Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582360b31eea8f10a88b4580/80

Klape oduševile u Lisinskom: Održan svečani koncert "Pismo moja, hrli tamo"

Sam odabir klapa, kao i kvaliteta programa koncerta, daju nam za pravo da istaknemo kako se u hramu hrvatske kulture, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, održala prava svetkovina dalmatinske klapske pjesme

Zajedničkom izvedbom završne arije “U boj, u boj” iz opere Ivana pl. Zajca “Nikola Šubić Zrinski”, u petak (4. studenoga), u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” završen je 32.   tradicionalni koncert Festivala dalmatinskih klapa “Pismo moja, hrli tamo” (Zagrebu na dar).

U programu Svečanog koncerta nastupilo je jedanaest najuspješnijih klapa sa ovogodišnjeg jubilarnog 50. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2016., i to redoslijedom:  

  • 1.         SV. NIKOLA (m) – Metković
  • 2.         BUNARI (m) – Vodice
  • 3.         CESARICE (ž) – Zagreb
  • 4.         OŠJAK (m) – Vela Luka
  • 5.         BASCA (mj) – Baška Voda
  • 6.         TROGIR (m) – Trogir
  • 7.         CONTRA (m) – Split
  • 8.         NEVERIN (ž) – Kaštel Lukšić
  • 9.         VINČACE (m) – Novi Vinodolski
  • 10.       ARMORIN (ž) – Zagreb
  • 11.       MRIŽA (m) – Split

Nakon uvodnog dijela provjerenog voditeljskog dvojca Edite Lučić-Jelić i Branka Uvodića pozdravnu riječ gostima i posjetiteljima uputio je Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i dr. Zvonko Močić predsjednik Gradskog vijeća Omiša.

Koncertu su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i Ministar Uprave dr.sc. Ivan Kovačić, Ministar zaštite okoliša i energetike dr.sc. Slaven Dobrović, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, te brojni drugi uvaženi gosti.

Klape, sve laureati ovogodišnjeg Omiša, svojim izvedbama oduševili su brojnu publiku u velikoj dvorani hrvatskog “Hrama kulture”. Kako je u uvodu naznačeno završnoj ariji iz opere Ivana pl. Zajca “Nikola Šubić Zrinski” prethodila je izvedba sjajne skladbe autorskog dvojca Dušan Šarac i Pero Picukarić, “Na omiškoj stini“, skladbe koja je postala svečana pjesma Grada Omiša i s kojom započinje svaki Festival dalmatinskih klapa Omiš.


Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 18:45:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5335b74c179942ae5e7b2403/80

Bolt misli da bi mogao igrati za nogometnu reprezentaciju Jamajke

Aktualni svjetski rekorder na 100 i 200 metara, jamajčanski atletičar Usain Bolt, koji je u kolovozu na Svjetskom prvenstvu u Londonu okončao svoju atletsku karijeru, u nedjelju je izjavio kako ozbiljno razmišlja započeti aktivno baviti se nogometom te smatra kako bi mogao postati dovoljno dobar da zaigra za reprezentaciju.

"Za mene to postaje osobni cilj i ne zanima me što ljudi misle o tome. Ako osjetim da to neću moći uspjeti, odustat ću", rekao je Bolt u nedjelju uoči utrke za Veliku nagradu SAD-a Svjetskog prvenstva formule 1 u Austinu.

"Trenutačno me samo ozljeda butnog mišića sprečava da počnem s treninzima. Kada se oporavim, tada mogu započeti istraživati situaciju", dodao je Bolt.

Bolt je u više navrata izjavio kako je veliki navijač Manchester Uniteda te da mu je želja zaigrati za Manchester United, a s nogometom ga povezuje i to što je vlasnik nekoliko dionica njemačkog velikana Borussije iz Dortmunda.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 21:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ecbe0cb9e03ee68c8b4591/80
Foto: Pixabay

Savršena zamjena za krumpir koju Europljani tek sada otkrivaju

Ako već niste, ovo su razlozi zašto biste ga trebali uvrstiti i vi na svoj jelovnik. Bogat je vitaminima, od kojih su najzastupljeniji A, B, C, D i E. Sadrži i puno minerala, željeza, kalija, fosfora i magnezija.
Iako se na meniju ljudi nalazi već 5000 godina, u Europi se njegova upotreba širi tek posljednjih desetakak. Riječ je o slatkom krumpiru, kod nas poznatijem pod nazivom batat.

Batat spada u skupinu korjenastog povrća, a karakterizira ga velik korijen narančaste boje (nakon što se oguli, naravno) te slatkast okus. Masovno se jede u Americi, Africi i Aziji.

Ako već niste, ovo su razlozi zašto biste ga trebali uvrstiti i vi na svoj jelovnik. Bogat je vitaminima, od kojih su najzastupljeniji A, B, C, D i E. Sadrži i puno minerala, željeza, kalija, fosfora i magnezija. Sadrži i folnu kiselinu, ali i jako malo masti, ali puno beta karotena.

Jača imunitet, povoljno utječe na gušteraću, želudac, bubrege, slezenu i debelo crijevo, a preporučuje se osobito dijabetičarima i drugima koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu te sportašima.

Batat se najčešće priprema tako da se kuha ili peče. Što se kuhanja tiče, aroma će mu ostati bolja ako se kuha na pari, malo duže, pa i do 40 minuta, nego u vodi. A peći ga se može narezanog na ploškice, poput pomfrita, u pećnici, pa dobijete vrlo slastan pomfrit od batata. Možete ga napraviti i u obliku pirea.


Batat možete jesti i s korom, a jestivi su i mladi listovi biljke, koji se mogu pripremiti "na špinat".

Isprobajte i batat na indijski s ovim slasnim receptom.

Sastojci:

5 batata
5 češnjaka
5 mrkvi
Maslac
Sol
Drugi začini po želji

Priprema:

Batat prvo dobro operite i očistite koru. Potom ga narežite (neoguljenog) na kolutove. U koliko-toliko istoj veličini i količini narežite mrkve i češnjaka, koje stavite na batat. Stavite u nauljeni pleh (po mogućnosti koristite ghee ili pročišćeni maslac, tradicionalni maslac koji se koristi u Indiji. Možete ga kupiti u trgovinama zdrave hrane ili ga napraviti sami prokuhavanjem maslaca). Začinite curryjem ili drugim začinima po želji. Pecite 40-ak minuta na 190 stupnjeva, javlja punkufer.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847ed9f1eea8fe82b8b45bd/80
Foto: Boris Kačan http://www.boriskacan.com/

Na Stradunu održana humanitarna "Dubrovačka trpeza"

Na 142 metra dugoj "Dubrovačkoj trpezi" na Stradunu su u nedjelju ponuđena jela i vina stotinjak izlagača, a ove je godine tom manifestacijom u humanitarne svrhe prikupljeno 64.500 kuna.

Tradicionalna 'Dubrovačka trpeza' održana je u sklopu 4. Good Food Festivala. Na osmom izdanju te manifestacije humanitarnog karaktera prikupljen je rekordan iznos od 64.500 kuna, a namijenjen je udruzi Poseban prijatelj - 'Sigurno do odredišta' te Klubu korisnika pasa vodiča Udruge za školovanja pasa vodiča i mobilitet Dubrovnik.

Četrdeset i dva izlagača iz dubrovačkih hotela i ugostiteljskih objekata te Turističko-ugostiteljske škole predstavilo je Dubrovčanima i gostima grada svoja slana i slatka jela, a vinari iz Konavala, Pelješca i Krka svoja vina. Tanjur delicija na 'Dubrovačkoj trpezi' prodavao se za 35 kuna, čaša vina za 15 kuna.

Gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković rekao je prilikom otvaranja manifestacije kako 'Dubrovačka trpeza' predstavlja sve najbolje što dubrovački hoteli i ugostitelji znaju i umiju.

"Ovo je sjajan kraj izrazito uspješne sezone u kojoj je zasad zabilježeno povećanje za 15 posto. Jako sam zadovoljan te očekujem još bolje brojke jer sezona još uvijek nije gotova", izjavio je Franković. Osvrćući se na turističku budućnost Dubrovnika, Franković je najavio kako će u vezi s dolascima  kruzera 2019. godina pokazati prve rezultate mjera koje su ove godine dogovorene.

Direktorica dubrovačke Turističke zajednice Romana Vlašić izjavila je kako se 'Dubrovačkom trpezom' donedavno simbolički označavao kraj turističke sezone, ali kako se ona u međuvremenu produžila do sredine studenoga.

"Kraj sezone ove godine imat ćemo tek sredinom studenog, a 'Dubrovačka trpeza' i Good Food Festival svakako zaokružuju pravu sezonsku priču. Nakon ovoga krećemo u drukčije programske vode, kao što je Dubrovački zimski festival", kazala je Vlašić.

U prigodnom programu nastupili su klapa Ragusavecchia te KUD Sveti Juraj Osojnik.

Organizatori "Dubrovačke trpeze" su Turistička zajednica grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko-ugostiteljska škola Dubrovnik.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eca322b9e03ee68c8b4581/80
Foto: Pixabay

Ovaj grad tone najbrže na svijetu

Neki dijelovi tonu i više od dvadeset centimetara svake godine. Milijunima ljudi svakog dana prijete poplave i utapanje
Jedan zid dijeli čuva jedan grad i njegovih desetak milijuna stanovnika. Utvrda koja život znači čuva Jakartu, glavni grad Indonezije od nekoliko metara dubokih voda Jakartanskog zaljeva.

Naime, indonezijski glavni dobrim dijelom sada se nalazi ispod površine mora. Međutim, čak ni zid više nije potpuno siguran. Na nekim mjestima je puknuo, ponegdje mutna i zagađena voda već prelazi preko zida. Sukaesih živi uz sami taj zid. Ona je već šezdesetogodišnja prodavačica i kaže da sa strahom živi svakog dana.
"Voda curi kroz zid cijelo vrijeme, a za vrijeme plime zna čak i preko zida krenuti", ispričala je Sukaesih za britanski Guardian. Zid ima jedan velik problem. Svake godine i on tone i već je jednom nadograđen.

Četiri metra ispod mora
Venecija, dragulj Italije i grad izgrađen na otocima tone svake godine oko 2 milimetra. Jakarta ih je davnih dana prestigla, a posebno je ugrožen sjeverni pojas uz samu obalu gdje živi oko 4 milijuna ljudi. Taj dio Jakarte nalazi se oko 4 metra ispod razine mora, a čak i zid koji bi ih trebao čuvati, tone oko 25 centimetara svake godine. "Ovdje živim od 1981. godine, ali ne znam koliko dugo mogu ostati. Svake godine je razina mora sve viša", kaže Sukaesih.

Jakarta tone zbog siromaštva i to u poprilično doslovnom smislu. Grad ne može dopremiti dovoljno vode iz okolnih rezervoara pitke vode i građani su prisiljeni oslanjati se na duboke bunare i crpnju vode ispod vlastitih nogu.
Zbog toga podzemni rezervoari se urušavaju i time doslovno snižavaju tlo. Uzevši u obzir pravu pravcatu eksploziju novih stambenih zgrada, trgovačkih centara i vladinih ureda koje samo pojačavaju urušavanje podzemnih šupljina, jasno je da je problem teško rješiv.

Izgradnja novih prometnica dovela je do problema s odlijevanjem oborinskih voda, a istovremeno podzemni spremnici ne mogu upiti kišu zato što asfalt nije porozan. Tako je nastao začarani krug gdje sve više ljudi treba sve više vode. Ni gravitacija ne pomaže Utapanje Jakarte dodatno pomaže jednostavna činjenica da čak ni rijeke više ne mogu normalno teći. Naime, sve dulji tokovi rijeka su ispod razine mora i svakog kišnog razdoblja Jakarti prijete sve teže poplave. 

Novi vodovodi su još uvijek tek u fazi planiranja, a stručnjaci upozoravaju da se Jakarti približava točke s koje nema povratka. Nizozemski stručnjak JanJaap Brinkman već godinama radi na Jakartinim problemima i kaže da su prije dvadesetak godina znali da grad tone, ali nisu imali pojma koliko. "Nakon poplava 2007. godine smo proučavali podatke i otkrili smo da grad tone prosječno desetak centimetara svake godine. Neki dijelovi grada i puno više", rekao je Brinkman.

Više od 300.000 ljudi je evakuirano, pedesetak ljudi je poginulo u katastrofalnim poplavama te godine. Rješenje na papiru izgleda jednostavno. Grad se mora riješiti ovisnosti o podzemnim izvorima vode ispod vlastitih temelja.

Tokio je imao sličan problem početkom šezdesetih godina. Tijekom 20. stoljeća grad je potonuo za četiri metra, ali onda su odlučili dopremati vodu iz okolnih regija. Tokyo više uopće ne tone. Dvije godine do katastrofe Međutim, u Indoneziji, čak ni 9 godina kasnije nema nikakvih pomaka. Financijski problemi, drugi infrastrukturni zahtjevi, decentralizirane vlasti, sve to igra svoju ulogu u odgodi gradnje vodovoda. Brinkman kaže da Jakarta ima još samo dvije godine prije nego će doživjeti katastrofu. Jedan drugi projekt, znatno ambiciozniji, s procijenjenim troškovnikom od 40 milijardi dolara, traži izgradnju divovskog morskog zida dugog četrdesetak kilometara preko Jakartanskog zaljeva. Pobornici kažu da bi dobili ogromnu umjetnu lagunu i mjesto za gradnju novog luksuznog grada usred zaljeva. 


Kritičari upozoravaju da kronični nedostatak komunalne infrastrukture u velikom dijelu Jakarte. U i oko samog grada teče desetak rijeka. U njih se ispušta većina otpadnih voda i velika većina toga bi završila u predloženoj laguni. Kako sami kažu, dobili bi veliku septičku jamu plaćenu desetke milijardi dolara. Svi projekti zasad tapkaju na mjestu, a ljudi poput Sukaesih se pitaju samo kad će zid popustiti i odnijeti njihove živote u Javansko more, javlja express.hr






Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 15:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .