Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54553295189942d75f0003cc/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

Blagdan je Svih svetih

Toga dana Crkva potiče i na molitvu za duše u čistilištu. To su duše koje su umrle "u prijateljstvu s Bogom", ali nisu potpuno čiste

Blagdan je Svih svetih, koji se u hrvatskim govornim inačicama naziva još i Sesvete, Sisveti ili Sisvete, a njime Katolička crkva slavi sve svece, one već kanonizirane i one koji to još nisu.

 Svi sveti slave se 1. studenoga, a taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. 

 Zborna molitva Euharistije na svetkovinu Svih svetih ukratko opisuje što se slavi toga dana: "Svemogući vječni Bože, danas zajedno slavimo zasluge svih svetih. Molimo te: što je više zagovornika, udijeli nam i veće obilje svoga milosrđa". Ulazna pjesma, pak, poziva na radost: "Radujmo se svi u Gospodinu! Svetkujmo blagdan u čast svih svetih: njihovu se blagdanu raduju anđeli i zajedno s njima slave Sina Božjega".

 Liturgija Katoličke crkve pokazuje kako 1. studenoga nije tužni dan, dan za crninu, jer je sve usmjereno slavlju živih koji su dio nebeske Crkve i kojima se raduju anđeli.  U taj se dan smještaju svi pokojnici svetačkoga života za koje se nisu vodili postupci kanonizacije, a u zemaljskom su životu ostavili svetački trag i uzor za nasljedovanje. 

 Prema kršćanskom vjerovanju, smrću su prešli u vječni život, što ne znači prestanak postojanja, već trajanje na drukčiji način, trajanje duše koja Boga gleda, dok tijelo čeka uskrsnuće u Posljednji dan. Ovim blagdanom, po katoličkom vjerovanju, slavi se zapravo naše žive kao članove nebeske Crkve, koja je putujućoj Crkvi suputnica i dio je jedne cjeline. 

 Još u Isusovo doba u židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba: proroka Izaije kraj ribnjaka Siloe i Zaharijin u dolini Cedrona. 

 Rimsko područje, na koje se raširilo kršćanstvo, također je poznavalo obiteljsko štovanje pokojnika, koje se razvilo uz njihove grobove praćeno pogrebnim gozbama i prinosom žrtve bogovima podzemlja. Kršćani su tim običajima dali novi smisao, u svjetlu Kristova uskrsnuća. Tako je ukapanje u zemlju, za razliku od spaljivanja, bliže onome što je Krist prošao, a ujedno je i slika čekanja uskrsnuća. 

 S kršćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom rođenja za nebo, što su osobito primjenjivali na datume smrti svojih mučenika. Njihovo se štovanje razvilo već u II. stoljeću. 

 Nakon Konstantinova mira grobovi će se mučenika označiti i ukrasiti, na njima će se sagraditi i bazilike (martyria), no oblici štovanja će u svojoj biti trajno ostati isti - sastanak zajednice i slavljenje euharistije.

 Kršćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao posebna svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi. O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako je danas razumijemo, može se govoriti tek od X. stoljeća. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik. 

 Prema Drugom vatikanskom saboru, štovanje svetih proizlazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve - pripadnici  jedne i druge, iako na različit stupanj i način, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te pjevaju istu pjesmu slave svome Bogu. 

Sjedinjenje putnika s braćom koji su usnuli u Kristovu miru nipošto se ne prekida, dapače, po neprekinutoj vjeri Crkve jača se priopćivanjem duhovnih dobara. 

 Mnogi, osobito u seoskim sredinama, 1. studenoga odijevaju crninu kao znak tuge za pokojnicima. Taj je običaj primjeren 2. studenom, no Svi sveti i slavlje toga dana po svojoj naravi traže, kako vjeruju u Crkvi, boje života, a ne boje smrti. 

 Crkva potiče vjernike na jačanje svijesti o povezanosti živih na zemlji i pokojnika, za koje vjeruje da im duše žive u gledanju Boga. Tek gledana kao zemaljska i nebeska, Crkva je cjelovita. 

 Sam naziv dana – spomen vjernih mrtvih – pokazuje, kako to sažeto govori liturgija svojom zbornom molitvom: "Gospodine, usliši nam molitve: vjerujemo da si svoga Sina uskrisio od mrtvih, učvrsti nam nadu da ćeš uskrisiti i našu pokojnu braću i sestre." 

 Toga dana Crkva potiče i na molitvu za duše u čistilištu. To su duše koje su umrle "u prijateljstvu s Bogom", ali nisu potpuno čiste. Pritom se mora voditi računa da se govori o slikovitom govoru, jer se ne radi o prostoru, već o novom stanju, novom načinu postojanja.

Facebook komentari

hr Tue Nov 01 2016 10:09:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5790b47398734a8b4723/80
Foto: D.N.

Dojava o bombi u zgradi HNK - je lažna!

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno

Splitsko-dalmatinska Policijska uprava izvijestila je da je večeras oko 20,30 sati dobila dojavu da je podmetnuta bomba u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u kojoj se u to vrijeme čekao početak predstave "Naše nasilje i vaše nasilje", ali je provjerom ustanovljeno da je dojava bila lažna.

- Odmah nakon što smo dobili dojavu, obavili smo protueksplozivnu provjeru prostorija u HNK i nije ništa pronađeno. - rekli su Policijskoj upravi.

Novinari su, nakon što je policija izvela prosvjednike iz gledališta, vidjeli da dvojica policajaca u civilu sa psom provjeravaju hodnike HNK i pitali su ih znači li to da je bila dojava o podmetnutoj bombi, no oni su samo rekli da "rade svoj posao".

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno. Radi sigurnosti, pregledavani su i svi posjetitelji prilikom ulaska u dvoranu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5124b47398cf4f8b456c/80
Foto: HNK Ivana pl. Zajca

U dvorani HNK interventna policija: Predstava počela s pola sata zakašnjenja

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija

Predstava "Naše nasilje i vaše nasilje" Olivera Frljića, koja je trabala početi večeras u splitskom HNK u 20 sati, počela je s 32 minute zakašnjenja  pošto je policija iz gledališta udaljila desetak ljudi, koji su držali transparente i pjevali.

Ta je skupina sjedila u zadnjem redu, držali su transparente "Odlazi sotono iz našeg grada", "Napravi performans u Srbiji", "Ne izazivajte nas" i pjevali pjesmu "Zovi samo zovi", a jedan od njih je ustao i viknuo "Živio hrvatski Split".

Na to je iz drugog dijela gledališta skupina gledatelja ustala i odgovorila pjesmom "Kad bi svi ljudi na svijetu", što je izazvalo smijeh gledališta, a zadnji red je uzvrato pjesmama "Pravaška se krila nose i sa time se ponose" i "Ljubi Boga i bližnjega svoga".

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija. Jedan je policajac pozvao skupinu u zadnjem redu da izađe jer "su napravili prekršaj ometajući početak predstave". 

"I oni drugi su pjevali, zašto i njih ne izbacite van," negodovali su neki od njih, no zatim su na nagovor policije počeli izlaziti i za nekoliko minuta svi izašli.

Po izlasku iz dvorane zadržali su se nekoliko minuta u hodniku, ne želeći izaći iz zgrade i buneći se zbog udaljavanja s predstave. No policajci su inzistirali, pa su u njihovoj pratnji ipak svi izašli.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588c7c481eea8f86378b45c3/80
Foto: Ali Relata

Agrokor je utjecao na reakcije građana: Plenkovićeva Vlada gubi podršku

Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

Čak 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Agrokor protresao političku scenu - nagli skok pesimizma

Agrokor je, čini se, ipak utjecao na Hrvatsku, a ponajprije se to vidi po reakcijama građana. Naime, 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna.

Prema stranačkim preferencijama birača i HDZ-ovi birači gotovo su podijeljeni. Njih 49 posto misli da zemlja ide u dobrom smjeru, ali njih 41 posto misli suprotno. Još prije 30 dana HDZ-ovi birači su sa 69 posto mislili da zemlja ide u dobrom smjeru.

Birači Mosta, njih 64 posto misli da zemlja ide u lošem smjeru, a da ide u dobrom misli njih 28 posto, dok ne zna njih 8 posto. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Vlada više nema potporu za svoje politike

Većina ili 56 posto ispitanika ne daje podršku radu Vlade, a njih 33 posto odobrava Vladin rad. Ne zna njih 11 posto. Vladine politike odobrava samo 71 posto HDZ-ovih birača. Pa ni 54 posto Mostovih birača ih ne odobrava.

Podijeljena mišljenja o radu predsjednice

Uistinu, 46 posto ispitanika odobrava njezin rad, dok isto tako 46 posto ispitanika ne odobrava rad predsjednice. Njih 8 posto ne zna. Predsjednica može računati na HDZ-ovo biračko tijelo koje ju podupire s 81 posto, ali recimo Mostovo biračko tijelo ju ne podupire, s 55 posto.

Pada podrška Mostu

HDZ tako travanj završava s potporom od 32,2 posto, SDP uživa potporu 22,7 posto birača. Živi Zid je sa 7,9 na trećem mjestu, a Most sa 7,7 četvrta je politička opcija, dok je mjesec prije bio na trećem mjestu s potporom od 8,6 posto.

Stranke bez kojih se ne može vladati

IDS uživa potporu od 3,2 posto, Bandić Milan 365 trenutačno je na 3 posto potpore, Hrvatska seljačka stranka ima potporu od 2,4 posto, a HNS 2,3 posto. Pametno trenutačno može računati na glasove 2,3 posto birača, a HSU ima 1,6 posto potpore. Za ostale ili neke druge stranke, glasalo bi 4,5 posto birača, a neodlučnih je 10,1 posto.

Kakav dojam političari ostavljaju na građane?

Predsjednica je na 53 posto građana ostavila pozitivan dojam, ali 40 posto je onih na koje je ostavila negativan dojam. Odmah iza nje, slijedi Andrej Plenković. 46 posto građana ima pozitivan dojam o njemu, ali i 45 posto ima negativan dojam. Božo Petrov, kao i premijer, na 46 posto građana ostavlja pozitivan dojam, ali i na njih 43 posto negativan. A Davor Bernardić među biračima ostavlja 35 posto pozitivnog dojma, ali 46 posto je građana kod kojih je taj dojam negativan.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, SDP-u i Mostu?

U HDZ-u najbolji dojam među biračima ima predsjednica Republike i to 86 posto, a Andrej Plenković ju slijedi s 81 posto. U SDP-u pak najbolji dojam ostavlja Davor Bernardić sa 66 posto, a odmah iza njega tu je Ivan Sinčić s 45 posto potpore.

U Mostu najbolji dojam kod birača ostavlja Božo Petrov s 85 posto, a nakon njega tu je Andrej Plenković o kojemu pozitivan dojam ima 59 posto birača Mosta. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe4a3fb47398e54d8b4608/80
Foto: Facebook

Zlatko Ževrnja: "Više ne dam novac za Marulićeve dane"

Objavu prenosimo u cijelosti i autentično
Zlatko Ževrnja, splitsko-dalmatinski župan, oglasio se putem svog Facebook-a o Frljićevoj predstavi koja bi se trebala prikazivati u splitskom HNK u sklopu Mažuranićevih dana te koja je izazvala burne reakcije Splićana. Objavu prenosimo u cijelosti i autentično:

- Ovo nisu "Marulićevu dani", ovo čemu svjedočimo i sto ćemo nekoliko dana biti prisiljeni gledati u našem nacionalnom kazalištu u Splitu je gruba zloupotreba Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani". 

Cilj ovoga Festivala, sukladno Pravilniku, treba biti promocija hrvatske dramske književnosti u kazalištu a ne grubo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećaja. Predložene predstave, među kojima se nalazi i predstava Olivera Frljića koja na najgrublji način vrijeđa ljudske, vjerske i nacionalne osjećaje, su njihovi autorski projekti a ne kazališne predstave nastale na hrvatskoj dramskoj književnosti.

 Zbog toga je predstavnik Splitsko-dalmatinske županije glasao protiv izbora predstava i zbog toga će Županija uskratiti financiranje ovakvih - navodnih - "Marulićevih dana". - napisao je. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .