Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5f4915cfdaf72d2e7d8b45df/80
Foto: Unsplash/Ilustracija

Hrvatski BDP u drugom kvartalu pao rekordnih 15,1 posto

Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.

Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize, piše Index.hr.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.

Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.

Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

Oštar pad potrošnje, investicija, izvoza...

Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala osobna potrošnja.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godišnjoj razini.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. 

Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini - uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.

U drugom je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjoj razini.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto.

To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.

DZS je u izvješću poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

"Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a", poručio je DZS.

Teške posljedice lockdowna

Rekordan pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju izravna je posljedica karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo "zaključano", a gospodarska je aktivnost svedena na minimum. Uslijedilo je postupno "otključavanje" gospodarstva, tijekom kojeg su restriktivne mjere ublažavane, ali mnoge tvrtke to nisu ni dočekale, s obzirom na to da su u vrijeme lockdowna u potpunosti ostale bez prihoda.

Rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina. Naime, u prva tri mjeseca koronakrize, koja se najvećim dijelom odnose upravo na drugo tromjesečje, u Hrvatskoj je, kako su pokazali podaci, ugašeno oko 50.000 radnih mjesta.

"Otključavanje" gospodarstva i početak kakve-takve turističke sezone ublažilo je utjecaj koronakrize na tržište rada, no poduzetnici već najavljuju da će mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpuštati radnike, pa čak i staviti ključ u bravu. Uostalom, najave otkaza zbog koronakrize posljednjih dana stižu čak i iz velikih kompanija, kakva je Ina. 

Počeo val rezanja plaća u privatnom sektoru

Iako službena statistika to još ne pokazuje, u privatnom je sektoru u drugom tromjesečju počeo i val rezanja plaća. Taj će se proces, upozorili su ekonomisti, vjerojatno ubrzati na jesen, kada bi se mnoge tvrtke mogle naći pred izborom rezanja primanja zaposlenih ili davanja otkaza. Što se javnog sektora tiče, vlada je u njemu, čini se, odabrala strategiju "zamrzavanja" plaća, odnosno nepovećavanja plaća, koje je lani dogovorila sa sindikatima, u ovoj godini. Dio ekonomista smatra da će se Banski dvori za sličnu strategiju odlučiti i u sljedećoj godini, odnosno sve dok bude trajala kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa. 

Otkazi i manje plaće građanima ruše životni standard građana kojima zbog toga ostaje manje novaca za potrošnju. K tome, manji broj raspoloživih radnih mjesta otežavaju nezaposlenima pronalazak novoga posla te im slabe i uvjete novog zapošljavanja.

Poduzetnici traže hitne reforme

Financijsku poziciju građana donekle su olakšale mjere države i banaka, poput zaustavljanja ovrha ili moratorija na kredite. K tome, država je mjerama isplate potpora za plaće zaposlenih pokušala očuvati što je moguće više radnih mjesta. Potpredsjednik vlade i ministar financija  Zdravko Marić nedavno je ocijenio da je koronakriza dosad državne financije stajala oko 20 milijardi kuna. U prvoj polovici ove godine proračunski je manjak, kako su pokazali podaci Ministarstva financija, iznosio gotovo 17 milijardi kuna. 

Ipak, upozoravaju ekonomisti, sve to nije dovoljno za borbu s krizom ovakvih razmjera. Stoga poduzetnici i ekonomisti od vlade traže da konačno krene u reforme koje će u Hrvatskoj stvoriti bolje okružje za poslovanje i bazu za rast standarda, piše Index.hr.

hr Fri Aug 28 2020 13:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6d8b51daf72d27a58b46a3/80

HAK upozorava: Kolnici su mokri i skliski, neke trajektne linije u prekidu

Prilagodite brzinu i način vožnje uvjetima na cesti

Kolnici su mjestimice mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje, mogući su odroni, a zbog povremeno jakih pljuskova moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku, izvijestio je Hrvatski autoklub (HAK).

Vozačima savjetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Nema dojava u dužim čekanjima na većini graničnih prijelaza.

Zbog vjetra u prekidu su trajektna linija Lopar-Valbiska, brodska linija Mali Lošinj–Unije–Susak i katamaranske linije: Mali Lošinj-Cres-Rijeka i Split-Milna-Hvar-Korčula-Mljet-Dubrovnik.

hr Fri Sep 25 2020 08:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f230850daf72d8f4b8b4641/80
Foto: Screenshot/Dnevnik NoveTV

Đikić nabrojao greške koje su dovele do velikog broja novozaraženih koronavirusom

Ivan Đikić komentirao je borbu protiv pandemije u Hrvatskoj te ocijenio dosadašnji rad Nacionalnog stožera.

U zadnja 24 sata zabilježena su 232 nova slučaja zaraze koronavirusom, četiri osobe su umrle, a broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj iznosi 1200.

U Primorsko- goranskoj županiji najveći je broj novooboljelih od početka pandemije. Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik, komentirao je u Dnevniku NoveTV borbu protiv pandemije u Hrvatskoj.

Čuo sam da je veliki broj zaraženih u staračkom domu u Delnicama i to je jako opasna vijest jer su ti ljudi ugrožena skupina. Na žalost situacija je posljedica onoga što smo radili proteklih tjedana i mjeseci i ta raširenost virusa u populaciji je toliko velika, tako da danas možete očekivati virus u bilo kojoj ustanovi i o tome trebamo brinuti na način da testiramo više, da obrazujemo više i objašnjavamo građanima na koji način se ponašati, držati distancu, održavati higijenu i nositi maske.To su vrlo važne mjere kada ima toliko virusa.

Đikić se nije oduvijek slagao s odlukama Nacionalnog stožera i javno ih je prozivao. Objasnio je u čemu griješe te im dao ocjenu.

"Prvo sam ih hvalio. U drugom, trećem i četvrtom mjesecu ja sam hvalio svaki njihov potez jer su u tom trenutku bili oprezni, stručni i u tom trenutku nije bilo utjecaja politike. Na žalost ovo ljeto nam je pokazalo da bilo kakvo opuštanje i omalovažavanje virusa izjavama da ćemo lagano...tu je došlo do ove situacije danas, gdje smo zbog opuštanja Stožera došli do povećanog broja širenja virusa, veliki utjecaj je bio otvaranje granica, preveliki broj turista koje nismo testirali...

No, to je prošlost.Trebamo se fokusirati na to da iz svega toga naučimo i vjerujem da je Stožer danas puno ozbiljniji. Vidimo po porukama. Trebamo ponovno vratiti povjerenje u Stožer, jer to je autoritet koji nam može pomoći da se sigurnije borimo protiv bolesti. Važno je dati im podršku. 

Idemo li u još jedan lockdown?

Iznio je procjenu i mogućnost da Hrvatska ode u još jedan lockdown.

Nije vjerojatan, jer znamo puno o virusima. Mi znamo koje mjere treba napraviti. Možete postepeno uvoditi male mjere i odmah ćete vidjeti da postepeno broj zaraženih pada.Važno je da osiguramo gospodarstvo, škole i normalniji život, da se ljudi ne boje virusa, a to možemo samo ako koristimo prave podatke u pravo mjere i onda ovaj virus možemo kontrolirati.

Na pitanje koliko su pouzdani testovi koji se koriste u Hrvatskoj i ima li boljih, odgovara: Imamo tri vrste testova, genetski, koji se najčešće koriste u Hrvatskoj, drugi su novi testovi, antigeni testovi, oni detektiraju samo viruse koji se množe u nama i to su novi testovi koji su brži. Unutar 15 minuta možete imati rezultate. Oni pokazuju točno one koji su zaraženi s aktivnim virusom. Genetski testovi su imali dosta lažno pozitivnih, jer su često ljudi imali mrtve viruse u sebi, više nisu bili zarazni, a testovi su pokazivali da su i dalje pozitivni. I ta dva testa bi najbolje bilo kombinirati. 

Neki američki znanstvenici predviđaju crni scenarij za Hrvatsku i veliki broj umrlih. Đikić otkriva po kojim kriterijima se rade te prognoze i jesu li one pouzdane.

Današnja IT inteligencija vrijedna je točno onoliko koliko su podaci koje stavimo u nju ispravni. Ako su podaci krivi, cijeli proračun će otići u krivom smjeru. Ne vjerujem da će doći do ogromnog broja umrlih niti zaraženih u Hrvatskoj ako se budemo držali mjera. Normalno je da neće biti lagano. 

Đikić je iznio procjenu je li hrvatski zdravstveni sustav spreman za velik porast broja oboljelih i hosiptaliziranih, ukoliko bi broj novooboljelih naglo narastao.

Sustav je odličan što se tiče ljudi i obrazovanja i onoga što su pokazali do sada. No sustav plaćanja ljudi je katastrofalan. Imamo  više od 9 milijardi kuna manjka u sustavu. Za to nisu krivi liječnici, već oni koji su vodili sustav do sada. Sustav treba racionalizirati. Kada moja mama bude mogla dobiti uslugu unutar 4 tjedna, onda ću znati da je sustav dobar. 

Komentirao je stanje u Njemačkoj.

To je organizirana zemlja, ali imaju problem migratorne naravi. Dakle, ljudi koji su bili na odmoru donose u zemlju virus, ali Njemačka je sve testirala besplatno i oni su točno znali iz koje zemlje dolaze zaraženi i na temelju toga donose mjere. Dakle, na temelju brojeva oni donose mjere. 

Dolazi hladniji dio godine i sezona gripe. Đikić donosi procjenu tko bi se morao cijepiti. Cijepljenje je ove godine jako važno, kako bi osigurali zdravlje nama i našoj obitelji. Drugi razlog je da spasimo zdravstveni sustav, da ne bude preopterećen. Treća je opasnost jer možete imati i koinfekciju između dva virusa ili između više virusa. Tada bi bila veća opasnost i veća smrtnost, rekao je Đikić za NovuTV.

hr Thu Sep 24 2020 21:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c56954c0e4938db998b4599/80

Jača južina, stiže nevrijeme, DHMZ izdao priopćenje

Na srednjem i južnom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije uglavnom malo toplije, također uz često obilnu kišu i grmljavinu, mjestimična olujna nevremena te ponegdje poplavljene rive
Ako ste pospaniji nego inače, te razdražljiviji, neraspoloženiji i bezvoljniji, boli vas glava i muče druge tegobe - jedan od uzroka može biti i skora znatna promjena vremena, zbog koje jača južina, a stručnjaci DHMZ-a objavili su i mnogobrojna upozorenja na opasne vremenske pojave, pa čak i posebno priopćenje!

Promjenu će nam donijeti premještanje ciklone i frontalnih poremećaja iz sjeverne Italije, ispred kojih će nam još tijekom petka dolaziti topliji zrak, a od subote osjetno hladniji, pa i za oko 10 °C. Stoga je tlak tijekom četvrtka počeo lagano padati, a do kraja petka će se strmoglaviti na oko 995 hPa, pa zatim usporenije rasti. No, na stabilnu atmosferu ne računajte do sljedećega tjedna. A i tada - možda, prognoza je HRT.

Još vjetrovitije u gorju i na sjevernom Jadranu, gdje će biti i obilnih pljuskova s grmljavinom, uz često i više od 50 litara kiše po četvornome metru. Osim zbog kiše i juga, neke bi rive mogle biti poplavljene i zbog južnog vjetra, poslijepodne i jugozapadnog - mnogima znanih kao oštro i lebić. More će biti umjereno valovito i valovito, preme otvorenome i jače valovito. Uz malo ili čak nimalo sunca i vedrine temperatura zraka većinom će se malo mijenjati. U gorju će biti uglavnom od 14 do 20 °C, u unutrašnjosti Istre ujutro oko 14, poslijepodne pak 22 do 25, a na sjevernom Jadranu najniža 18 do 21 °C, najviša oko 24 °C.

Na srednjem i južnom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije uglavnom malo toplije, također uz često obilnu kišu i grmljavinu, mjestimična olujna nevremena te ponegdje poplavljene rive, a moguće su i pijavice. I dok će se s njima suočavati rijetki, valove i jugo će primjećivati svi na otvorenome, pogotovo na moru. Nevolje prijete i zbog prolazno jakog, mjestimice na udare vjerojatno i olujnog oštra i lebića, javlja HRT.


hr Thu Sep 24 2020 20:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6cc661daf72d27a58b4671/80
Foto: HRT

Ravnatelj osmoljetke: 'Nije normalno da u 8. razredu ima 50 posto odličnih učenika'

Istaknuo je kako bi se umjesto naziva mala matura trebao uvesti naziv vanjsko vrednovanje osnovnih škola.
HRT je početkom tjedna doznao da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje i Ministarstvo obrazovanja započinju najveći projekt nakon uvođenja državne mature. Uvodi se takozvana mala matura, odnosno nacionalni ispiti na kraju osmog razreda.

Tako bi uz ocjene iz osnovne škole za upis u željenu srednju školu vrlo važni bili i rezultati postignuti na tom ispitu.

Gost emisije Studio 4 bio je Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole „Vladimir Prelog” u Zagrebu koja već sad učenike upisuje nakon položenog ispita.

Stić je rekao da su za sada na ovaj način upisali dvije generacije te kako su iskustva pokazala da ima dosta ocjena u osnovnim školama koje ne "stoje".

Na pitanje na koji je način strukturiran prijemni, Stić je rekao da su napravljeni zadaci iz biologije, kemije i fizike, na kojima se može dobiti maksimalno šest bodova iz svakog predmeta.

- Na prijemnom maksimalno nosi uspjeh iz škole, a to je 80 bodova i 5 bodova prijemni ispit, rekao je ravnatelj.

- Možda je tih 5 bodova premalo da bi se pokazao pravi razmjer, ali postoji i situacija gdje nema prijemnog ispita i djeca koja su na čudan način dobila 4 iz odgojnih predmeta te nisu imala prosjek 5,0, oni ne mogu ući u željenu školu, naglasio je Stić.

Ravnatelj je rekao da prije tri godine njegova škola nije imala prijemni ispit i onda se dogodilo da su dobili tridesetjednog učenika s prosjekom 5.0 više nego što su imali mjesta za upis.

- Morali smo ih upisati sve i to je bio jedan razred više. Odmah iduće godine smo poslali zahtjev za prijemni ispit, naglasio je.

Rekao je da se u njegovoj školi u drugom tjednu nastave pišu inicijalni testovi u prvim razredima i vidi se bolji prosjek ocjena.

U Zagrebu ove godine u četiri škole pisali su se prijemni ispiti.

Ravnatelj je naglasio kako nije normalno da u godini ima 50 posto odličnih učenika u osmim razredima.

- Drama se radi ako imate dva negativna učenika, ali ne postavlja se pitanje što ako ih imate 50 posto odličnih. Znamo da postoji strahoviti pritisak na kolege u osnovnim školama od strane roditelja za ocjene, zato što roditelji smatraju da se trebaju imati određene ocjene kako bi se djeca upisala u željenu školu, naglasio je i dodao kako ocjene nisu odraz znanja.

Istaknuo je kako bi se umjesto naziva mala matura trebao uvesti naziv vanjsko vrednovanje osnovnih škola.
Stić je naglasio da on ne bi bodovao peti razred za upis u srednje škole, javlja HRT.
hr Thu Sep 24 2020 18:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .