Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5c9571cb557a4c418b485d/80
Foto: vijesti.hr

I BBC piše o hrvatskom apsurdu: 'Hrvati su bijesni zbog tunela koji ne vodi nigdje'

BBC piše kako su "hrvatski porezni obveznici bijesni"

Besmisleni tunel iznad Omiša, osim hrvatske javnosti, intrigira i onu svjetsku. Tako je britanski BBC objavio članak o tunelu koji viri iz planine, a koji je probijen prije nekoliko godina kao dio zaobilaznice koja još uvijek nije završena. 

BBC piše kako su "hrvatski porezni obveznici bijesni zbog tunela od 44 milijuna dolara koji ne vodi nigdje", stoji u naslovu teksta. 

U tekstu se nadalje dodaje kako tunel dug 1471 metara prolazi kroz planinu iznad grada te izbija iznad kanjona rijeke Cetine. Iako je, kako piše BBC, zamišljen kao rješenje za ogromne gužve, ovaj tunel još nije završen. 

U tekstu BBC-a navode se i riječi omiškog gradonačelnika Ive Tomasovića koji najavljuje skori natječaj za izgradnju mosta koji bi se spajao na tunel te potom i na cestu D70 koja ide prema Splitu. 

Ovaj tunel, čija je izgradnja započela prije šest godina, najavljivan je kao bombastičan projekt vrijedan 280 milijuna kuna, no još uvijek jedino gdje vodi je u provaliju. 

Ta obilaznica trebala je biti spas za nesnosne gužve - rupa duga 1471 metar je probijena, čekalo se na gradnju mosta i dodatnog tunela i onda, sve je stalo. Novca je nestalo, a Omišanima je već odavno prekipjelo. Prometna slamka spasa postala je – gradsko ruglo, piše vijesti.hr

hr Sat Jul 28 2018 18:10:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b772225cb557a27688b4a27/80

Ubio ženu i dvije kćeri: Bio je ljubomoran na njezine uspjehe?

U ponedjeljak je Chris Watts prijavio nestanak žene i dvije kćeri. Dan kasnije je dao nekoliko intervjua za razne medije, no priče se nisu uvijek poklapale. Uhićen je u srijedu navečer

Muškarac koji je optužen da je ubio svoju suprugu (34) i dvije male kćeri pojavio se na sudu. 

Christopher Watts (33) u ponedjeljak je prijavio njihov nestanak, da bi samo dan kasnije priznao kako ih je on ubio. Njihova tijela pronađena su na mjestu gdje se vade nafta i plin, a gdje je on i radio. 

No, sud i policija i dalje istražuju slučaj i tvrde da "nije jasno što se točno dogodilo". 

Tužitelji tvrde kako su Chrisova trudna supruga Shanann Watts i njihove kćeri Bella (4) i Celeste (3) ubijene u obiteljskoj kući u Fredericku, a zatim premještene na područje naftnih bušotina kompanije Anadarko Petroleum za koju je je Christopher radio.

Shanann je nestala u ponedjeljak nakon što se vratila s poslovnog puta oko jedan ujutro. Djeca su cijeli vikend bila doma s ocem dok je ona bila na putu. Njezin suprug rekao je da je svoju suprugu vidio oko pet ujutro kada je odlazio na posao.

Kazao je i kako su ostali budni od kad se vratila jer su vodili 'emocionalni razgovor', no nije htio objasniti o čemu su točno razgovarali. 

Njegova supruga bila 15 tjedana trudna, nosila je dječaka kojeg su htjeli nazvati Nico. Prijatelji para izjavili su za Daily Mail da nisu primijetili ništa čudno između supružnika.

U lipnju je Shanann bila kod ginekologa na ultrazvuku, a na Facebooku je tad napisala da je Chris "najbolji otac koji postoji". 

Dan nakon što je nestala, Chris je za nekoliko medija dao intervjue koji se nisu poklapali, a u srijedu navečer je i uhićen. 

Iako su njihovi prijatelji tvrdili da su vrlo skladan par, ipak su imali svojih problema. Naime, 2015. godine su u potpunosti bankrotirali.

Shanonn je u međuvremenu pronašla vrlo unosan posao - prodavala je dodatke prehrani za zdravlje i zarađivala 80.000 dolara godišnje. Često je putovala, dok je Chris uglavnom čuvao djecu doma u Coloradu. Nagađa se da je zbog toga bio ljubomoran, piše 24sata.hr

hr Fri Aug 17 2018 21:30:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b65cd17cb557a974d8b49d7/80
Foto: Blic

Sud u Beogradu odbacio žalbe navijača Hajduka

Osam osuđenih, od ukupno 14 žalilo se na presudu. Samo jednom maloljetnom navijaču koji je odmah pušten iz zatvora.

Prekršajni žalbeni sud u Beogradu odbacio je žalbe navijača te potvrdio presudu od po 15 dana te protjerivanje iz Srbije po isteku kazne.


Skupini od 14 navijača kazne su izrečene zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru za "nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje" na benzinskoj postaji blizu Beograda.

Uhićeni su po povratku iz Sofije s utakmice Hajduk-Slavija. Podsjećamo, s benzinske crpke uzeli su robu u vrijednosti od 1700 eura koju nisu platili. 


Kažnjeni su uvjetno na po šest mjeseci zatvora s dvogodišnjim rokom kušnje te protjerani iz Srbije na dvije godine.

hr Wed Aug 15 2018 20:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b745e57cb557a3c658b49dc/80

Sredozemlje se utapa u plastici, mikročestice već prodiru i u hranu

Kad bi se sve plastične boce proizvedene 2016. u svijetu poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Većina ih završi u morima...
Nije problem samo u “otocima” albanskog smeća, medicinskom otpadu, plastičnim bocama, ambalaži sredstava za čišćenje iz kućanstava... koji nošeni jakim strujama i vjetrovima zagađuju obale Hrvatske i drugih zemalja. Sredozemlje se utapa u plastici, čemu u većoj ili manjoj mjeri pridonose sve zemlje regije, a što je najgore, mikroskopski komadići te plastike koji su na rekordnim razinama završavaju i u hranidbenom lancu i prijete svim morskim vrstama i ljudskom zdravlju, alarmantno je izvješće koje je nedavno predstavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).


Tvrde kako bi najnoviji podaci i niz znanstvenih dokaza koji upućuju na dramatične posljedice pretjeranog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na morske ekosustave jedne od najposjećenijih regija u svijetu, pametnima bili razlog za uvođenje hitnih mjera koje bi institucije, tvrtke i građani trebali poduzeti kako plastični otpad ne bi stigao u more. Stoga se traži usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100% recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030., nacionalne zabrane za jednokratne plastične vrećice, šalice i slično, a tvrtke, koje su najveći zagađivači, poziva da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike. 

Proizvodnja plastike u svijetu 1950. godine, uz populaciju od oko 2,5 milijardi ljudi, iznosila je 1,5 milijuna tona, a 2016., uz populaciju veću od 7 milijardi, više od 310 milijuna tona. Računa se da će se u idućih 20 godina proizvodnja plastike udvostručiti, a do 2050. i učetverostručiti. 

– Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana u WWF Internationalu. Proizvodi od plastike danas čine 95% otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama, a zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more su Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66). Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40%. 


Ugrožene morske vrste

WWF upozorava kako veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemnu medvjedicu. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po četvornom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana.

– U Europi proizvodimo golemu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji. Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini su sredozemnih zemalja, među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja koje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u EU, samo jedna trećina se reciklira, što je samo 6% potražnje za plastikom u Europi.




Nužna razgradiva ambalaža

Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20% i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca, a nastave li se ti trendovi, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde. Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se lako reciklira, ali trend ni približno ne prate rast potrošnje i potražnje.

Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a kako jačaju trendovi zdravog življenja te zabrinutost u vezi kvalitete vode iz vodovoda, raste i potražnja, poglavito u Kini koja iznosi već četvrtinu svjetske, a najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca Cola je, primjerice, odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3400 svake sekunde pa u cilju društveno odgovornog poslovanja i ta, a i niz drugih tvrtki povezanih s „plastičnim otiscima“ najavljuje niz promjena u skoroj budućnosti. Coca-Cola je tako nedavno lansirala “zdrave” napitke u ambalaži koja se većinom sastoji od razgradive sirovine šećerne trske, a prema najavama Nestle Watersa, Nestle Pure Life boce od 700 ml bit će u potpunosti od reciklirane ili tzv. rPET plastike. No plastična ambalaža već je godinama u našem prehrambenom lancu, a i vodi koju pijemo. U istraživanju novinarske organizacije Orb Media na državnom sveučilištu u Fredoniji u New Yorku, otkriveno je i da flaširana voda sadrži sitne čestice plastike.

BBC je objavio kako je ispitano 250 boca kupljenih u devet različitih država – Aquafina, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrino, Aqua (Indonezija), Bisleri (Indija), Epura (Meksiko), Gerolsteiner (Njemačka), Minalba (Brazil) i Wahaha (Kina), a kako bi bili sigurni da nijedan uzorak nije kontaminiran, svaka kupnja i transport snimljeni su na videu. Pronađeno je u prosjeku deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka veća od debljine ljudske vlasi.

– Ne želimo ni u koga upirati prstom, nego samo pokazati da je plastika prisutna apsolutno posvuda, da je postala tako sveprisutan materijal u našem društvu da prodire i u vodu, i to u sve one osnovne proizvode koje konzumiramo svakodnevno – kazala je kemičarka prof. Sherri Mason sa sveučilišta, dok većina kompanija tvrdi kako i one same provode takva testiranja, ali su svi rezultati u okviru dopuštenih, da se svi procesi odvijaju prema najvišim standardima te da zadovoljavaju sve uvjete kvalitete. Za pitanje mikročestica plastike nema regulative ni standardiziranih metoda ispitivanja, poručili su. Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam, uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba.

Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35% ispitanih primjeraka u organizam unijelo plastični otpad, a on je (uglavnom celofan i PET) pronađen i u želucu 18% tuna i sabljarki, u 17% crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Balearskim otocima. No čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hrane na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike, sve do zooplanktona (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca).



A one životinje koje se ne stignu „najesti“ plastike, imaju i dobru šansu da se uhvate u ribarski najlon, mreže, zamke koji uzrokuju 65% slučajeva zapetljavanja u Sredozemnom moru – što se naziva fenomenom ribolova napuštenim ribolovnim alatom ili fantomskim ribolovom, piše Večernji


hr Wed Aug 15 2018 19:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7458a4cb557ad6648b49b3/80
Foto: Youtube/screenshot

Djecu u Srbiji uče ratovati: 'Ovo je odlično, s ovim treba nastaviti'

Riječ je o kampu po uzoru na slične kampove u Rusiji u kojima ima i djece mlađe od šest godina

Na Zlatiboru u Srbiji održava se desetodnevni omladinsko-patriotski kamp za djecu i mlade u dobi od 14 do 23 godine, a u organizaciji Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Iza pomalo nedužnog naziva u stari se krije kamp za vojnu obuku djece i mladih.

Riječ je o kampu po uzoru na slične kampove u Rusiji u kojima ima i djece mlađe od šest godina, a u kojima su sudjelovali i mladi iz Srbije. Oni u tim kampovima prolaze nešto blažu varijantu vojničke obuke.

Srpski portal Regionalne vesti piše da se u organizaciji ratnih veterana Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i uz podršku općine Čajetina, a po uzoru na slične kampove u Ruskoj Federaciji, na Zlatiboru se od 9. do 18. kolovoza održava prvi Omladinsko-patriotski kamp Zlatibor 2018, u okviru kojeg će djeca i mladi biti upoznati sa srpskom duhovnom, nacionalnom i vojnom poviješću i kulturom. Ujedno će imati priliku družiti se sa srpskim i ruskim vojnim veteranima.

“Htjeli smo malo obogatiti njihovo znanje o povijesnim činjenicama, o povijesti srpske vojske i srpsko-ruskom prijateljstvu. Puno smo radili na fizičkom odgoju, na kondiciji, da djeca nauče kako zdravo živjeti. Učili smo ih i borilačkim vještinama, snalaženju u prostoru i preživljavanju u prirodi”, kazao je organizator kampa Željko Vukelić.

“Fantastično je, Ovo je odlično i mislim da i dalje treba nastaviti s ovakvim radom. Najprije zbog nas samih, zbog naše fizičke spremnosti, a i malo da se odvojimo od grada, od kompjutera, igrica i od kuće”, kazao je jedan mladić, sudionik kampa, prenose vijesti.hr





hr Wed Aug 15 2018 18:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .