Hodajte kad god možete, i to umjerenom brzinom – već i to je dovoljno da ispunite preporuke stručnjaka o obveznih 75 minuta intenzivnog vježbanja tjedno, ili 150 minuta umjerene aktivnosti. Pokazala je to studija CADENCE-Adults, provedena na Sveučilištu Massachusetts Amherst, čiji su rezultati objavljeni u časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity. U okviru studije istraživači su pratili brzinu hodanja, otkucaje srca i količinu kisika koju šetači u prosjeku udahnu tijekom hodanja. To je prva studija koja je provela takva mjerenja. - pišu 24sata

Voditeljica istraživanja Catrine Tudor-Locke, profesorica kineziologije i njeni suradnici jednostavnom metodom brojanja koraka tijekom 15 sekundi, pa množenjem s 4, dobili su brzinu hoda u minuti, pa su to uspoređivali s rezultatima mjerenja drugih parametara i došli do zaključka da kod zdravih ispitanika u dobi između 21 i 40 godina hodanje brzinom od oko 100 koraka u minuti odgovara umjerenom, dok hodanje brzinom od oko 130 koraka u minuti, odgovara snažnom intenzitetu vježbanja. Valja naglasiti kako je istraživanje provedeno u dvorani, na traci za trčanje, uz lagano podizanje brzine, sve dok mjerači nisu očitali da je broj otkucaja kod ispitanika dosegao 75 posto predviđenog maksimuma, za što su sami ocijenili da je bilo tek – donekle teško. 

Inače, 150 minuta umjerenog vježbanja tjedno tjera nas da potrošimo tri puta veću količinu kisika nego dok mirno sjedimo, a studija je pokazala da toliko trošimo uz hod od 4,3 kilometra na sat. Procjenjuje se da je prosječna brzina hoda oko 5 kilometara na sat, pa ne čudi da je prirodni tempo hodanja oko 90 posto ispitanika studije bio iznad tog umjerenog praga. 

- Ako kažete čovjeku da hoda umjerenom brzinom, vjerojatno će hodati  brzinom iznad 100 koraka u minuti, što je vrlo jeftin, jednostavan i pristupačan način da poboljšamo svoje zdravlje, ističe voditeljica istraživanja. Cijeli članak pogledajte ovdje. 

Da je vrijeme za promjene, pokazat će vam idućih pet simptoma kroničnog umora koje ne smijete ignorirati.

1. Ne možete zaspati ili se budite noću

Oko 80 posto ljudi koji pate od kroničnog umora ima problema sa spavanjem. To se može manifestirati kao nemogućnost da zaspimo, a kada napokon utonemo u san, on je često isprekidan, odnosno vrlo se lako probudimo usred noći. A kada se probudimo iz sna, često se osjećamo kao da uopće nismo spavali. Kada i odspavate preporučenih 7-8 sati u komadu, ne osjećate se naspavano, piše Zadovoljna

2. Teško se koncentrirate

Ljudi pretpostavljaju da je simptom kroničnog umora jedino konstantni osjećaj umora, ali postoje i drugi znakovi kao što su povećana zaboravljivost, poteškoće s koncentracijom te učestala pojava da nas druge stvari lako ometu pri onome što radimo. Osobe s kroničnim umorom opisuju taj osjećaj kao da su stalno okruženi gustom sivom maglom, kao da im je mozak jednako umoran kao i tijelo.

3. Osjećate se izmoždeno poslije svake aktivnosti

Bilo da je riječ o odlasku u šetnju ili slušanju kako se vaši rođaci svađaju tijekom božićnog ručka, poslije bilo kakve razine fizičkog ili emocionalnog stresa osjećate se kao da ste bili u ratu. Ako su vaše tijelo ili um izloženi i najmanjem naporu, osjećate se potpuno izmoždeno. 

4. Teško vam je stajati na nogama

Osobama koje muči kronični umor, i stajanje na nogama može biti teško. Štoviše, simptomi kroničnog umora mogu postati puno izraženiji kada stoje nego kada leže. Stručnjaci vjeruju da osobe sa sindromom kroničnog umora doživljavaju stanje zvano ortostatska intolerancija pri kojemu dotok krvi u mozak slabi kada stoje uspravno.

5. Osjećate bolove po cijelom tijelu

Glavobolje koje se vraćaju, bol u zglobovima, mišićima, pa čak i bolno grlo koje ne prolazi mogu biti znakovi kroničnog umora. Često nema crvenila niti otjecanja – osoba samo osjeća bol koja se može širiti duboko u mišiće i zglobove.

Ne perite voće pod neograničenim mlazom vode

Ne ostavljajte pipu otvorenu dok ispirete voće i  povrće. Uz takav mlaz potrošit ćete i do 12 litara vode u minuti. Umjesto toga, perite voće i povrće u zdjeli, tako da možete pustiti točno onoliko vode koliko vam treba. Osim toga, vodu u kojoj ste oprali voće i povrće možete iskoristiti za zalijevanje vrta.

Ne rashlađujte je istjecanjem

Ne ostavljajte pipu otvorenu dok ispirete voće i  povrće. Uz takav mlaz potrošit ćete i do 12 litara vode u minuti. Umjesto toga, perite voće i povrće u zdjeli, tako da možete pustiti točno onoliko vode koliko vam treba. Osim toga, vodu u kojoj ste oprali voće i povrće možete iskoristiti za zalijevanje vrta.

Ne perite rublje i posuđe ručno

Sve rublje koje se može prati u perilici radije perite tako, a ne ručno. Isto vrijedi i za perilicu posuđa. Naime, većina perilica danas koristi manje vode nego što biste trebali za ručno pranje, a mnoge imaju i štedne programe koje možete koristiti kad je to moguće. 

Provjeravajte ispravnost cijevi i slavina

Vodite računa da crijeva za dovod vode u perilicu rublja ili perilicu suđa ne propuštaju, odnosno ako primijetite da voda curi, odmah ih zamijenite. Također, pazite da vam slavine ne kapaju. Jedna slavina koja pomalo kapa dovest će do toga da nepotrebno potrošite  i do 9 litara vode na dan, pišu 24sata