. speedecstasy i sl.), gram marihuane ili nekog od s njom povezanih opijata (hašiš, ulje konoplje), gram kokaina te gram heroina ili nekog sličnog opijata.

Analitičari Bloomberga napominju da se, ovisno o kategoriji, radi o prilagođenim jediničnim cijenama temeljenim na prosječnim ili procijenjenim cijenama iz maloprodaje te da su pokušali pribaviti što svježije podatke. Također, napominju da kvaliteta pojedinog opijata nije procjenjivana, nego da količina psihoaktivne supstance 'može varirati'. Tjedni iznos dohotka u Bloombergu su računali na način da godišnji iznos bruto domaćeg proizvoda po stanovniku podijele s 52.

Nakon spomenutih prvih sedam zemalja slijedi niz drugih država, većinom iz zapadne Europe, s pojedinim 'gostima' iz Latinske Amerike (poput Čilea, Urugvaja i Paname), u kojima je ovisnost još uvijek relativno jeftina. Najpopularnije destinacije hrvatskih iseljenika, Njemačka, Irska ili Švedska, nalaze se u spomenutom gornjem dijelu liste, što znači da, požele li to, naši emigranti osim redovnih plaća i uređenih država imaju mogućnost uživanja u pristupačnijim porocima.

U Njemačkoj, koja se nalazi na osmom mjestu tablice, za prosječnu tjednu 'košaricu poroka' potrebno je izdvojiti 21,1 posto dohotka, odnosno protuvrijednost od 178,9 dolara, a slična situacija je i u Irskoj, koja se nalazi na 12. mjestu i u kojoj je ta košarica skuplja nego u Njemačkoj te stoji 296,3 dolara, ali su i više prosječne plaće. U Švedskoj je spomenuta košarica još sedamdesetak dolara skuplja, zbog čega je ta država na 21. mjestu Bloombergova popisa, a u njoj za ovisničke navike treba izdvojiti nešto više od trećine tjednog dohotka.

Hrvatska se na tablici smjestila na 51. mjesto i nalazi se u društvu država poput Kostarike, Bugarske i Australije. Kod nas vrijednost 'poročne košarice' iznosi 223,2 dolara, preračunato 1342,4 kune, ali za nju je potrebno izdvojiti čak 90,2 posto tjednog dohotka, čime spadamo među skuplje države za alkoholičare, pušače ili ovisnike o drogama.

Australija, koja se nalazi dva mjesta iza nas, jedna je od samo tri države s popisa u kojima vrijednost prosječne košarice premašuje čak 1000 dolara. U Australiji ona tako iznosi 1028,7 dolara i za nju je potrebno odvojiti 95,3 posto tjednog dohotka, u Novom Zelandu, koji se nalazi na 66. mjestu, košarica stoji 1241,6 dolara i Novozelanđanima je potrebna plaća i pol, a mjesto s najskupljim porocima je Japan, u kojem je vrijednost košarice 1366,4 dolara i Japanci bi za nju morali izdvojiti 1,84 tjedna dohotka.

Relativno gledajući, na samom dnu tablice nalazi se Rusija. Ondje prosječna 'poročna košarica' stoji 374,9 dolara, ali kako su prosječne plaće niske, ruski građani bi za nju morali odvojiti tek nešto manje od dvije pune tjedne plaće. U Bloombergu napominju da postoje države u kojima je taj omjer još viši, poput Ukrajine, gdje bi za tjedne ovisničke potrebe bilo nužno izdvojiti čak 13 prosječnih dohodaka, a njoj u samom vrhu društvo rade Pakistan, Nepali Burkina Faso. No te se države nisu našle na konačnoj listi od 75 zemalja jer su informacije o cijenama ipak bile premalo pouzdane, a za neke kategorije opijata su u potpunosti nedostajale.

Gledajući po apsolutnim iznosima, najjeftiniji poroci su u većinom tropskim ili latinoameričkim državama poput Kolumbije, Gane, Konga, Gvatemale, Čilea, Perua, Dominikanske Republike, Ekvadora, Kenije ili Mjanmara, u kojima prosječna 'košarica poroka' stoji manje od stotinu dolara.

Jasno je da je Bloombergov globalni indeks poroka samo informativna analiza koja se bavi cijenama raznih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda i njihovom međunarodnom usporedbom te ne bi trebala služiti kao informacijska tablica za to gdje se netko može najjeftinije napiti ili drogirati. Na kraju, riječ je o usporedbi prosječnih tjednih dohodaka, a ovisničke skupine često nisu u prilici biti stalno i redovno zaposlene, zbog čega je prava 'praktična' vrijednost informacija iz Bloombergova istraživanja vrlo niska. No analitičari ove medijske kuće su ove godine uz indeks izračunali vrijednost crnog tržišta narkotika temeljem njihovih prosječnih cijena te količina narkotika koje su zaplijenile policijske vlasti.

Daleko na samom vrhu nalaze se Sjedinjene Američke Države, čije je crno tržište narkotika procijenjeno na gotovo 108 milijardi dolara. Na drugom mjestu, među državama s tablice, nalazi se Turska s crnim tržištem vrijednim 5,1 milijardu dolara, a slijede Španjolska (4,1 milijarda dolara), Bahami (3,8 milijardi dolara), Saudijska Arabija (2,6 milijardi dolara) i Kina, u kojoj se to tržište procjenjuje na 2,4 milijarde dolara. Hrvatsko tržište narkotika procijenjeno je na tek 31 milijun dolara, što je u razini s rumunjskim, crnogorskim i austrijskim.


hr Mon Apr 16 2018 10:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .