Na Sveučilištu Macquarie u Australiji tim znanstvenika istražio je koliko je za nas bitno što jedemo za doručak, a pokušali su i naći odgovor na pitanje 'Kako taj obrok utječe na stanje cijelog organizma?'. Rezultati su iznenadili i voditelje 'studije o doručku' koji su shvatili da su posljedice započinjanja dana 'lošom', tj. nezdravom, hranom gotovo pa katastrofalne za svakog pojedinca, pišu 24 sata.
Naime, otkriveno je da doručak s velikim udjelom masnoća i/ili šećera, nakon samo četiri dana konzumacije, na ljudskom mozgu može prouzročiti ozbiljne promjene. Te se promjene odnose na sposobnost učenja novih činjenica i pamćenja općenito; sposobnosti nakon samo četiri dana nezdravog doručka rapidno opadaju, a mozak propada slično kako s vremenom propada kod npr. pretilih ljudi.
Istraživanje je napravljeno na uzorku od 102 zdrave osobe normalne kilaže; pola njih je četiri dana uzastopno doručkovalo hranu bogatu lošim masnoćama i šećerom, dok je druga polovica kroz isti vremenski period za doručak jela nešto zdravije namirnice, manje zasićene šećerom i mastima. Konkretno, prva je grupa doručkovala tostirani sendvič i čokoladni milkshake, a druga hranjiviju i zdraviju verziju istog doručka, ili samo pola porcije nezdravog.
Obje su grupe prvi i zadnji, četvrti dan, rješavale testove da im se provjere sposobnosti pamćenja i učenja. Rezultati su pokazali da je prva skupina, koja je doručkovala puno masnoća i šećera, na testovima nakon četiri dana pokazala značajno gore rezultate od druge grupe - a slične su testove pojedinci iz prve grupe riješili i znatno lošije nego samo četiri dana prije...
Krvnim je pretragama dokazano i da je kod ljudi iz prve grupe nezdravi doručak doveo do značajnog porasta glukoze u krvi, što je utjecalo na opadanje kognitivnih funkcija.
- Promjena razine glukoze u krvi može ugroziti cijeli metabolizam. Tada mozak često počinje primati pogrešne signale o razini inzulina u krvi - objasnio je voditelj istraživanja pri Sveučilištu u Sidneyu, Dominic Tran.
Druga zanimljivost koja je proizašla iz ove studije, inače objavljene i u znanstvenim časopisima 'PLOS One' i 'The American Journal of Clinical Nutrition', je spoznaja da se kod onih koji su doručkovali nezdravo smanjila i sposobnost da uopće razlikuju stanje gladi i sitosti.
Cijeli članak pročitajte ovdje.