Liste čekanja su složen problem za koji ne postoji jednostavno rješenje. Imamo niz nepotrebnih bolnica koje, kako bi opravdale svoje postojanje, moraju producirati što više zdravstvenih usluga. To je jedini način da opstanu, zato i zakazuju brojne pretrage i zahvate.
Govori to stručnjak za javno zdravstvo, dr. Dražen Gorjanski, liječnik iz osječkog HZZO-a. Zdravstvo je u Hrvatskoj, tvrdi, koncipirano tako da što se više usluga obavlja, to je veća zarada zdravstvenih ustanova.
– HZZO bolnicama plaća za svaku obavljenu pretragu i, koliko god to čudno zvučalo, bolnicama odgovaraju liste čekanja te što više obavljenih pretraga i operacija – rekao je Gorjanski smatrajući da je to apsurdno.
– Svim zdravstvenim sustavima odgovara što više bolesnih ljudi dok god su koncipirani tako da novac dolazi od obavljenih zdravstvenih usluga. Uz to, imamo i snažnu propagandu prevencije, pa se pacijenta pod tom izlikom upućuje na gomilu, često nepotrebnih pretraga. Znam za slučaj mladog sportaša koji je dobio udarac u glavu, nije imao nikakvih tegoba, ali mu je bez obzira na to određeno čak 13 pretraga – govori dr. Gorjanski za 24sata dodajući da uređeni zdravstveni sustavi, u koje naš ne spada, imaju hodograme, odnosno striktno određena pravila koje se pretrage propisuju u slučaju svake pojedine dijagnoze. Svaki liječnik je odgovoran ponaosob ako odstupi od hodograma.
Ljudi u zdravstvu trebali bi više raditi?
No u Hrvatskoj toga nema, pa se pretrage često određuju stihijski. Dr. Gorjanski također smatra da bi financiranje u zdravstvu trebalo ići po obrnutom načelu od onog koje je sad, odnosno da bi trebalo plaćati za zdrave pacijente i uspjeh da se pacijenta učini i održi zdravim, a ne za bolest i sve što uz nju ide. Siniša Varga, nekadašnji ministar zdravlja, 2015. godine je za postignuti učinak nagradio ponajbolje hrvatske liječnike, koje su potom pitali koji bi bili njihovi recepti za spas hrvatskog zdravstva. Redom su odgovarali kako bi ljudi u zdravstvu trebali više raditi, da bi trebalo zabraniti model da svaki ministar kad dođe na vlast mijenja strategiju poslovanja te da bi liječnike trebalo osloboditi administrativnih poslova. Jednoglasno su se složili da zdravstvo treba voditi struka, a ne politika. Jedan od deset nagrađenih liječnika bio je i prof. Stipislav Jadrijević, kirurg KB-a Merkur.
– Poboljšanje zdravstvenog sustava vidim isključivo kroz konsenzus i suradnju svih političkih opcija – rekao je Jadrijević smatrajući da zdravstvena strategija ne smije biti periodična te da struka i politika moraju sjesti za isti stol i usuglasiti se o dugoročnoj strategiji te je se potom i pridržavati bez obzira na to tko je na vlasti. Kao ključni problem zdravstvenog sustava, tad također nagrađeni prof. dr. Branislav Kocman vidi u nesrazmjeru između izdvajanja i potrošnje.
– Neracionalan pristup može se vidjeti s obje strane, kako kod liječnika, tako i kod pacijenata koje se često šalje na nepotrebne preglede u bolnice. Ti isti pacijenti kod kuće imaju višak lijekova, a to je nedopustivo. Uvjeren sam da se reforma mora provoditi na obje strane sustava, i to kroz dugoročnu strategiju koja ne smije biti podložna politici – kaže Kocman, također kirurg KB-a Merkur.
Kako tvrde zaposlenici zdravstvenih ustanova, medicinska sestra, primjerice, na prijamu svakog pojedinog bolesnika mora izgubiti minimalno pola sata za upisivanje raznih, često nepotrebnih podataka, pa se događa da se većinu vremena ne bavi pacijentima.
Kako je moguće da doktor koji radi u javnoj zdravstvenoj ustanovi, uz sav svoj posao, stigne i privatno obrađivati pacijente, pita se struka. Smatraju da je organizacija poslovanja u bolnici ključan faktor koji bi trebao dovesti do smanjenja listi čekanja. Sve počiva na entuzijazmu pojedinaca, tvrde. Jedino kontrola rada može pridonijeti napretku, prenosi 24sata.