Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/577c09a7d84d64c9718b45e7/80
Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX

Hrvatski EDEN: Od bajkovitog Sjevernog Velebita, preko Nina, do skrivenih istarskih kaštela

Sjeverni Velebit - jedinstven ekosustav s bogatom florom i faunom

Netradicionalne turistički manje razvijene destinacije i hrvatski dobitnici priznanja Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) su i bajkoviti obronci Sjevernog Velebita, Grad Nin s ljekovitim svojstvima ninske vode kao i skriveni kašteli u srcu Istre.

Nacionalni park Sjeverni Velebit  promovira i razvija održivi, neinvazivni edukativni kulturni turizam temeljen na prirodnim vrijednostima. Sjedište Uprave Parka i polazišna točka za planinare je Krasno na oko 800 metara nadmorske visine i jedno od najvećih planinskih naselja. Tu je osnovana 1765. godine prva šumarija u Hrvatskoj.

Sjeverni Velebit - jedinstven ekosustav s bogatom florom i faunom

Posjetiteljski Centar Krasno, većinom financiran iz EU fondova, osmišljen je da prezentira ekosustav, informira o klimi, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima. Fokus je na prezentaciji jama i špilja po kojima je park i poznat, to su primjerice Lukina jama i Cerovaćke pećine. Jame, škrape, vrtače ali i kukovi, stupovi i kipovi nastali selektivnom erozijom, karakterističan je krajolik krša.

Na lokacijama Alan i Lubenovac smještajni kapaciteti su stavljeni u funkciju edukacije i interpretacije. 'Kuća mrke strizibube, velibitske pijavice i tetrjeba' primjeri su tog projekta.

Na Alanu je 'Planinska igraonica' s tri izloška: 'Mahovit vjetar', 'Voda u kršu' i 'Život pastira', a na Lubenovcu kružna 'Pastirska staza' s interpretacijskim pločama. Tu se nalaze ostaci pedesetak pastirskih stanova koji su u prošlosti uporebljavani kao ljetni smještaj pastira. Danas se neki obnavljaju.

Kilometar od Zavižanske ceste je Premužićeva staza građena 1930. godine ukupne dužine 57 kilometara. Razrađena je posjetiteljska infrastruktura na poučnim stazama 'Staza zviri', 'Trag čovika' i 'Vremenske ćudi Zavižana', a podignut je i spomen njenom graditelju, inženjeru Anti Premužiću. 

Najmlađi hrvatski NP Sjeverni Velebit je 1220 hektara bukove šume, koja se nalazi u rezervatu 'Hajdučki i Rožanski kukovi', nominirao za popis svjetske baštine UNESCO-a. Velebitske bukve su zanimljive jer rastu u obliku lule, zbog težine snijega koja ih optereti preko godine.

U središtu Velebitskog botaničkog vrta je Balinovačka ponikva, ali i 'veliki kamenjar' na kojem rastu biljke prilagođene ekstremnim uvjetima. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, dok ih je na cijelom području oko 800. Specifičan je runolist, bor krivulja, velebitska degenija, hrvatska siberija...

Za turiste je postavljen geološki blok koji opisuje 'šetnju dugu 237 milijuna godina'. To su zapisi u kamenu, geološki prikaz starosti stijena ili kako mještani kažu, način da se u jednom koraku preskoči desetak milijuna godina. S vrha Vučjaka obavijenog suncem, vjetrom i oblacima pruža se pogled na okolna polja, šume, more i otoke.

Na meteorološkoj postaji Zavižan, gdje je i planinarski dom, članovi obitelji Vukušić već tri generacije obavljaju posao motritelja.

- Velebit je dom divokoze, surog orla, tetrijeba ali i vuka, lisice, medvjeda i risa - kazao je motritelj Ante Vukušić, pokazujući svoje fotografije rijetkih životinja i biljaka. Kazao je da ga, naviknute na njegovu prisutnost, ponekad posjete divlje životinje u potrazi za hranom.

Sol, pješčane plaže i ljekovito blato Nina

Nin je dobitnik EDEN priznanja za turizam uz vode. „Kilometri pješčane plaže protežu se oko urbane jezgre, a iza 'Kraljičine plaže' je ljekovito blato“, rekla je Marija Dejanović iz turističke zajednice Grada Nina predstavljajući ninske osobitosti. 

Podno Velebita gradić Nin hvali svoju buru zbog koje, kazala je, dolaze brojni avanturisti kako bi jedrili na vjetru. „Neki od njih su se zbog bure tu trajno naselili. Grad pruža blizinu Velebita, mora, bogatu kulturnu baštinu, ljekovito blato, ali i mir primorskog gradića“, kaže.

Od tradicionalne dalmatinske kuhinje u Ninu se izdvaja neizostavna delicija 'ninski šokol', suhomesnati specijalit začinjen paprom, klinčićem, muškatnim oraščićem i morskom soli, a u gastronomskoj ponudi neizostavna su i vina. 

Ninska laguna dom je oko 1500 vrsta ptica, od močvarica tu je nastanjena rijetka vlastelica, bijela čaplja i ninska jarebica, a uokolo rastu rijetke endemične biljke.

Spomen solane u Ninu datira iz antičkog doba. Iako je danas nema, sačuvao se tradicionalni način ručnog branja soli, tzv. cvijeta soli, koji se od 'obične soli' razlikuje po bogatstvu minerala, pojasnila je Dejanović.

U Solani Nin turistima se prezentira način obrade soli i njezini proizvodi. Sol se skuplja ili bere slično kao sijeno, nakon sušnog razdoblja i u nekoliko faza. Ljekovito blato koje obogaćuje sol, daje joj karakteristična svojstva. Ninska biosol nema aditiva i sadrži visoku koncentraciju minerala kao što je magnezij. Zanimljiva je i tzv. salamura, visokokoncentrirana voda ljekovitih svojstava.

Nin ima 3000 godina dugu povijest. Kada su ga osnovali Liburni nazivao se Aenona, a zahvaljujući arheološkim iskopinama može se pratiti razvitak kulture Nina, istaknula je Dejanović. 

Naselje na otočiću Zečevu bilo je okruženo bedemima, kuće izgrađene tehnikom suhozida, a sudeći po povijesnim svjedočanstvima, tu je bilo 12 crkava i tri samostana, rekla je Dejanović pokazujući ulaz u starogradsku jezgru iz 16. stoljeća. 

Ostaci kuća i mozaika iz rimskog vremena svjedoče o tadašnjim prilikama, a značajni su ostaci foruma i monumentalnog hrama, po dimenzijama najvećeg u Hrvatskoj, pojasnila je.

„Nin je, zaštićen zidinama s kulama, imao vodovod, a pretpostavlja se i terme te amfiteatar. Njegova burna povijest tek je djelomično istražena“, dodala je. Oko tzv. najmanje katedrale na svijetu, predromaničke crkve sv. Križa iz 9. stoljeća, ostaci su antičkih zgrada. Grad je potpuno razoren u 17. stoljeću, dodala je. 

Brončani kip biskupa Grgura Ninskog, zagovornika staroslavenskog jezika i pisma, koji je izradio kipar Ivan Meštrović, nalazi se pokraj crkve sv. Anselma. 

Dejanović dodaje kako je Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad, bio stalna ili povremena prijestolnica sedam hrvatskih vladara: Višeslava, Trpimira, Branimira, Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira, Šubića Bribirskih.

Muzej ninskih starina skriva starohrvatski brod Condure Croatice iz 11. stoljeća, ali i kipove rimskih careva i bogova. Tu je i replika Višeslavove krstionice.

Svetvinčenat - dvorac u kulturi kamena, maslina i vina

Savičenta, kako kažu mještani, ili službeno Svetvinčenat, mjestašce je izraslo gotovo u središtu Istre. To je planski izgrađen grad iz 15. stoljeća, i svaka njegova cesta počinje ili završava na trgu Placa. - Trg je projektiran s gledišta jedne točke, pa je u obliku trapeza - kazao je načelnik Savičente Dalibor Macan.

Savičento je iznimne kulturno-povijesne vrijednosti, a u tijeku je obnova renesansnog kaštela Morosini Grimani, mjesta održavanja brojnih manifestacija i događanja.

Povijest kaštela lako se može naučiti uključivanjem u igru koja vodi goste kroz cijeli dvorac, odnosno kroz povijest. Igrači posjete sve lokalitete, a na sedam točaka nailaze na sedam zagonetki, za koje, osim logike, igrači moraju poznavati i osnove matematike. Upoznaju se  legende, primjerice o vještici Mariji Radoslović koja je 1632. godine spaljena na lomači, vampiru Juri Gredu, nepoznatom vitezu...  Igrači na kraju dobiju 'ključ' povijesti dvorca, a najbrži u razotkrivanju zagonetki se postavljaju na „Zid slave“.

U kuli se održava trodnevni festival „Legenda o vitezu“ koji je prve godine posjetilo oko 600 zainteresiranih, a danas nakon šest godina ugosti više od 15.000 posjetitelja, kazao je Macan. „Oko 300 kostimiranih glumaca na festivalu govori o nematerijalnoj kulturnoj baštini, a odigrava se na jedinstvenoj kulisi dvorca“, ustvrdio je. 

Dodaje da je dvorac samoodrživ, te se u njemu svaki tjedan održavaju različiti programi. Planira se i izgradnja tematskog parka, i realizacija projekta hologramskog prikaza 'Legende o vitezu' koja će se moći na različitim mjestima prikazivati cijele godine.

U cijeli program uključili su se i lokalni obrtnici, pa se tamo mogu naći sprave za mučenje koje su potpuno funkcionalne. Tu se nude suveniri od drveta, lavande, stare recepture, vina i dr.

Na stoljetnom imanju u Smoljancima obnovljena je i uređena Stancija 1904, dobitnica nagrade EDEN za pristupačni turizam. Jedna je od tradicionalnih istarskih kuća, renoviranih u kuću za odmor s apartmanima prilagođena djeci, starijima, bolesnima i osobama s posebnim potrebama. Dva apartmana potpuno su uređena za osobe s invaliditetom, a jelovnik je otisnut i na Brailleovom pismu.

„Oko Stancije se nalazi uređen park s 200 godina starim stablom ladonje ili koštele. Dnevni boravak, terase i ostali objekti dostupni su svima. 

Umjetnost istarskog kulinarstva i gastronomije tu je prikazan kroz raznolikost i sklad mediterana i kontinenta. Prilagođena godišnjim dobima, istarska kuhinja nudi od tradicionalne kuhinje do, kako ih zovu, istarskog zlata ili afrodizijaka – crnih i bijelih tartufa, vrhunska maslinova ulja, i neizostavna sjajna domaća vina.

'Kraljevska večera', program koji u Savičentu počinje 5. studenoga, osmišljen je tako da kostimirani učesnici posluže večeru u drevnom stilu.

Općina je ove godine ostvarila oko 100.000 noćenja, iako nemaju ni hotela ni kampova. Turistička se ponuda bazira pretežno na privatnom smještaju visoke kategorije, na što se potiču obiteljska gospodarstva. Općina ima oko 2000 stanovnika, njihova gospodarstva nude gotovo 1900 registriranih ležajeva, a potražnja raste, ističe Macan. Sam Svetvinčenat ima 170 stanovnika, a u zadnjem desetljeću broj turista konstantno raste.

Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 10:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd02cfb473980f4c8b4574/80
Foto: Dalmacija News

Što sve muči Splićane?

Grad pod Marjanom trenutno vodi vladina povjerenica, a tko god da preuzme njezinu ulogu nakon lokalnih izbora suočit će se s brojnim izazovima. Od odlagališta otpada Karepovac, do problema s parkingom pa i pedijatrima
Uobičajenim dnevnim ritmom budi se dalmatinska metropola koju posljednjih dana, po prvi puta vodi, vladina povjerenica. Jer prijedlog proračuna pao je još u prosincu. Grad je tako bez proračuna, a Splićani dobro znaju na što se novac treba potorišiti i koje probleme hitno riješiti, prenosi N1.

- Nadamo se da bi radovi trebali početi na jesen, ali optimističan sam što se tiče tog Županijskog centra za gospodarenjem otpadom.

Vjerujemo da će se nastaviti radovi na izgradnji Županijskog centra u Lećevici, i onda bi se pristupilo konačnoj sanaciji odlagališta tako da bi kroz par godina mogli konačno disati punim plućima i da naša djeca žive normalan život - kaže Tihomir Barić iz Inicijative "Karepovac-drugo lice Splita"

Mogi splitski roditelji osjećaju se kao žrtva lokalnih, županijskih i državnih pravila i organizacije - jer , kažu, imaju problema s brojem dostupnih pedijatara. Svjesni raznih nadležnosti, ipak od Grada očekuju neko rješenje - jer ih i nedjeljom i blagdanom u dežurnoj ambulanti često, tvrde, dočekaju zatvorena vrata.

- Vikendom odnosno nedjeljom i blagdanom bi trebala imati nekoga dežurnog, no kako im to nije uvjetovano, oni su nekad tu, nekad nisu, tako da većina roditelja na kraju završi na Hitnom prijemu, a tamo se naravno stvaraju velike gužve i dolaze djeca sa svakakvim bolestima - žali se Dijana Barić Perić.

Kud god da krenu – put Splićanima često nije jedostavan. Posebno ljeti - muči ih gužva i parking. Posebno, ljeti potraga za mjestom u blizini kuće zna, kažu, trajati i do sat vremena. Gužve su i na prilazima Gradu, a Istočna obala je krcata - jer tamo su već godnama i autobusni i željeznički kolodvor te trajektna luka.

Više možete doznati OVDJE.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 21:53:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fce2eeb47398734a8b45d5/80
Foto: N1

"Vlada se pravi, pijetet bi trebalo pokazati djelima"

RH osuđuje zločine ustaškog režima, ali odluku o spornoj HOS-ovoj ploči i natpisu "Za dom spremni" mora donijeti tzv. Vijeće za suočavanje s prošlošću, poručuje Plenković iz Jasenovca gdje ga je dočekao neugodan transparent koji traži da se sporan pozdrav konačno ukloni. Prema podacima policije, danas je u Jasenovcu bilo 300, a jučer 1500 sudionika
Druga, službena komemoracija u znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac je bitno manja od one jučerašnje u organizaciji SNV-a i Saveza antifašističkih boraca. Manje je bilo članova obitelji žrtava logora, no oni koji su stigli nose jednako bolne uspomene, piše N1.

- Moj otac je jedan od preživjelih, mučen, razbolio se i umro kad mi je najviše bio potreban - kaže Branka Nešić Reichel.

Prema procjenama policije, službena kolona bila je pet puta manja od prethode. U njoj su kao i jučer bili veleposlanici, a na čelu ovoj je bio predsjednik Vlade i četvero ministarara.

Upravo je ploča glavni uzrok podjela, a na nju su Vladu i premijera transparentom podsjetili antifašistiti koji smatraju da je neprimjereno da ministri dolaze na mjesto zločina dok ploča nesmetano stoji.

- Vlada se pravi kao da se ništa ne događa, a pijetet bi trebalo pokazati djelima, a ne izlascima pred kamere - kaže Igor Premužić.

Predsjednica republike i predsjednik Sabora u Jasenovac su poslali izaslanike, no ni oni nemaju jasan odgovor.

- Nije primjereno, neću ja određivati, i oni su dali život za Hrvatsku - kaže Marko Sladoljev iz Mosta.

Za predstavnike Roma natps na ploči nije prihvatljiv, ali će doći će na sve komemoracije jer na ovakav tužan dan ne žele podjele.

- I ja bi samo volio da se iduće godine ne ponovi jer opet napominjem, žrtve su najmanje krie za sve ovo što se trenutno događa - kaže Veljko Kajtazi.

A već drugu godinu događaju se 3 tri kolone u tri dana, piše N1.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 20:31:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fce513b4739894488b463e/80
Foto: Pokret Otoka

Zlatni rat "zauzet do daljnjeg": Boljani poslali jasnu poruku

Mještani Bola na Braču ne odustaju od svoje plaže Zlatni rat, i još jednom akcijom jasno su poručili da se protive dodjeli dugoročne koncesije nad plažom nepoznatoj i fantomskoj tvrtki.

Danas, iza 15:30 sati, počeli su se Boljani i prijatelji Bola, okupljati na plaži Zlatni rat s ručnicima i natpisima "ZAUZET DO DALJNJEG", spremni da još jednom pošalju poruku kako ne žele predati upravljanje plažom na kojoj počiva bolski turizam i od koje desetljećima generacije mještana žive, tvrtki bez zaposlenih, i bez iskustva u sličnim poslovima. Ručnicima su tako formirali natpis "ZAUZETO" i poslali svoju poruku.

- Ako mislimo da će neko drugi rješiti nešto za nas ili da će se rješiti samo od sebe to se neće dogoditi. Moramo se udružiti i nastupati zajedno, ne smijemo dozvoliti da nam naša podijeljenost uzrokuje ovo što se događa. Uz nas nisu samo Boljani, već i drugi otoci, digla se cijela Hrvatska, svi koji žive na priobalnom području, ali i dijaspora.

Vrijeme je da zaboravimo političke opcije i stanemo rame uz rame štititi svoje otoke kako bi zaustavili daljnje rasprodaje i politička pogodavanja.

Podržite i Vi poništenje natječaja za dodjelu koncesije nad plažom Zlatni rat i hitne izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ovo nije samo Brač, niti su ovo samo otoci. Ovo smo svi mi - poručio je Josip Bačić iz Inicijative mladih Bol.


Podsjećamo, prošlog je utorka skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela odluku da se koncesija od 15 godina dodijeli tvrtki "Sport B", dok je proteklih 12 godina koncesiju nad plažom imala lokalna komunalna tvrtka "Grabov rat" u kojoj je zaposleno 30 lokalnih ljudi.

Dok je skupština zasjedala, mještani su prosvjedovali ispred zgrade, a sada su nastavili s novima akcijama izražavanja nezadovoljstva zbog dodjele koncesije.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 19:33:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc6d4ab47398724a8b4569/80

Kći predsjednika Libanona osvećuje hrvatskog rodana

Roda Tesla iz Lonjskog polja bila je opremljena GPS-om, ubili su je krivolovci, za što je doznala javnost Libanona
Prije nekoliko dana u libanonskim medijima pojavila se vijest da se kći libanonskog predsjednika osobno angažirala na rasvjetljavanju ubojstva mužjaka rode iz hrvatskog Lonjskog polja. Claudine Aoun, kći predsjednika Michela Aouna, reagirala je nakon što su nadležne libanonske službe 11. travnja kod mjesta Bzal na sjeveru Libanona kod jednog lokalnog stanovnika pronašle GPS odašiljač koji je bio pričvršćen za leđa rodana nazvanog Tesla, piše express.hr.
Do otkrića da je Tesla stradao na način na koji je posljednjih tjedana hrvatska javnost bila uvjerena da je stradao i legendarni Klepetan, došla je grupa ekoloških entuzijasta amatera iz Hrvatske i BiH nakon što se na kartama kretanja vidjelo da se ptica s odašiljačem skoro cijeli jedan tjedan kretala u krugu od nekoliko desetaka metara.

Službenici nadležnih vlasti odašiljač su proslijedili u tehnički ured Informatičkog odjela u Bejrut, za Express su objasnili u Libanonskom udruženju za zaštitu ptica (LBC). Odmah po pronalasku odašiljača, policija je stala tragati za počiniteljem.

- Situacija u Libanonu i u regiji jako je loša po ptice selice - objasnili su nam iz LBC-a. Libanonski predsjednik Michel Aoun je upravo zato nedavno, slučajno kratko prije nego što će libanonski krivolovac ustrijeliti Teslu, pozvao naciju da učini što god može kako bi se ptice selice zaštitile. Riječ je o tome da preko Libanona prolazi glavni istočnomediteranski koridor kojim ptice selice svake godine lete na jug i potom se vraćaju na sjever, zapravo je riječ o priči iz i EU-a i Bliskog istoka i Afrike. Tim koridorom lete i rode, piše express.hr.

Samo, u Libanonu, kao i u mnogim drugim zemljama na tom putu, na njih se puca, hvata ih se mrežama, zamkama, noću se čak i po gradovima osvjetljavaju stabla kako bi se privuklo ptice. Pritom nije riječ o lovcima, kojih u Libanonu ima registrirano jako malo i koje, prema riječima libanonskih ekoloških aktivista, neopisivo frustrira krivolov i među glasnijima su u borbi protiv toga. Krivolovci hvataju ptice bez obzira na vrstu, veličinu, rijetko ih ljudi potom pojedu, neke iz puke zabave i obijesti.

Zakon po kojem je krivolov na takve ptice u Libanonu izričito zabranjen postoji, ali nije funkcionalan

Libanonski aktivisti za zaštitu prirode, pa i veliko mnoštvo Libanonaca, time su jezivo ogorčeni. Već i time što libanonska poslovica, na koju su nas uputili libanonski aktivisti, kaže da "ono što je ptica, uvijek je dobro". 

Posebno bijela roda koja se često tumači i kao simbol Isusa Krista, odnosno simbol ujedno i kršćanskog bogočovjeka i islamskog velikog proroka. Slučaj Tesle zato i jest podigao relativno veliku prašinu, posebno zato što je bila riječ o GPS praćenoj ptici u sklopu znanstvenog projekta. Tesla je bio mužjak rode star oko dvije godine, na migracije je išao do jezera Čad u istoimenoj afričkoj državi.

O njemu i o rodi Leti, ženki, pisao je Zoološki vrt Zagreb s ponosom kao o projektu praćenja roda "SOS Stork_Hrvatska" koji su skupa provodili organizacija Storch Schweiz, potom Zoološki vrt grada Zagreba i Park prirode Lonjsko polje. I dok je Leta u srijedu 19. travnja na svom putu upravo ušla u Hrvatsku te je na putu prema Lonjskom polju, Tesla je zaglavio u Libanonu.

Zbog takvog stanja inicijativa "SOS Tesla – zaštitimo bijele rode" organizirala je 15.travnja peticiju koju je 1000 ljudi potpisalo već u prvih 36 sati, te koju će na kraju poslati libanonskom predsjedniku uz prateće pismo. Iz peticije se doznaje da je zakon o lovu u toj zemlji donesen još 2004., kao i to da u rujnu ove godine lov ovakve vrste prestaje biti zabranjen čak i formalno. Problem ubijanja ptica selica, međutim, nije prisutan samo u Libanonu.

Godišnje se ilegalno pobije 25 milijuna ptica

Prema podacima organizacije "Birdlife international" na migracijskim rutama na Mediteranu svake godine ilegalno se pobije 25 milijuna ptica. Organizacija navodi sljedeće brojke po pojedinim mediteranskim državama: Hrvatska, Francuska i Libija po pola milijuna ptica, Albanija 300.000, Grčka 700.000, Italija i Egipat svaki po čak 5,7 milijuna pobijenih ptica godišnje, Cipar 2,3 milijuna, Sirija 3,9, Libanon 2,6 milijuna, svi ostali 1,2 milijuna ilegalno pobijenih ptica.

Krivolov ogromnih razmjera očito je prisutan i u EU, u Italiji čak gori nego bilo gdje drugdje, pa tako i u našoj zemlji. Slučaj rodana Tesla nije i prvo stradanje GPS praćene rode iz Hrvatske na putu prema Africi, prenosi express.hr. Od izvorno četiri ovako označene rode iz Lonjskog polja, Tesla je već treća ptica koju su ubili krivolovci. Na životu je ostala samo jedna roda, Leta.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 19:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .