Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/577c09a7d84d64c9718b45e7/80
Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX

Hrvatski EDEN: Od bajkovitog Sjevernog Velebita, preko Nina, do skrivenih istarskih kaštela

Sjeverni Velebit - jedinstven ekosustav s bogatom florom i faunom

Netradicionalne turistički manje razvijene destinacije i hrvatski dobitnici priznanja Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) su i bajkoviti obronci Sjevernog Velebita, Grad Nin s ljekovitim svojstvima ninske vode kao i skriveni kašteli u srcu Istre.

Nacionalni park Sjeverni Velebit  promovira i razvija održivi, neinvazivni edukativni kulturni turizam temeljen na prirodnim vrijednostima. Sjedište Uprave Parka i polazišna točka za planinare je Krasno na oko 800 metara nadmorske visine i jedno od najvećih planinskih naselja. Tu je osnovana 1765. godine prva šumarija u Hrvatskoj.

Sjeverni Velebit - jedinstven ekosustav s bogatom florom i faunom

Posjetiteljski Centar Krasno, većinom financiran iz EU fondova, osmišljen je da prezentira ekosustav, informira o klimi, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima. Fokus je na prezentaciji jama i špilja po kojima je park i poznat, to su primjerice Lukina jama i Cerovaćke pećine. Jame, škrape, vrtače ali i kukovi, stupovi i kipovi nastali selektivnom erozijom, karakterističan je krajolik krša.

Na lokacijama Alan i Lubenovac smještajni kapaciteti su stavljeni u funkciju edukacije i interpretacije. 'Kuća mrke strizibube, velibitske pijavice i tetrjeba' primjeri su tog projekta.

Na Alanu je 'Planinska igraonica' s tri izloška: 'Mahovit vjetar', 'Voda u kršu' i 'Život pastira', a na Lubenovcu kružna 'Pastirska staza' s interpretacijskim pločama. Tu se nalaze ostaci pedesetak pastirskih stanova koji su u prošlosti uporebljavani kao ljetni smještaj pastira. Danas se neki obnavljaju.

Kilometar od Zavižanske ceste je Premužićeva staza građena 1930. godine ukupne dužine 57 kilometara. Razrađena je posjetiteljska infrastruktura na poučnim stazama 'Staza zviri', 'Trag čovika' i 'Vremenske ćudi Zavižana', a podignut je i spomen njenom graditelju, inženjeru Anti Premužiću. 

Najmlađi hrvatski NP Sjeverni Velebit je 1220 hektara bukove šume, koja se nalazi u rezervatu 'Hajdučki i Rožanski kukovi', nominirao za popis svjetske baštine UNESCO-a. Velebitske bukve su zanimljive jer rastu u obliku lule, zbog težine snijega koja ih optereti preko godine.

U središtu Velebitskog botaničkog vrta je Balinovačka ponikva, ali i 'veliki kamenjar' na kojem rastu biljke prilagođene ekstremnim uvjetima. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, dok ih je na cijelom području oko 800. Specifičan je runolist, bor krivulja, velebitska degenija, hrvatska siberija...

Za turiste je postavljen geološki blok koji opisuje 'šetnju dugu 237 milijuna godina'. To su zapisi u kamenu, geološki prikaz starosti stijena ili kako mještani kažu, način da se u jednom koraku preskoči desetak milijuna godina. S vrha Vučjaka obavijenog suncem, vjetrom i oblacima pruža se pogled na okolna polja, šume, more i otoke.

Na meteorološkoj postaji Zavižan, gdje je i planinarski dom, članovi obitelji Vukušić već tri generacije obavljaju posao motritelja.

- Velebit je dom divokoze, surog orla, tetrijeba ali i vuka, lisice, medvjeda i risa - kazao je motritelj Ante Vukušić, pokazujući svoje fotografije rijetkih životinja i biljaka. Kazao je da ga, naviknute na njegovu prisutnost, ponekad posjete divlje životinje u potrazi za hranom.

Sol, pješčane plaže i ljekovito blato Nina

Nin je dobitnik EDEN priznanja za turizam uz vode. „Kilometri pješčane plaže protežu se oko urbane jezgre, a iza 'Kraljičine plaže' je ljekovito blato“, rekla je Marija Dejanović iz turističke zajednice Grada Nina predstavljajući ninske osobitosti. 

Podno Velebita gradić Nin hvali svoju buru zbog koje, kazala je, dolaze brojni avanturisti kako bi jedrili na vjetru. „Neki od njih su se zbog bure tu trajno naselili. Grad pruža blizinu Velebita, mora, bogatu kulturnu baštinu, ljekovito blato, ali i mir primorskog gradića“, kaže.

Od tradicionalne dalmatinske kuhinje u Ninu se izdvaja neizostavna delicija 'ninski šokol', suhomesnati specijalit začinjen paprom, klinčićem, muškatnim oraščićem i morskom soli, a u gastronomskoj ponudi neizostavna su i vina. 

Ninska laguna dom je oko 1500 vrsta ptica, od močvarica tu je nastanjena rijetka vlastelica, bijela čaplja i ninska jarebica, a uokolo rastu rijetke endemične biljke.

Spomen solane u Ninu datira iz antičkog doba. Iako je danas nema, sačuvao se tradicionalni način ručnog branja soli, tzv. cvijeta soli, koji se od 'obične soli' razlikuje po bogatstvu minerala, pojasnila je Dejanović.

U Solani Nin turistima se prezentira način obrade soli i njezini proizvodi. Sol se skuplja ili bere slično kao sijeno, nakon sušnog razdoblja i u nekoliko faza. Ljekovito blato koje obogaćuje sol, daje joj karakteristična svojstva. Ninska biosol nema aditiva i sadrži visoku koncentraciju minerala kao što je magnezij. Zanimljiva je i tzv. salamura, visokokoncentrirana voda ljekovitih svojstava.

Nin ima 3000 godina dugu povijest. Kada su ga osnovali Liburni nazivao se Aenona, a zahvaljujući arheološkim iskopinama može se pratiti razvitak kulture Nina, istaknula je Dejanović. 

Naselje na otočiću Zečevu bilo je okruženo bedemima, kuće izgrađene tehnikom suhozida, a sudeći po povijesnim svjedočanstvima, tu je bilo 12 crkava i tri samostana, rekla je Dejanović pokazujući ulaz u starogradsku jezgru iz 16. stoljeća. 

Ostaci kuća i mozaika iz rimskog vremena svjedoče o tadašnjim prilikama, a značajni su ostaci foruma i monumentalnog hrama, po dimenzijama najvećeg u Hrvatskoj, pojasnila je.

„Nin je, zaštićen zidinama s kulama, imao vodovod, a pretpostavlja se i terme te amfiteatar. Njegova burna povijest tek je djelomično istražena“, dodala je. Oko tzv. najmanje katedrale na svijetu, predromaničke crkve sv. Križa iz 9. stoljeća, ostaci su antičkih zgrada. Grad je potpuno razoren u 17. stoljeću, dodala je. 

Brončani kip biskupa Grgura Ninskog, zagovornika staroslavenskog jezika i pisma, koji je izradio kipar Ivan Meštrović, nalazi se pokraj crkve sv. Anselma. 

Dejanović dodaje kako je Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad, bio stalna ili povremena prijestolnica sedam hrvatskih vladara: Višeslava, Trpimira, Branimira, Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira, Šubića Bribirskih.

Muzej ninskih starina skriva starohrvatski brod Condure Croatice iz 11. stoljeća, ali i kipove rimskih careva i bogova. Tu je i replika Višeslavove krstionice.

Svetvinčenat - dvorac u kulturi kamena, maslina i vina

Savičenta, kako kažu mještani, ili službeno Svetvinčenat, mjestašce je izraslo gotovo u središtu Istre. To je planski izgrađen grad iz 15. stoljeća, i svaka njegova cesta počinje ili završava na trgu Placa. - Trg je projektiran s gledišta jedne točke, pa je u obliku trapeza - kazao je načelnik Savičente Dalibor Macan.

Savičento je iznimne kulturno-povijesne vrijednosti, a u tijeku je obnova renesansnog kaštela Morosini Grimani, mjesta održavanja brojnih manifestacija i događanja.

Povijest kaštela lako se može naučiti uključivanjem u igru koja vodi goste kroz cijeli dvorac, odnosno kroz povijest. Igrači posjete sve lokalitete, a na sedam točaka nailaze na sedam zagonetki, za koje, osim logike, igrači moraju poznavati i osnove matematike. Upoznaju se  legende, primjerice o vještici Mariji Radoslović koja je 1632. godine spaljena na lomači, vampiru Juri Gredu, nepoznatom vitezu...  Igrači na kraju dobiju 'ključ' povijesti dvorca, a najbrži u razotkrivanju zagonetki se postavljaju na „Zid slave“.

U kuli se održava trodnevni festival „Legenda o vitezu“ koji je prve godine posjetilo oko 600 zainteresiranih, a danas nakon šest godina ugosti više od 15.000 posjetitelja, kazao je Macan. „Oko 300 kostimiranih glumaca na festivalu govori o nematerijalnoj kulturnoj baštini, a odigrava se na jedinstvenoj kulisi dvorca“, ustvrdio je. 

Dodaje da je dvorac samoodrživ, te se u njemu svaki tjedan održavaju različiti programi. Planira se i izgradnja tematskog parka, i realizacija projekta hologramskog prikaza 'Legende o vitezu' koja će se moći na različitim mjestima prikazivati cijele godine.

U cijeli program uključili su se i lokalni obrtnici, pa se tamo mogu naći sprave za mučenje koje su potpuno funkcionalne. Tu se nude suveniri od drveta, lavande, stare recepture, vina i dr.

Na stoljetnom imanju u Smoljancima obnovljena je i uređena Stancija 1904, dobitnica nagrade EDEN za pristupačni turizam. Jedna je od tradicionalnih istarskih kuća, renoviranih u kuću za odmor s apartmanima prilagođena djeci, starijima, bolesnima i osobama s posebnim potrebama. Dva apartmana potpuno su uređena za osobe s invaliditetom, a jelovnik je otisnut i na Brailleovom pismu.

„Oko Stancije se nalazi uređen park s 200 godina starim stablom ladonje ili koštele. Dnevni boravak, terase i ostali objekti dostupni su svima. 

Umjetnost istarskog kulinarstva i gastronomije tu je prikazan kroz raznolikost i sklad mediterana i kontinenta. Prilagođena godišnjim dobima, istarska kuhinja nudi od tradicionalne kuhinje do, kako ih zovu, istarskog zlata ili afrodizijaka – crnih i bijelih tartufa, vrhunska maslinova ulja, i neizostavna sjajna domaća vina.

'Kraljevska večera', program koji u Savičentu počinje 5. studenoga, osmišljen je tako da kostimirani učesnici posluže večeru u drevnom stilu.

Općina je ove godine ostvarila oko 100.000 noćenja, iako nemaju ni hotela ni kampova. Turistička se ponuda bazira pretežno na privatnom smještaju visoke kategorije, na što se potiču obiteljska gospodarstva. Općina ima oko 2000 stanovnika, njihova gospodarstva nude gotovo 1900 registriranih ležajeva, a potražnja raste, ističe Macan. Sam Svetvinčenat ima 170 stanovnika, a u zadnjem desetljeću broj turista konstantno raste.

Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 10:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Linić: "Uvedite eure, u čemu je problem? Limiti su glupost!"

Mostovac Maro Kristić, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima, najavio je veliku inicijativu Mosta – traže da se već od ove turističke sezone uvede mogućnost plaćanja u eurima, ali do dnevnog iznosa od 200 eura

Nezgodno je, kaže, odrediti do kada će trajati mogućnost plaćanja u eurima, ali iznos od 200 eura smatraju nekom psihološkom granicom koju je turist spreman potrošiti.

- Primjerice, milijun putnika (dođe) s kruzera i imaju striktno organiziran dan i to je situacija da ne mogu trošiti vrijeme čekajući u mjenjačnici. Matematički gledano, da svaki potroši 10 eura, to je 10 milijuna eura. To ne bi ugrozilo ni mjenjačnice ni banke jer je to novac koji se ionako ne promijeni - rekao je Kristić za televiziju N1.

U Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je u Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kuna, a za plaćanja se iznimno mogu koristiti i druge valute što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima.

- Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ako nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, Hrvatska narodna banka će se o tome odgovarajuće očitovati - odgovorili su za N1 u HNB-u.

HNB ima autoritet u ovom pitanju, a ne Vlada, rekao je tportalu Slavko Linić, koji uvjetno ne vidi nikakve prepreke za uvođenje plaćanja u eurima. 'Guverner Boris Vujčić stalno govori kako smo visoko eurizirana zemlja. Banke i mjenjačnice na svakom su koraku, većina je štednje građana u eurima, stoga ne vidim opasnosti od nastanka nekog crnog tržišta devizama -rekao je Linić tportalu.

Ono što mu ne odgovara u Kristićevu prijedlogu je uvođenje limita trošenja. 'Ako se to uvede, ja sam protiv. Ako netko iznajmljuje sobe i želi naplatiti račun od 350 eura, kako će on to napraviti? Nisam ni za kakvo ograničavanje, plaćanje eurima treba omogućiti ili onemogućiti, ništa između ne podržavam', rekao je Linić.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 20:23:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević vraća vojsku u četiri hrvatska grada

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ponovno je najavio da namjerava vratiti vojsku u Varaždin, Vukovar, Sinj i Ploče

Krstičević je danas obišao Vojarnu "Ivan V. Drašković" u Varaždinu te je naglasio da će već iduće godine u toj vojarni, koju je vojska napustila 2003. godine, biti smještena jedna bojna Hrvatske vojske.

- Cilj ove Vlade nije militarizirati hrvatsko društvo, nego odgovorno graditi sustav sigurnosti koji je potreban Hrvatskoj. Znamo kakva nam je bila povijest, znamo kako smo 90-ih godina bili ugroženi i Hrvatska više nikad ne smije biti ugrožena. I upravo ovaj sustav sigurnosti koji gradimo, razvijamo i poboljšavamo je u funkciji da se svi zajedno možemo nositi sa svim sigurnosnim ugrozama i rizicima i da Hrvatska u svakom trenutku može jasno, snažno i čvrsto reagirati na bilo kakvu ugrozu ili opasnost - rekao je Krstičević, javlja Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:48:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56afa2c2dcbadde6058b4aea/80
Foto: dinarik.hr

Odgođena prodaja Spaladium arene

Odluka o prodaji Spaladium arene odgođena je do srpnja, a sljedeća skupština vjerovnika društva Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju koji upravlja Spaladium arenom, održat će se nakon što se konstituira novo splitsko Gradsko vijeće

Vjerovnici su na skupštini u petak trebali odlučiti hoće li se pristupiti prodaji imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku na prijedlog odbora vjerovnika iz veljače. Do prodaje imovine trebalo bi doći zbog velikih troškova koji terete "Spaladium arenu".

Grad Split zbog situacije oko lokalnih izbora nije odlučio hoće li i kada ispostaviti zahtjev da se izuzme iz stečajne mase.

Stoga je, do konstituiranja novog Gradskog vijeća i izjašnjavanja Grada Splita hoće li, na koji način i kada ispostaviti izlučni zahtjev, odluka o prodaji odgođena.

Stečajna upraviteljica Natalija Mladineo izvijestila je i o troškovima odnosno dugovanjima od 260 tisuća kuna za struju i oko 57 tisuća kuna za vodu.

Arbitraža Hrvatske gospodarske komore (HGK) nedavno je prihvatila dvije točke tužbe banaka (Erste Gruop i Unicredit Austria AG), raskid ugovora između TPN-a (Tvrtka posebnih namjena) i Grada Splita, te da obveze TPN-a sada prelaze na Grad Split, no odbačena je treća točka tužbe u kojoj su banke tražile isplatu 53 milijuna eura s kamatama.

Spaladium arena je po načelu javno-privatnog partnerstva građena za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine. Javni su partneri grad Split i Vlada Republike Hrvatske, a privatni partner je konzorcij tvrtaka Konstruktor, IGH i Dalekovod koji je osnovao tvrtku Sportski grad TPN i ovlastio je za upravljanje Spaladium arenom. 

Za potrebe Svjetskog prvenstva 2009. izgrađena je samo sportska dvorana, bez poslovnog tornja, koji je također bio predviđen i iz kojega bi se namirio novac za održavanje dvorane.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:45:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d52aecb47398fcd18b4584/80
Foto: Ilustracija

U Tribunju ulovljena najotrovnija riba na svijetu!

Srebrenopruga napuhača dosad je uglavnom viđena i lovljena u južnim dijelovima Jadrana. Njezin otrov, tetrodotoksin, može biti opasan ako se riba nestručno priprema
Napuhača ili fuga, najotrovnija riba riba na svijetu čiji je otrov, tetrodotoksin, 1250 puta snažniji od cijanida u petak je ponovno ulovljena u Tribunju. Ulovila ju je 9-godišnja djevojčica Marieta Bolanča. 

- Bila sam s tatom u ribolovu. Bacila sam udicu i kad sam izvukla ulov ugledala sam tu čudnu ribu. Brzo sam pozvala tatu i on mi je rekao o čemu se radi. To je najotrovnija riba na svijetu - kaže hrabra Marieta. 

Iako zna otrov ove ribe može izazvati paralizu i smrt, nije se uplašila. Istu ribu, naime, prije nekoliko godina ulovili su njen brat Lovre i sestra Filipa, tako da ovdje svi znaju da može biti opasna samo ako se pojede. I to ako je nestručno pripremljena.

Ipak, za svaki slučaj s udice ju je skinuo tata Filip Bolanča.

- Iako joj Jadransko more nije prirodno stanište, izgleda da se naselila u blizini Tribunja. U Japanu je ova riba, odnosno njeni fileti, iznimno popularna i skupa delikatesa, pa bi to trebali iskoristiti u promotivne svrhe - kaže tata Filip za 24sata.

Srebrenopruga napuhača (lat. Lagocephalus sceleratus) poznata i pod nazivom riba fugu potječe iz indopacifičkih voda, a do Jadrana je stigla preko Sueskog kanala. Dosad je uglavnom viđena i lovljena u južnim dijelovima Jadrana. Njezin otrov, tetrodotoksin, može biti opasan ako se riba nestručno priprema.

Ipak, fugu je u Japanu skupi specijalitet kojeg pripremaju posebno obučeni kuhari. 

Tata Filip Bolanča o neobičnom ulovu je obavijestio Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

- Ova je riba puno manja nego ona koju su ulovila djeca prije nekoliko godina, ali je živa i valjda će poslužiti da se nešto nauči - kaže Bolanča.  

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:40:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .