Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b82cc2acb557a53728b4a89/80
Foto: Privatni album

Work and travel USA iz prve ruke: 'Nisam požalila, a bi' li opet- nisam sigurna'

Work and Travel USA program je preko kojeg studenti iz cijelog svijeta tijekom ljetnih mjeseci odlaze u Ameriku, kako bi, kao što i sam naziv kaže - radili i putovali. Riječ je o poslovima sezonskog karaktera, a program je predstavljen od strane Američke Vlade kao kulturna razmjena studenata.
Sve je veći broj agencija koji odradi sav posao glede pripreme mladih za odlazak. Oni nešto hrabriji, odluče se organizirati sami.- Za prvi put mislim da je lakše ići preko agencije jer se oni brinu za svu papirologiju što i nije baš jednostavno, a kasnije kad stekneš neke kontakte i poželiš opet otić' možeš sve sam, priča Kate (21) koja se odlučila za Ocean City na Istočnoj obali te ističe kako se ukupni iznos potreban za 'odlazak preko bare', a uključuje agenciju, avionsku kartu i vizu kreće između 14 i 15 tisuća kuna.

- Za prvu ruku treba imati oko šest tisuća kuna početnog džeparca. Vratila sam sve uloženo i dodatno zaradila za putovanja jer sam nakon tri tjedna dobila posao servera koji se radi na bakšu.


"U državi Maryland minimalna satnica je 10.10 dolara dok se poslovi s bakšom plaćaju  3.68 dolara po satu. U skladu s time su i troškovi života. a s obzirom da Amerikanci imaju kulturu ostavljanja bakše u restoranima od 15-20%, zarade se stvarno pristojni novci."


Tko namjerava putovati, jedan posao mu nije dovoljan za pokrivanje troškova života, vraćanje uloženog novca i putovanja, stoga većina studenata radi dva posla, neki svaki dan, a neki povremeno. 

- Upoznala sam dosta mladih koji neće putovati kako su planirali jer nisu uspjeli zaraditi potreban novac. Nije ovdje sve bajno kao što mnogi misle, unatoč agenciji koja štiti prava, postoje brojni poslodavci koji iskorištavaju svoje radnike. Treba se znati izboriti sam za sebe!

Ocean city poznato je odredište brojnim Amerikancima, ali i balkanskim studentima, stoga kaže Kate ne čudi što ih ima u velikom broju. - Možda je čudno jer se ne družiš toliko s Amerikancima ali nakon napornog dana lakše mi je pričat s nekim na naški da odmorin mozak od engleskog ha ha. Prvih mjesec dana nisan ni imala osjećaj k'o da san u Americi. Za vrijeme Svjetskog to je opet bila prednost jer bi se svaku utakmicu skupili i zajedno slavili, malo je falilo da svi kupimo karte za doma.



Kako izgleda tvoj prosječan dan?

Dani su mi više manje svi isti. Ujutro se dižem oko 8, pojedem nešto, svako par dana se čujem s roditeljima i idem raditi od 9-14 kao housekeeper, onda se vratim kući pojedem nešto, ubijem oko i od 16-23 idem na drugi posao. Nakon posla navečer nekad odemo van ili na pivu, malo druženja da se osjećaš k'o čovik, a ne životinja koja samo radi i spava. Slobodan dan iščekuješ k'o ništa u životu i onda ga provedeš u kupovini i perući robu ha ha

Najdraža/ najmrža stvar?


Najdraža stvar? Možda to šta stavljaju duplo više alkohola u pića ha ha. Šalu na stranu, zahvalna sam što imam priliku proputovati Ameriku, što mnogi možda nikada neće.  Najmrža šta im ništa nije sveto. Sve stvari imaju u sto okusa. Sva hrana je puna šećera i gotovo je nemoguće nać' najbanalniju stvar k'o šta je običan jogurt. Definitivno neću više nikad doma prigovorit za ručak, ustvari, jedva čekan jest kupus i blitvu. A bome i menzu ću cijenit malo više onda znate koja je situacija... Nakon normalne hrane opuštenost je nešto šta mi najviše fali. Da sidneš u kafić i piješ kavu dvi ure, a ne k'o kod njih - naručiš kavu na šalteru, cugneš je i ideš dalje.

Kakvi su Amerikanci?


Amerikanci su jako ljubazna nacija, mislim da sam ovo lito više puta rekla 'Hvala' i 'Oprosti' nego u 21 godinu svog života u Hrvatskoj. Također pate od velikih stvari pa je bitno da imaš ogromno auto koje kreneš vozit' sa 16 godina pa ako se slupaš bolje da je to nego Fiat 500. Ne znaju za svjež zrak, samo nek' je klima na 15 stupnjeva i čaša puna leda i oni sretni. Ovisni su o slamkama i gotovo da nema pića koje piju bez njih. Također, u Hrvatskoj se plastična vrećica nadoplaćuje 30 lipa i pokušavaš sve natrpat u nju, a kod njih prodavačice ne smiju stavit više od 3 stvari u jednu vrećicu. Toliko o ekološkoj osviještenosti!


Cijene više nego u nas, ali u skladu sa standardom 


Kad dođeš veliki je problem šta cijene preračunavaš u kune pa ti se sve čini užasno skupo, ali kad usporediš sa zaradom standard je sličan. Žestoko piće platiš 10 dolara šta je jedan sat rada isto ko i kod nas 20-25 kuna. Pive su malo jeftinije jer su pola voda pola piva, virujen da je po tom pitanju Česima najgore. 

Smještaj je u prosjeku 2000$ za cijelo ljeto. Naravno, opcije su brojne, od stanova, kuća pa sve do baraka.

- Neki studenti žive u barakama i dijele wc sa još 7,8 ljudi. Ja sam sama tražila smještaj preko interneta pa su nas srećom "samo" nas četiri u sobi. Kate kaže kako se zbog preračunavanja u kune sve čini mnogo skuplje. No, kada se cijene usporede sa standardom - mišljenje se promijeni. -  Neko voće i povrće je skuplje npr. kilogram grožda dođe 8 dolara dok su banane dosta jeftinije, kilogram dođe 1 dolar. Po' kila manistre dođe 1.40$ sta je približna cijena kao kod nas. Hrvatske proizvode poput pure ili instant juha treba malo skuplje platit, ali za dašak domovine se isplati, dodaje.

Jesi li požalila svoju odluku da odeš?


Nisan požalila jer sve je dobro iskustvo i lekcija, a 'oću li opet doć nisan sigurna. Trenutno ću možda reć' da neću jer san u fazi kad mi je svega dosta i samo želin putovat ali nikad ne znaš, možda bi za koji misec sve zafali.

Bi li mladima preporučila odlazak?


Svakako bi program preporučila mladima da vide kako je u Hrvatskoj ustvari situacija dobra i kako mi ugodno živimo, a uz to kakve sve poslove tu studenti rade, kad se vratiš doma spreman si za sve i jednostavno odrasteš jer nije lako brinit se za sebe 4 miseca u drugoj državi. 


hr Sun Aug 26 2018 18:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0c11712af47fa3028b470e/80

Od iduće godine bez štapića za uši, plastičnih vrećica i slamki

Plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu i čaše od stiropora samo su neki od proizvoda koje će Hrvatska zabraniti već 2020.

Ministarstvo zaštite okoliša novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020., onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, ekskluzivno doznajemo.

Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu mikroplastiku. Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.

Naime, 1. siječnja 2019. počela je primjena mjera smanjenja potrošnje laganih i vrlo laganih vrećica te su proizvođači i prodavatelji obvezni dostaviti podatke Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini stavljenih vrećica na tržište. U svibnju 2020. imat ćemo i rezultate provedbe ovih mjera kao što su obvezna naplata laganih vrećica i edukacija građana. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpnja 2021.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja se protivi ovakvoj zabrani, u industriji plastike i gume lani je radilo 8200 radnika u 700 tvrtki. Proizvodnja se od 1990. do prošle godine povećala za 50%. Prije dvije godine izvezli smo plastike koja vrijedi 437 milijuna dolara. Također, na stranicama HGK objavili su podatak da je analiza europskoga udruženja PlasticsEurope pokazala da, ako bi ukinuli plastičnu ambalažu kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova, pišu 24sata.

hr Mon Sep 23 2019 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d886c8429111c688f8b4580/80

Zbog milijun kuna duga veledrogeriji Medika: Ovršena Opća bolnica u Kninu

Uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene tri godine

Općoj bolnici u Kninu upravo je ovršen račun zbog duga od oko milijun kuna veledrogeriji Medika. Ova je veteranska bolnica zapravo prva “žrtva” tužbi koje su veledrogerije prije dva mjeseca najavile, a onda i uputile sudovima, ne bi li naplatile oko 2,6 milijardi duga za već davno isporučene, a neplaćene lijekove.

Uz kninsku bolnicu uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene gotovo tri godine. Spomenuta veledrogerija tužila je za naplatu duga inače čak dvadesetak bolnica, odnosno one koje fakture nisu platile više od godinu dana.

Premda u Mediki nisu bili raspoloženi za izjave, ravnateljica OB-a Knin dr. Kristina Bitunjac potvrdila je za Jutarnji list blokadu bolničkog računa, ali kaže da su financijski problemi već dugo ogromni i teško se rješavaju postojećim limitom.

- U stalnom smo kontaktu sa županijom koja nam, srećom, izlazi u susret kad treba riješiti financijske probleme, a nadam se da će tako biti i ovoga puta. Teško funkcioniramo jer su limiti nedostatni i nepromijenjeni premda su, primjerice, plaće povećane već ranije 9 posto, a sada od rujna još 7 posto. Sve to moramo podmiriti, a onda dobavljači ostaju prikraćeni, premda s pravom traže naplatu onoga što su isporučili - kaže dr. Bitunjac. Dodaje da se nada da će se i za ovaj problem s financijama ipak naći izlaz.

No, kninska bolnica nije jedina u financijskoj dubiozi zbog lijekova jer, primjerice, OB Dubrovnik duguje samo jednoj veledrogeriji više od 54 milijuna kuna, a najstarija faktura u ladici je već 1090 dana. Vinkovačka bolnica duguje 26 milijuna, a neke račune nije platila 1104 dana. Rekorderi u neplaćanju su i OB Varaždin, Pula, Sisak, Koprivnica...

hr Mon Sep 23 2019 08:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56491920b118e1a01d8b483b/80

Prvi dan jeseni okupan kišom: Tijekom cijelog tjedna bit će promjenjivo

Na pitanje kako izgleda pravi jesenski dan većina će odgovoriti tmuran, siv, oblačan i kišan, a upravo takav, školski početak jeseni je pred nama
Novo godišnje doba, donosi nam novu promjenu vremena. Prevladavat će oblačno s povremenom kišom, lokalno i obilnijom.

Na moru će uz to puhati i umjereno i jako jugo. Uz južinu će osjetno porasti jutarnja temperatura, tako da nam tijekom jutra više neće biti hladno.
U Dalmaciji oblačno s kišom ili pljuskovima, lokalno i izraženijim nevremenom. Puhat će umjereno do jako jugo, a temperatura do najviše 25 stupnjeva. Vrijeme nije za kupanje, ali more je i dalje dosta toplo.

Tijekom utorka će se razvedravati, ali će već u srijedu poslijepodne ponovno biti oblačnije s kišom. Puhat će uglavnom umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu bura. Sredinom tjedna opet jugo. Tako da će prvi jesenski tjedan protjecati u nestabilnom vremenu.

hr Mon Sep 23 2019 07:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8ce3c829111c26048b471e/80

Katastrofalna matura ispraznila studije: U Splitu ostalo 700 slobodnih mjesta na fakultetima

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije

Nikad gori rezultati državne mature i na ljetnome i na jesenskom roku ove godine, dugogodišnji demografski problemi, prevelik zalogaj koji si zadaju fakulteti kada su u pitanju upisne kvote – sve se to, čini se, odrazilo i na popunjavanje upisnih mjesta na fakultetima u novoj 2019./2020. akademskoj godini.

Statistika je gotovo pa šokantna: nakon provedenog ovogodišnjeg jesenskog upisnog roka, a time i svih upisa za novu akademsku godinu, na našim je visokim učilištima (privatnima i javnima ukupno) nepopunjeno ostalo gotovo 12 tisuća predviđenih upisnih mjesta!

To je više od trećine istaknute upisne kvote za novu akademsku godinu, jer podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju kako je u ljetnome roku bilo istaknuto oko 42 tisuće slobodnih upisnih mjesta (računajući i kvote za strance te državljane EU-a).

Katastrofalna matura

U ljetnom roku, dijelom i zbog katastrofalnih rezultata državne mature, pravo na upis studija ostvarilo je više od 24 tisuće maturanata i drugih kandidata. Kako bilo, za jesen je preostalo nevjerojatnih gotovo 17 tisuća slobodnih mjesta (na svim visokim učilištima, privatnima i javnima, uključujući i kvote za strance) što je, kažu u AZVO-u, za 20 posto više nego u jesenskom roku 2018. godine.

Jesenski rok nije ni približno mogao popuniti apetite visokoškolskih ustanova, pravo na upis ostvarilo je tek 5211 kandidata, tako da je na kraju ukupan broj upisanih studenata u novoj akademskoj 2019./2020. godini oko 30 tisuća, dakle, nešto manje od 12 tisuća upisnih mjesta ostalo je zjapiti prazno. I to možemo shvatiti uvjetno, jer službena statistika zasad nema podataka jesu li se svi brucoši od njih 5211 koji su stekli to pravo u jesenskome roku doista i upisali na fakultete.

Samo na osam javnih sveučilišta, prema toj statistici, nakon završenoga ljetnog i jesenskog upisnog roka ukupno je ostalo nepopunjeno oko šest i pol tisuća mjesta (na Sveučilištu u Zagrebu gotovo tri tisuće, u Splitu oko 700, u Zadru 478, Dubrovniku 254 itd.). Ništa bolje stanje nije ni na javnim veleučilištima i javnim visokim školama, a osobito u privatnom sektoru – u privatnim visokim školama, primjerice, za jesen na preostala 1903 slobodna mjesta, pravo upisa steklo je tek 112 kandidata, na privatnim sveučilištima od 456 raspoloživih mjesta pravo upisa ostvarilo je samo 50 brucoša, a uvjete za upis na 805 slobodnih "jesenskih" mjesta na privatnim veleučilištima ispunila su tek 162 kandidata.

Prazni studiji

Za jesenski je rok, brojčano gledano, najviše mjesta ostalo na izvanrednom stručnom studiju Poslovne ekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, čak 318, ali pravo upisa steklo je svega 87 kandidata. U Zagrebu je velike muke s popunjavanjem mjesta bilo i na redovitom studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti gdje je za jesen ostalo čak 206 slobodnih mjesta, a samo je 30 kandidata ostvarilo pravo na upis, na dvopredmetnoj indologiji na Filozofskom fakultetu od 56 preostalih slobodnih mjesta popunjena su svega dva, a na studiju teološko-religijske znanosti na Katoličko-bogoslovnom fakultetu od 66 slobodnih mjesta tek jedno.

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije, ali uvjete za upis ispunilo je 58 kandidata, dok je na izvanrednom studiju prava od 95 preostalih mjesta za jesen uvjete zadovoljilo svega šest budućih brucoša. Od redovitih studija u Splitu loša je situacija na studiju strojarstva na FESB-u gdje je pravo upisa na preostalo 51 mjesto steklo svega osam kandidata, na studij fizike od 29 slobodnih mjesta svega šest, a studij mediteranske poljoprivrede od 28 slobodnih mjesta tek četiri kandidata.

U Zadru je, primjerice, na dvopredmetnoj filozofiji od 38 slobodnih mjesta u jesenskome roku pravo upisa ostvarilo samo pet budućih studenata, a brojna prazna mjesta ostat će i na redovnom studiju hrvatskog jezika i književnosti jer se na 34 preostala mjesta za jesen moglo upisati tek devet brucoša, piše Slobodna Dalmacija.

hr Mon Sep 23 2019 06:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .