Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587e94521eea8f110a8b4587/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Cijene lijekova sve skuplje i skuplje, hoće li se samo bogati liječiti?

Rast cijena lijekova postao je globalno toliki problem da je jedna od glavnih tema rasprave na redovnom godišnjem sastanku na kojem se određuju prioriteti rada Svjetske zdravstvene organizacije.

Američka savezna država Colorado ovog tjedna postala je prva američka savezna država koja je ograničila cijenu inzulina, hormona koji dijabetičari koriste za održavanje razine glukoze u krvi pod kontrolom. Zakonom je tako ograničen iznos koji će tamošnji dijabetičari mjesečno izdvajati za inzulin na maksimalno 100 dolara, a ova regulativa samo je najnovija posljedica sve ozbiljnijeg problema s cijenom lijekova koji muči kako Sjedinjene Američke Države, tako i ostatak svijeta, piše tportal.

Primjer inzulina na američkom tržištu samo je jedan koji se spominje najčešće jer se radi o nečemu što je neophodno za normalan život gotovo deset posto Amerikanaca, koliko se procjenjuje da ih boluje od dijabetesa. Prema nekim analizama, pojedini su američki dijabetičari morali plaćati i cca 6500 kuna mjesečno kako bi si priskrbili inzulin, čija se proizvodna cijena za jednu dozu kreće između 23 i 43 kune. Samo u razdoblju od 2014. do 2017. cijena inzulina na tamošnjem tržištu u prosjeku je porasla za 45 posto.

Nekontroliranom rastu cijena lijekova i medicinskih pripravaka, osobito posljednjih godina, kumuje i činjenica da SAD nema klasično univerzalno obavezno zdravstveno osiguranje, što tamošnjim trgovcima i proizvođačima daje puno slobodnije ruke pri određivanju cijena.

Među najpoznatijim takvim slučajevima u posljednjih nekoliko godina bio je onaj Martina Shkrelija, financijskog poduzetnika koji je krajem 2015. otkupio dozvolu za proizvodnju lijeka Daraprim i podigao cijenu jedne tablete s 13,5 na 750 dolara (sa stotinjak na pet tisuća kuna).

Shkreli je brzo zaradio glasnu osudu javnosti (a u međuvremenu zbog drugih grijeha i pravu presudu suda zbog koje je završio u zatvoru), no njegov primjer samo je jedan od najozloglašenijih među brojnim slučajevima u kojima farmaceutske kompanije bezrazložno dižu cijene lijekova izvan dohvata mnogih pacijenata.

Trend rasta cijene lijekova poprimio je tolike razmjere da je postao glavna tema o kojoj se ovih dana raspravlja i na redovnom godišnjem zasjedanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, World Health Organisation), na kojem se određuju prioriteti djelovanja za idućih godinu dana.

Stotinu milijuna ljudi završi u siromaštvu zbog skupih lijekova

Siromašne zemlje već se desetljećima bore s problemom skupih lijekova, no ta je situacija najčešće zasjenjena izoliranim primjerima 'popularnih' društvenih angažmana u kojima se za neke poznate bolesti, poput AIDS-a ili malarije, omogućavaju tretmani po prihvatljivim cijenama.

Procjena WHO-a je da godišnje čak stotinu milijuna ljudi završi u siromaštvu zbog previsoke cijene lijekova, a postoje i dokazi da su cijene nekih lijekova stvarno nerazumno visoke. WHO je krajem prošle godine objavio izvještaj u kojem stoji da proizvođači lijekova kojima se tretiraju karcinomi određuju cijene prema očekivanjima svojih prihoda, a ne prema trošku proizvodnje ili prema mogućnostima pacijenata.

Skuplje naplaćuju lijekove za karcinom jer znaju da će ih ljudi platiti

Također, WHO je otkrio da lijekovi za karcinome, čak i kad se uzmu u obzir visoki troškovi istraživanja i razvoja, donose proizvođačima profit koji je daleko iznad onoga što je potrebno da bi se otplatile te prvotne i opravdale druge investicije. Prema nekim drugim analizama, cijene lijekova za karcinom su u prosjeku više od cijena drugih lijekova jer se iskorištava spremnost ljudi da više plate za tretman terminalnih oboljenja.

U moru uglavnom neuspješnih pokušaja da se na razne načine barem nekako obuzda nekontroliran rast cijena posljednjih mjeseci jedna inicijativa ipak dobiva sve više pažnje i podrške. Talijanska ministrica zdravlja Giulia Grillo u veljači je objavila nacrt odluke o cijenama lijekova.

U njoj se poziva na međunarodnu reakciju kako bi se poboljšala transparentnost cijena, troškova istraživanja i razvoja te troškova proizvodnje lijekova. Farmaceutske kompanije bi uz te brojke bile primorane objaviti sve vrste državnih potpora koje primaju, što se može kretati od raznih fondova preko poreznih olakšica pa do troškova istraživanja koja provode znanstvenici. Odluku već podržavaju mnoge države, nadajući se da bi njena primjena uz veću transparentnost mogla dovesti do snižavanja cijena.

Sadašnja praksa farmaceutskih kompanija je da objavljuju samo svoje krajnje cijene, iz kojih je teško vidjeti koliki dio otpada na koji segment troškova i kolika se marža obračunava na kraju. Takve proizvoljne brojke često se snižavaju u pregovorima s državama, agencijama i bolnicama, no čak i u takvim slučajevima cijena po kojoj se lijekovima konačno trguje nerijetko ostaje tajna.

Siromašnije zemlje plaćaju više za lijekove od bogatih zemalja?

Netransparentnost koja prati cijene lijekova tolika je da neki sumnjaju da siromašnije zemlje, za koje se očekuje da će ipak plaćati manje, zapravo za neke lijekove plaćaju više od onih bogatijih i razvijenih.

Britanski The Economist piše da farmaceutske kompanije, očekivano, negoduju zbog prijedloga talijanske ministrice. Međunarodni savez farmaceutskih proizvođača i udruga komentira da bi odluka 'skrenula pažnju i resurse od potrage za održivim rješenjima za pristupačnost' lijekova. Velika Britanija, Njemačka i Danska pokušavaju ublažiti talijanski prijedlog iako se i te zemlje bore s rastućim cijenama i troškovima lijekova.

Farmaceutske kompanije oduvijek tvrde da su visoke cijene lijekova opravdane troškovima i rizicima njihova razvoja te da će veća transparentnost značiti to da siromašne zemlje više neće uspijevati nabavljati lijekove po nižim cijenama jer proizvođači neće biti spremni odustati od prakse enormne zarade u bogatijim državama.

Zagovaratelji prijedloga pak tvrde da bi veća transparentnost mogla razotkriti korupciju u siromašnijim državama, u kojima moćni političari pregovaraju o cijenama s proizvođačima i dobavljačima.

Američki portal Axios objavio je informaciju da je dvanaest tamošnjih najprofitabilnijih proizvođača lijekova samo u prvom tromjesečju ostvarilo profit od čak 29 milijardi dolara. Nedavne vijesti o tome da je niz proizvođača generičkih lijekova u SAD-u optužen za dogovaranje cijena diže opravdanu sumnju da u cijelom tom sustavu bolesni nisu samo pacijenti. Ako su visoke cijene lijekova opravdane visokim troškovima istraživanja i razvoja, onda kompanijama zasigurno ne bi smio biti problem i objaviti te brojke. U suprotnom, moglo bi se pomisliti da skrivaju nešto, piše N1.

hr Thu May 30 2019 21:30:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0b715c29111cacd88b4568/80
Foto: Forum mladih SDP Split

Forum mladih SDP Split: "Kome je smetala i tko je posjekao murvu na Zapadnoj obali?"

Iz Foruma mladih SDP Split objavili su fotografiju te se zapitali tko je to napravio i kome je smetala
Netko je posjekao murvu na Zapadnoj obali kod ugostiteljskog objekta Basta. 

Iz Foruma mladih SDP Split objavili su fotografiju te se zapitali tko je to napravio i kome je smetala.

- Kome je smetala i tko je posjekao murvu na Zapadnoj obali kod objekta Basta? Očito je svojom visinom smetala tendi lokala!

Imaju li dozvolu grada Splita ili samo Željka Keruma?

Što je sljedeće!? Maknit sve palme s Rive i produžit štekate do mora!? - napisali su uz fotografiju 


hr Thu Jun 20 2019 13:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56977e7212953f3e048b45a0/80
Foto: Ilustracija Google

Porezni inspektori od danas u akciji: Četiri djelatnosti su posebno na udaru

Cilj je sprječavanje sive ekonomije te zaštita Državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze

U razdoblju od 20.6. – 3.7.2019. godine ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provodit će nadzore fiskalizacije na cijelom području Republike Hrvatske s ciljem sprječavanja sive ekonomije te zaštite Državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze. 

Nadzornim aktivnostima bit će obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost:​

- C 10.7    –  Proizvodnja pekarskih i brašneno-konditorskih proizvoda,

- G 46.90  –  Nespecijalizirana trgovina na veliko,

- I 56.10    –  Djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane i  

- H 49.32  –  Taksi služba.       

Podsjećaju građane: "Tražite račun za svaki kupljeni proizvod i obavljenu vam uslugu. ​Provjerite ispravnost računa na sljedećoj poveznici: www.provjeri-racun.hr/ ​i prijavite nepravilnosti Poreznoj upravi. Jer, novac namijenjen državnom proračunu je i vaš novac!"
hr Thu Jun 20 2019 12:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc8349229111cb0678b4579/80
Foto: PIXABAY

Naoružajte se strpljenjem: Počele su gužve na cestama

Vozačima HAK savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje te pripaze na sigurnosnu udaljenost između vozila

Promet je pojačan na autocesti A1 između čvorova Lučko i Gornja Ploča u smjeru mora. Na ulasku na autocestu u Lučkom sa zagrebačke obilaznice iz smjera Jankomira kolona je oko 1 km, a iz smjera Buzina kolona je oko 6 km. Usporeno, u koloni koja se kreće sporije i uz povremene zastoje vozi se od naplatne postaje Lučko do 2. km u smjeru mora.

Pojačan je promet i na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Vozačima HAK savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje te pripaze na sigurnosnu udaljenost između vozila.

Na dionicama cesta na kojima se zbog radova vozi uz privremenu regulaciju moguće su povremene smetnje i zastoji.

Povodom blagdana Tijelova, Dana antifašističke borbe i Dana državnosti zabrane za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7.5 tona bit će na pojedinim dionicama državnih cesta u Istri i priobalju:

20. lipnja od 14 do 23 sata
21. lipnja od 15 do 23 sata
22. lipnja od 04 do 23 sata
23. lipnja od 12 do 23 sata
24. lipnja od 15 do 23 sata
25 .lipnja od 14 do 23 sata.

Prometni kalendar možete pronaći ovdje.

Ljetna zabrana za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7.5 tona na pojedinim cestama u priobalju bit će subotom od 04:00 do 14:00 i nedjeljom od 12:00 do 23:00 sata. Popis cesta na kojima je zabrana možete pronaći ovdje.

U prometu je svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.
hr Thu Jun 20 2019 09:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0b2fed29111c0fd88b457a/80
Foto: Pixabay

"Dvije trećine poslodavaca nije uopće tražilo domaćeg radnika"

Vlada je na sjednici odlučila povećati kvotu za strane radnike. Odobreno je 2.000 dozvola u turizmu, a ako se kvota iscrpi - automatski će odobriti još 1.000
Ukupno ih je više od 12,5 tisuća. Građevinskom sektoru odobreno je 1.000 dozvola uz mogućnost povećanja za još 1.000. Za taj sektor dosad je odobreno gotovo 19.000. 

Poslodavci pozdravljaju Vladinu odluku. Međutim, iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u otvorenom pismu premijeru ističu - da je odluka donesena bez savjetovanja sa sindikatima, što je neprihvatljivo i protivno zakonu. U Dnevniku HRT-a je o nedostatku radne snage i plaćama govorio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Cilj je i povećanje plaća

- Politika Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Sezonu smo u suradnji s poslodavcima počeli pripremati prošle godine, a anketa nezaposlenih je pokazalada njih 20 tisuća je iskazalo interes za rad u sezoni i mi smo ih spojili s poslodavcima. Prošli tjedan smo pozvali poslodavce da počnu zapošljavati. U tjedan dana je oko 600 ljudi zaposleno, kazao je Marko Pavić.  Dodao je kako je cilj i povećanje plaća kako bi ljudi ostajali u Hrvatskoj. 

Kako će se kažnjavati oni koje ne žele raditi?

- Sad već postoji pravilo da osoba koja odbije bilo posao, bilo prekvalifikaciju brišu se iz Zavoda za zapošljavanje. Tako znamo tko želi biti zaposlen, ali moramo biti socijalno osjetljivi prema osobama koje su dugo nezaposlene i teže se integriraju na tržište rada. To su prvenstveno osobe s nižim kvalifikacijama i sposobnostima, kojima Zavod nudi prekvalifikaciju, rekao je Pavić. 

Iduće godine novi sustav - ukidaju se kvote

- U pripremi je Zakon o stracima koje vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, a mi pomažemo s razvojem modela. Upozorio sam na anomaliju. Uparili smo statistiku MUP-a i Zavoda za zapošljavanje. Više od 70 posto poslodavaca nije uopće pokušalo naći domaćeg radnika. Uvodi se obveza da poslodavac najprije mora oglasiti posao na Zavodu, probati naći domaćeg radnika. Tek ako putem Zavoda ne može naći radnika, moći će ići na uvoz, objasnio je. - piše HRT
hr Thu Jun 20 2019 09:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .