Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ca8afd429111cdd378b456d/80

Dani arhitekata u Splitu: Dodijeljene medalje za arhitekturu, urbanizam i konceptualni pothvat Hrvatske komore arhitekata

Vedran Pedišić, Erick Velasco Farrera, David A. Croteau i Jenni Katajamäki, autori projekta Američke međunarodne škole u Zagrebu, dobitnici su Medalje za arhitekturu, godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata.
Publikacija stručnoga skupa Urbana sanacija dobitnik je medalje za urbanizam (Koncepcija, vodstvo i koordinacija projekta - Irena Matković, Držislav Dobrinić, Lidija Škec, Rafaela Kovačević-Pašalić; urednica zbornika - Ariana Korlaet). Sanja Turk i Vana Rodin Kružić dobitnice su Medalje za konceptualni pothvat za izložbeni projekt “Kako čitati prostorni plan”.

Dobitnike ovih prestižnih strukovnih priznanja za istaknuti doprinos hrvatskoj arhitekturi u 2018. godini proglasio je, na sinoćnjoj svečanoj večeri održanoj u okviru konferencije Dani arhitekata 3.0 u Splitu, predsjednik žirija akademik Nikola Bašić.

Objašnjavajući odabir Američke međunarodne škole u Zagrebu kao dobitnika Medalje za arhitekturu, akademik Bašić je kazao:

- Autorski tim pristupio je ovom zahtjevnom zadatku sa svjesnim odricanjem kao određenjem stvaralačkog prosedea. Radikalno se odmičući od svakog oblika egzaltiranosti, ova reducirana i prividno obestrašćena zgrada, obuzdane i komprimirane ambicioznosti, u svojoj nutrini krije strastveno traganje za temeljnim arhitektonskim vrijednostima. Sve što u početku izgleda oduzeto i zatajeno, vraća se na kraju s višestrukom živosti i oplođenom vrijednosti. Projektiranje, koje u ovom primjeru podrazumijeva svjesno podvrgnuće disciplini, stezi, redu i poslušnosti, omogućuje ostvarenje onog cilja po kojem uljudnost postaje manifestnim svojstvom ove decentne i krajnje rafinirane arhitektonske realizacije” rekao je akademik Bašić. 

Razlozi zbog kojih je žiri Medalju za urbanizam dodijelio publikaciji stručnoga skupa Urbana sanacija leže u aktualnosti, društvenoj važnosti teme, te pokazanoj inicijativi i odgovornosti za rješavanje problema. Pojašnjavajući odabir pobjednika u ovoj kategoriji, akademik Bašić je naglasio:

- Publikacija “Urbana sanacija” se ocjenjuje doprinosom unaprjeđenju stanja u prostoru, doprinosom metodologiji urbanističkog planiranja i doprinosom društvenoj i ekološkoj održivosti. U šest pilot projekata, koje su izradili stručni timovi županijskih zavoda za prostorno uređenje, na stvarnim naseljima je ispitana primjena metodologije sanacije nezakonite gradnje s ponuđenim scenarijima mogućih prostornih i urbanističkih rješenja. Pet stručnih ekspertnih radova dopunjuju pilot-projekte baveći se temama urbane sanacije, politikom revitalizacije brownfield područja, sustavom stanovanja i neplanirane izgradnje, sociološkom interpretacijom fenomena urbane sanacije, kvantitativnim i prostornim pokazateljima na razini Hrvatske te se ukazuje na prijeku potrebu naobrazbe i prevencije kako bi se nezakonita izgradnja uklonila iz društvenog ponašanja” kazao je akademik Bašić.

Dodjelu Medalje za konceptualni pothvat izložbenom projektu Kako čitati prostorni plan, autorica Sanje Turk i Vane Rodin Kružić, akademik Bašić je obrazložio:

- Izložba održana deset dana u javnom prostoru ocjenjuje se doprinosom povećanju svjesnosti društva i lokalne zajednice o potrebi planiranog i pristojnog ponašanja u prostoru. Ideja izložbe pokazuje visoku razinu socijalne, stručne i društvene odgovornosti za identitet hrvatskog prostora i hrvatske kulture.“Kako čitati prostorni plan” dobro je osmišljen i krajnje opravdan konceptualni poduhvat jer je naobrazba svih građana u području izrade prostorno-planske dokumentacije i urbanističko-arhitektonske struke jamstvo boljeg razumijevanja i skrbi za prostor kao zajedničkog i općeg nacionalnog dobra, koji je potrošiv i neobnovljiv. Izložbeni poduhvat ocjenjuje se jasnim konceptualnim refleksom struke na izazove vremena s ciljem reafirmacije urbanističke i prostorno-planerske struke.”

Dani arhitekata 3.0, trodnevna konferencija s više od 550 sudionika i brojnim uglednim imenima iz svijeta arhitekture, traje još danas u Splitu, a očekuje se i donošenje Splitske deklaracije o javnom prostoru.
hr Sat Apr 06 2019 15:55:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0bba6c29111cabd88b4595/80
Foto: Pixabay

Tamna strana rada na luksuznim jahtama: 'Radi se od jutra do mraka i nitko ne mari za vas'

Samo prošle godine bilo je 145 novih milijardera pa rastu i narudžbe za novim superluksuznim jahtama duljim od 24 metra. Ovog trena gradi ih se više od 500 u brodogradilištima po svijetu.

Kad njegov šef poželi neku posebnu namirnicu, Dirk Zimmerman, 35-godišnji chef na superjahti, sjeda u helikopter i kreće u potragu ne bi li ugodio bogatašu. Kako sam kaže, mnogo je puta letio s jahte u potrazi za tikvicama u Omanu, tartufima u Argentini ili pak za rajčicama koje rastu na obližnjem pacifičkom atolu.

Šokiralo bi vas kad bi znali koliko su novca u stanju potrošiti, ali dvosatni let helikopterom u potrazi za hranom me uvijek razveseli, kaže Zimmerman dok priprema sushi u profesionalno opremljenoj kuhinji 60-metarske jahte St David usidrene u Monaku, piše 100posto.hr

Dok je to jednima posao iz snova, mnogi znaju da postoji i druga strana medalje. Nesreće, povrede, smrti sastavni su dio ovog posla i rad na jednoj takvoj superjahti može biti opasniji od rada na naftnoj platformi.

U slučaju nesreće ili smrti nema se koga tužiti

Samo u posljednjih nekoliko godina trojica mladih članova posade izgubili su život dok su služili svojim bogatašima. Takve superjahte obično bez prekida plove oko svijeta i samo nakratko pristaju u neku marinu, a razlog je upravo taj da se ne moraju nigdje registrirati i plaćati poreze.

Zato i posade ne mogu imati istu pravnu zaštitu kao oni koji rade na kopnu. Obitelji se žale da u slučaju nesreće ili smrti, nemaju koga tužiti, a da nikad, baš nikad nisu dobili izraze saučešća, a kamo li pomoći u slučaju pogibije njihovih najmilijih, kao što se nikad nitko od bogatih vlasnika jahti nije pojavio na sprovodu.

Michael Hanlon imao je 22 godine kad je u ožujku 2013. dobio posao iz snova i postao instruktor vodenih sportova na 62-metarskoj jahti 'Faith' u posjedu kanadskog modnog milijardera Lawrencea Strolla. Ni mjesec dana kasnije, a prije no što je zaradio prvu plaću od oko 3500 dolara, bio je mrtav. 

Jahga Faith vratio se umoran nakon noćnog provoda izvan broda u Antibesu na francuskoj rivijeri. Odradio je dvije smjene turista, radeći dan i noć, a onda je otišao u lokalni bar proslaviti što je prvi put u životu preplovio Atlantik.

No, kako se jahta noću zaključava, on je pokušao ući na nju neslužbenim izlazom za slučaj opasnosti. Pao je s gornje palube i udario glavom u mol, te potonuo. Njegovo tijelo pronašli su tek idući dan.

Jacob Nichol iz Cornwalla umro je prošle godine kad mu je bilo tek 24. Dvije godine proveo je u bolnici s teškom povredom mozga nakon što je pao sa superjahte dok ju je čistio.

Dvije godine u komi bio je treći asistent, a kobnog dana je bio vezan sigurnosnim užadima dok je prao jahtu iako to uopće nije bio njegov posao, navodi 100posto.hr. Pao je i slomio lubanju. Ruski multimilijarder Alexander Mamut,u čijem je posjedu 90-metarska jahta, nije bio tada na brodu. Nakon deset dana u komi u bolnici u Palma de Mallorci, prebačen je u rodni grad i od tada mu je trebala konstantna medicinska skrb i njega.

Obitelj je sama morala angažirati ronioce ne bi li pronašli tijelo

Godine 2010. Robin Black dobio je poziv od kapetana 15.000.000 funti vrijedne superluksuzne jedrilice 'Burrasca' da bude časnik zadužen za putnike i opremu. Upravo se bio održavao yacht-show u Monaku.

Kako je kapetan ispričao ocu, Robina nisu vidjeli 24 sata, od trenutka kad se brod kojim goste s jahte prevoze do obale, a kojim je upravljao Robin, sudario s drugim čamcem. Uplakanoj obitelji kapetan je rekao da ne brinu, da će njegove osobne stvari ostaviti policiji u Monaku i da će u more baciti cvijeće, a onda su isplovili dalje zacrtanom rutom.

"Ne mogu vjerovati da je jahta isplovila prije no što su pronašli tijelo mog sina i prije no što smo mi doputovali u Monaco. Ne mogu vjerovati da u takvoj tragediji oni jednostavno dižu sidro i odlaze, a rodbinu ostavljaju da se sami bave s papirima, policijom i svim drugim", govori Robinova majka.

Kako kažu, ne znaju ni čija je 'Burrasca', mogu samo pretpostavljati da je u vlasništvu nekog ruskog tajkuna, ali to nitko nije dužan otkriti. Ekipa s jahte nije niti angažirala ronioce koji bi eventualno pronašli Robinovo tijelo. Ronioce je angažirao obiteljski prijatelj koji je kapetan druge superjahte, no ronioci nisu uspjeli pronaći Robina jer u trenutku potonuća nije imao na sebi prsluk za spašavanje. Također, nije imao ni životno osiguranje. 

Ne zna se čiji zakon je na snazi jer se plovi međunarodnim vodama

Kad nešto pođe po zlu, dodatni problem sa superjahtama je taj da je sasvim nemoguće saznati i razumjeti čiji zakoni bi se trebali primijeniti. Brodovi često plove u međunarodnim vodama, na dnevnoj bazi vodi ih osoblje i menadžment kompanije kojoj se ne zna vlasnik, a brodovi su obično registrirani u offshore kompanijama u zemljama poput Paname ili Djevičanskih otoka.

Da stvar bude gora, brodovi mogu biti registrirani u nekoj trećoj zemlji i ploviti pod njezinom zastavom iako tamo uopće nisu stacionirani. Tako je i 'Burrasca' u trenutku Willove smrti, bila registrirana na Karibima.Britanija nije tražila istragu, a lokalne vlasti su to proglasile nesretnim slučajem.

"Život na brodu je fenomenalan za vlasnike jer tu dobivaju uslugu sa sedam zvjezdica. Ali za časnike i posadu to je sasvim druga priča", kaže Danny McGowan, strateški organizator u udruzi pomoraca Nautilus International, prepričava 100posto.hr

Došao je na show u Monako iz ureda u Londonu da bi upozorio upravo na pogibije mladih radnika i da bi upozorio na opasnosti ovog posla u industriji koja se smatra vrhuncem glamura.

"Posade rade svaki dan bez predaha, nerijetko od jutra do mraka, pa i dulje. Ne samo da pogibaju. Ima tu na tisuće drugih ozljeda, ali i povreda radnog prava. Posadi se, pri ulasku u brod putovnice oduzimaju, a izbacuje ih se i za najmanju pogrešku. Vlasnici jahti na posadu gledaju kao na 'potrošnu i zamjenjivu radnu snagu'. Nisam tu da bih se borio protiv multimilijardera, nego da zajedno s njima ovaj posao unaprijedimo", kaže McGowan za The Guardian.

hr Thu Jun 20 2019 18:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d090f8b29111c4cd58b4576/80
Foto: PIXABAY

HGK upozorava: 'Do 2050. godine imat ćemo milijun manje radno sposobnih ljudi'

- Zbog emigracije i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina smo izgubili oko 500.000 radno sposobnih ljudi. Zato danas imamo kroničan problem nedostatka radnika koji treba rješavati odmah i sada, jer će se pokazati kao ključni limitator našeg razvoja. Novi Zakon o strancima će ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju. To je korak u pravom smjeru, ali taj korak se mora ubrzati i pretvoriti u sprint - istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji 'Može li Hrvatska bez stranih radnika?'.

Naglasio je da ne smijemo dozvoliti kočenje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti jer i ovako kaskamo za konkurencijom.

- Razina našeg BDP-a će tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008. godinu, dok su usporedive zemlje u odnosu na isto razdoblje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava činjenica da je broj zaposlenih danas, unatoč solidnom rastu, još uvijek za 100.000 ljudi niži u odnosu na 2008. godinu, a to je najvažniji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi - poručio je Burilović za novac.hr.

Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, je kazao da nedostatak radnika ima nesagledive posljedice ne samo na gospodarstvo, već čitavo društvo.

- Ni sustav ni institucije nisu pripremljeni za rješavanje ovog problema. Treba nam strateški pristup uvozu radnika jer kvotni sustav više ne može funkcionirati. Treba nam ukidanje svih ograničenja i nadam se da će Vlada to prepoznati - izjavio je Vidović.

O trendovima i perspektivama domaćeg radnog kontingenta govorio je Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Upozorio je da nas do 2050. godine čeka ozbiljan pad i starenje stanovništva.

- Prema projekcijama, za tridesetak godina će nam broj radno sposobnih ljudi drastično pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ćemo se suočiti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da će demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoročna strategija razvoja zemlje čiji će sastavni dio biti populacijska politika - rekao je Akrap dodajući da države koje nemaju dovoljnu stopu fertiliteta za prirodnu obnovu stanovništva nisu dobro organizirane.

S druge pak strane državni tajnik u Ministarstvo unutarnjih poslova, Žarko Katić najavio je da će se model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom jer je neprecizan.

- Cilj nam je da poslodavac što prije dobije dozvolu za uvoz radnika. Ako poslodavac zadovolji sve uvjete regionalne ispostave HZZ-a će mu u roku od 5 dana izdavati pozitivno mišljenje za uvoz radnika. Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku - istaknuo je Katić, dodavši da je MUP u samo u prvoj polovici ove godine izdao preko 40.000 radnih dozvola za državljane 55 zemalja. Nakon javne rasprave koja počinje u srpnju, novi Zakon bi u rujnu trebao doći u Sabor.

Probleme integracije stranih radnika prezentirala je Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

- Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja želimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na državnoj razini - naglasila je.

Pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ruža Hrga je kazala da se broj nezaposlenih od 2013. do danas drastično smanjio.

- Broj nezaposlenih je pao za 217.000 odnosno 65 posto. U zadnjih pet godina je stvoreno 140.000 novih radnih mjesta pa je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto, a u zapošljavanju prednjači tercijarni sektor - izjavila je Hrga.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava pod nazivom 'Strani radnici – stajalište gospodarstvenika' čiji su sudionici poručili da nam treba kraća i jeftinija procedura uvoza stranih radnika.

- Jako je teško pronaći radnu snagu, ali mi se zasada snalazimo s onim što imamo i još uvijek se nismo okrenuli uvozu, iako nam nedostaje radnika svih profila. Problem kod uvoza radnika je procedura koju treba proći, koja košta, ali vas onda stavlja pred gotov čin. Takvom radniku morate osigurati smještaj i uvjete, a nitko vam ne može garantirati da će biti kvalitetan radnik i da ćete ga zadržati - pojasnio je Saša Breznik iz poljoprivrednog poduzeća Orahovica, dodavši da je ribnjačarstvo branša koja traži specifična znanja i gotovo je nemoguće pronaći radnike s iskustvom, a studenti koje izlaze iz naših škola jako površno obrađuju tu temu, ako je se uopće dotiču.

Marijan Batina iz tvrtke Boxmark je izložio njihova iskustva sa stranim radnicima.

- Mi već pet godina zapošljavamo Mađare, dnevne migrante koje vozimo autobusima na posao iz pograničnih mjesta. Jako smo zadovoljni s njima, a kako su radnici iz EU-a ne spadaju u nikakve kvote. Treba nam jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika jer sad bespotrebno gubimo vrijeme. Prođe po mjesec dana od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvola, a prošle godine smo zbog toga izgubili nekoliko potencijalnih radnika iz Ukrajine koji nisu htjeli čekati našu birokraciju, već su otišli raditi u Poljsku - kazao je Batina, dodavši kako svim radnicima nude iste uvjete da se izbjegnu trzavice na radnom mjestu. Po preporuci stranaca koje su već zaposlili ove će godine dovesti desetak Pakistanaca na probu, a planiraju i uvoz Filipinaca.

hr Tue Jun 18 2019 18:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d08d24929111c0cd48b45b7/80

INA uručila donaciju Kliničkom bolničkom centru Split

Inin direktor Regije jug Ivica Serdarević danas je svečano uručio ček od 100.000 kuna zamjeniku ravnatelja KBC-a Split, doc. dr. sc. Krešimiru Doliću, koji je ček primio u ime ravnatelja, prof. prim. dr. sc. Julija Meštrovića.

Ovom donacijom nastavlja se Inin dugogodišnji projekt pomaganja hrvatskim bolnicama, a danas uručena sredstva upotrijebit će se za uređenje i opremanje hitnih prijema. INA će u 2019. godini donirati ukupno 800.000 kuna bolnicama.

- Svi znamo da je zdravlje najvažnije i zato smo ponosni što možemo pomoći Kliničkom bolničkom centru Split pri opremanju hitnih prijema. Izuzetno nam je drago što ćemo ovom donacijom pomoći ljudima kojima je to najpotrebnije, ali i vrijednom medicinskom osoblju koje ulaže mnogo truda u svakodnevni rad. Do kraja godine donirat ćemo sredstva još četirima hrvatskim bolnicama.“, izjavio se Serdarević.

Dolić je istaknuo kako će KBC-u Split ova donacija puno vrijediti: 
- Imamo puno djelatnosti, skrbimo o bolesnicima na velikom području i imamo najviše akutnih bolesnika u Republici Hrvatskoj. Navedenu ćemo donaciju upotrijebiti za nabavku opreme za liječenje najteže i akutno bolesnih pacijenata. Zahvaljujemo Ini na odgovornom odnosu prema hrvatskom društvu te što su prepoznali KBC Split kao ustanovu koja će navedenu donaciju upotrijebiti za korist naših sugrađana.“ 

Klinički bolnički centar Split ima 19 hitnih prijema koje je potrebno urediti i opremiti kako bi se poboljšao pristup hitnoj zdravstvenoj zaštiti i time pružila bolja zdravstvena usluga onima kojima je to potrebno.


hr Tue Jun 18 2019 14:00:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0750ae29111c5dd08b45e4/80

Hrvatica otvara vrata gay turistima: “To su gosti koji imaju novca i vole se zabavljati“

Cijela priča pokrenuta je iz Rijeke, Iva je okupila svoj tim i još jednom pokazala da je Rijeka luka različitosti, strastvena, kulturalna, multidimenzionalna te liberalna.
Hrvatska kao turistička zemlja treba biti otvorena prema svima pa tako i prema različitima. Unatoč tome što često svjedočimo neprimjerenim događanjima prema drugačijima, Hrvatska je dio europskih naroda te turistička destinacija i kao takva sve se više otvara i prema ljudima homoseksualne orijentacije. Iva Piglić Lazić, žena je koja je pokrenula web stranicu namijenjenu upravo gay dečkima, a cilj joj je otvoriti im vrata Hrvatske na najbolji mogući način.

- Pokrenula sam stranicu Gay Travel Croatia, a ideja se rodila pred tri godine kada sam u razgovoru sa svojim gay prijateljima shvatila da ne znaju gdje ići kada posjete neki naš grad. “Novaca imamo, a ne znamo gdje ga potrošiti jer ne znamo gdje smo dobrodošli!“, tako je otprilike to zvučalo. Mene je zasmetao ovaj dio u kojem ne znaju gdje su dobrodošli jer vjerujem da smo u velikoj većini davno prošli tu fazu“, govori Iva Piglić Lazić, Riječanka koja ima više razloga za pokretanje ove web stranice.

- Upravo je gay populacija moj osobni i znanstveni interes. Osobni zato što imam prijatelja koji su gay i poznati su mi njihovi problemi unutar obitelji, na poslu, a i u društvu. Želim ih osloboditi te stigme, tog grča u želucu, tog skrivanja i straha zbog onoga što jesu. Smatram da nije fer činiti razlike. Niti sam ja svojim odabirom straight, niti su oni svojim odabirom gay. To je jednostavno tako. Ne postoje ispravne ili pogrešne seksualne orijentacije, postoje samo razlike i one su prekrasne. Treba voljeti i prigrliti različitosti. Nismo zbog boje kože, nacionalnosti, državljanstva, vjere ili seksualne orijetacije bolji ili gori ljudi. Samo smo ljudi koji mogu biti dobri ili loši. Moj znanstveni interes u ovom smjeru ide prema Odsjeku za Kulturologiju na Fakultetu za Društvene znanosti u Ljubljani gdje se bavim upravo ovom temom uz veliku podršku Riječanina profesora Aljoše Pužara koji je i inicirao da ideju o portalu pretvorim u znanstveni rad“, govori Piglić Lazić.

Korisnici su strani turisti koji dolaze u Hrvatsku, ali je namijenjen i našim turistima koji provjereno žele doći do informacija koja su gay friendly mjesta u Hrvatskoj - gay friendly smještaj, klubovi, plaže, estetski saloni i slično. I u Hrvatskoj se stvari mijenjaju i to rapidno. Mnoge agencije pružaju tailor made trips što bi značilo da se obratite nekoj agenciji sa svojim individualnim željama i ona će napraviti samo za vas putovanje. Jedna takva agencija je upravo u Rijeci preko koje dolazi 80% američkih turista koji imaju posebne želje što uključuje najmove jahti, helikoptera, strogo određenih marki auta, privatne koncerte pa i do najmanjih sitnica kao što je vrsta vode u frižideru i određen brand posteljine pa čak i odabir madraca na krevetima. Imali su puno upita za gay parove i nisu se imali kome obratiti. Sada je tu ova stranica i suradnja je postignuta.

- Nije Hrvatska loša po tom pitanju usluga, niti su Hrvati generalno homofobni. Pojedinci su samo preuzeli obrazac ponašanja nekih starijih generacija po kojima je homoseksualnost bila strogo kažnjavana, ali ja vjerujem da to nije njihovo stvarno mišljenje. Ipak smo mi suvremena država s razvijenim osjećajem za empatiju. Budimo realni, i na sasvim banalnoj razini, u vrijeme dostupnosti apsolutno svega, nikoga nije briga tko se s kim budi. To je gubitak vremena. Ja nemam problema s kretanjem, moji prijatelji gayevi imaju. Ili su barem imali. Hrvatska je spremna za ovakav portal, za ovakvu ideju, a ove usluge mogu koristiti i sama, zašto ne? Volim biti u društvu različitih i na taj načini sama rasti. Toliko toga čovjek može naučiti“, objašnjava Iva Piglić Lazić koja je pokrenula projekt koji bi mogao Hrvatskoj donijeti puno više novaca od turizma.

- Mislim da je većina poslovnih ljudi svjesna koliko je veliki godišnji prihod od gay turizma, a on se vrti oko vrtoglavih 150 milijardi američkih dolara godišnje! Impresivna brojka, zar ne? Preko 300 tisuća gay turista godišnje dolazi u Hrvatsku, to su gosti viših platežnih moći, nisu opterećeni kreditima, uglavnom nemaju djecu tako da je njihov incoming tokom cijele godine jer se ne ravnaju prema školskim praznicima. I uglavnom su veliki gurmani koji vole plesati i zabavljati se“, govori nam Iva koja otkriva i jednu zanimljivu informaciju na upit je li ovaj portal namijenjen samo dečkima ili i curama?

- Prvenstveno je namijenjen muškarcima. Istraživanje je pokazalo da je ovo jedna homosocijalna situacija, odnosno: muški prostor, kao što je i gledanje utakmica s tribina u muškom društvu ili igranje pokera. Gay muškarci vole svoj prostor isto kao i straight muškarci, a da je tomu tako potvrdio nam je i Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci s kojima isto surađujemo. Naglašavam tu znanstvenu pozadinu jer ne želim da se bagatelizira niti jedan komadić ovog projekta: u pozadini je jako puno ljudi involvirano u sve ovo i ova priča nije priča jednog čovjeka, mene, nego je ovo zajednička priča ljudi koji su svjesni“, govori nam autorica projekta koja se za sada pozicionira na društvenim mrežama te i dalje poziva turističke djelatnike da joj se jave putem stranice ili društvenih mreža kako bi ponuda iz Hrvatske bila još bolja i potpunija.

Cijela priča pokrenuta je iz Rijeke, Iva je okupila svoj tim i još jednom pokazala da je Rijeka luka različitosti, strastvena, kulturalna, multidimenzionalna te liberalna.

- Gradonačelnik je pred nekoliko godina izjavio da ukoliko Rijeka bude organizirala Povorku Ponosa da će i on sam biti dio iste, Pročelnik za Kulturu Grada Rijeke, Ivan Šarar, nas je podržao i izašao nam ususret pun entuzijazma, a svakako nam ide u prilog i to da smo iduće godine Europska prijestolnica kulture što je dobra podloga za dodatno razvijanje turizma i u pravcu gay supkulture“, završava Iva Piglić Lazić.
hr Mon Jun 17 2019 10:35:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .