Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586944dc1eea8fe0af8b4610/80
Foto: Ilustracija

Žorž, Žigo, Grdović, uvijek sveprisutne Seve i Jele,...obilježili su estradnu 2016.godinu; evo i zašto

Hrvatske zvijezde i zvjezdice, u protekloj godini, imale su svojih uspona i padova
Na hrvatskom estradnom nebu mnogo je zvjezdica. Neke od njih poznatije su po skandalima i pojavljivanjima na razno raznim događanjima, dok drugi za to vrijeme uporno rade. Većina ovih prvih, koji dobiju svojih pet minuta slave, dolaze iz raznih realityja. I Dalmacija svoje konje za trku ima na tom polju. Tko još nije čuo za Žorža i njegovu MarinuNevenku BekavacGorana Žigu...!? 

Više ljudi danas zna Romana Obilinovića Žorža po njegovu pojavljivanju u (nazovimo ga) Celebrity Big brotheru (jer za većinu natjecatelja Hrvati nikad do tad nisu čuli, iako je produkcija tvrdila drugačije), po pobjedi u tom showu, njegovoj ljubavi s lijepom Marinom, negoli po njegovoj nogometnoj karijeri. Punili su stupce njih dvoje i izazivali pažnju gdje god su se pojavili... da bi ih nakon mjesec-dva svi već "zaboravili". Drugo dvoje spomenutih su pak produkt RTL-ove Ljubavi na selu. Živopisni Lučanin Žigo odmah je svojom iskrenošću i jednostavnošću ušao u srca Hrvata, dok su se Nevenkini "biseri" danima prepričavali...

Naravno, realityja je bilo još. Tako je prije koji dan završila Farma, a sjećate li se dugo najavljivanog i reklamiranog reality showa koji nas vraća u srednji vijek. Anno je samo zakratko zaokupio pažnju gledatelja, da bi se neslavno okončao i prije negoli je trebao, zbog nezainteresiranosti publike. 

Što se pak ljubavnih veza tiče, najviše pažnje na sebe su privlačili (naravnom u fokusu su nam Dalmatinci, inače bi se o ovome moglo danima razglabati) Jelena Rozga Stjepan Hauser. Je li njihova ljubav stvarna ili je samo farsa, razmišljaju li o braku ili djeci...takva i slična pitanja uvijek se javljaju samo spomenom njihovih imena, a komentari su razni, neki dobronamjerni, drugi baš i ne. 

I baš ove godine Jelena i Stjepan proslavili su prvu godišnjicu veze, dok su prvu godišnjicu braka proslavili Severina Igor Kojić. Splićanka i odabranik njezina srca plijene pažnju gdje god se pojave. bilo da je riječ o Splitu, Zagrebu ili Beogradu, dok sapunica oko malog Aleksandra još uvijek traje. Naime, njegov otac Milan Popović vodi ljuti boj ne bi li dobio skrbništvo nad njim, pa vrlo često istupa u medijima. Severina pak rijetko medijima o tome priča, a o njezinoj bračnoj idili uglavnom se može saznati preko Instagrama, gdje redovito objavljuje zanimljivosti iz svoga života. 

Treća Splićanka koja redoviti golica maštu javnosti svojim objavama na Instagramu je Lidija Bačić. Možda joj pjesme nisu vrhunske, ali htjeli, ne htjeli, uđu vam u uho. Lile zato ima horde obožavatelja zahvaljujući svom seksepilu i oskudnom odjevanju. Pomalo, na taj način, betonira svoje mjesto na hrvatskom estradnom nebu. 

Ono što je obilježilo ovu godinu (baš kao i priješnjih nekoliko) u Splitu je svakako Ultra music festival. Poljud je i ove godine privukao brojne partijanere sa svih krajeva svijeta, a na elektronsku glazbu nisu ostali imuni ni Hrvati. 

Nima Splita do Splita... na što vas asocira taj refren?! Možda na Splitski festival!? Ako nije, trebao bi. Naime, Splitski festival ima dugu tradiciju, a ove godine je, ako se ne sjećate, pobjedu odnio Mladen Grdović koji je nastupio s klapom Munita. Iako u posljednje vrijeme više puni stupce novina u rubrici crna kronika (zbog vožnji u pijanom stanju), bio je presretan što je napokon i on odnio pobjedu. Prvo mjesto po mišljenju žirija zaslužio je Tonći Huljić sa svojim bendom Madre Badessa i pjesmom "Amico mio goodbye". 

Što se tiče velikih koncerata, 2016. godinu svakako je najviše obilježio Petar Grašo, sa svoja dva velika koncerta. Prvi je bio početkom, a drugi zadnjeg dana godine. U veljači je Grašo napunio Spaladium Arenu, dok je posljednjeg dana 2016. godine napunio i splitsku Rivu. 

Spaladium Arena ugostila je i Parni valjak, Olivera Gibonnija, ali i Bobana Rajovića. Usred ljeta gostovao je i Ringišpil, ali je doživio pravi debakl. Dok su Valjak. Oliver, Gibonni, Grašo... napunili Arenu do posljednjeg mjesta, a i tražila se karta više, Ringišpil je održan u polupraznoj Areni. Splićani su i na taj način dokazali da više vole domaće od turbo folka. 

Zanimljivo je da smo ove godine imali i dvije predstave Maša i medvjed. Ni to nije prošlo bez skandala. Jedna je bila originalna verzija, dok je druga bila blijeda kopija. No, obje su bile posjećene, djeca su bila zadovoljna (roditelji baš i ne!), a to je najvažnije.

Miroslav Škoro možda nije napunio Arenu, ali zato jest Gripe, no to nije uspjelo njegovom kolegi i prijatelju Thompsonu. Thompson, Kićo Slabinac, klapa Sveti Florijan (s ponešto izmijenjenom postavom od njihove velike pobjede na Prokurativama) sigurno bi bili dovoljno dobar mamac za publiku, samo da je koncert bio - malo više reklamiran!

Facebook komentari

hr Sun Jan 01 2017 20:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a143b28b9e03e6c088b45bf/80

Pokrenuta akcija "Pokaži ljubav za školu u bolnici - Moja učiteljica zove se Nada"

Humanitarna akcija "Moja učiteljica zove se Nada" pokrenuta je za "Školu u bolnici" kroz koju na godinu prosječno prođe oko 1500 učenika, a u sklopu nje Zagrebačka filharmonija i Oliver Dragojević u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održat će 22. prosinca svečani božićni koncert.

Na konferenciji za novinare u Zagrebu je u utorak predstavljena humanitarna akcija "Pokaži ljubav za školu u bolnici - Moja učiteljica zove se Nada" kojom se želi prikupiti novac za Osnovnu školu Izidora Kršnjavog i "Školu u bolnici" u Klinici za dječje bolesti i Institutu za tumore u Zagrebu.

"Škola u Klaićevoj djeluje od 2004. godine kao područni razredni odjel OŠ Izidora Kršnjavoga. Radimo na svih deset bolničkih odjela, a od 2015. jedan odjel je iz Klaićeve preseljen na Institut za tumore u Zagrebu, gdje smo nastavili s radom", objasnila je ravnateljica OŠ Izidora Kršnjavog Lidija Sosa Šimenc, dodajući da u bolnici radi 19 učitelja, pet razredne i 14 predmetne nastave te da se svi nastavni predmeti izvode stručno.

Sosa Šimenc je istaknula kako na godinu kroz bolnicu prođe oko 1500 učenika, a po njihovim podatcima, dosad je kroz "Školu u bolnici" prošlo oko 18.000 učenika.

Glavna sestra Klinike za dječje bolesti Zagreb Anita Mišković je rekla da je ta akcija jedna u nizu koje se provede u bolnicama, a svaka od njih djeci znači mnogo.

"Kao što je zdravlje pravo svakog djeteta, jednako tako je i obrazovanje. Škola djeci ne omogućuje samo da im se skrate bolnički dani, nego i da ne gube kontakt s vršnjacima i nastavom. Djeci škola omogućuje struktuirano vrijeme i vesela su kada dobiju ocjenu", rekla je.

Mišković je podsjetila da škola ima i mnoge druge programe pa se, kroz program humanizacije, redovito održavaju "Vesele srijede", kazališne predstave, nastupi glazbenika, pisaca, novinara i slično, a nekoj hospitaliziranoj djeci to je čak prilika da prvi put susretnu razne umjetnike i vide njihove izvedbe.

Zadovoljstvo što će sudjelovati u akciji izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch te je pozvao građane da dođu na koncert. Osim novca prikupljenog od prodaje karata, građani će se u akciju moći uključiti i pozivom na humanitarni telefon 060 9004 ili direktnim donacijama.

Na konferenciji je rečeno kako se "uz personalizirane škole" teško bolesnoj djeci želi pomoći da se odmaknu od trenutačnih problema i olakšati im povratak u normalan život.

Akcijom se želi upoznati javnost s problemima teško bolesne djece i istaknuti važnost "Škole u bolnici", a javnosti će biti predstavljena televizijskim emisijama i reklamama, radiospotom, jumbo plakatima, billboardima, city lights oglašivačima i slično.

Preko humanitarnog telefona i direktnim donacijama novac će se prikupljati više od mjesec dana, koliko će trajati kampanja koja će kulminirati svečanim božićnim koncertom Zagrebačke filharmonije i Olivera Dragojevića u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Nacionalna televizija koncert će prenositi izravno s popratnim televizijskim programima i pozivnim centrom u kojem će na pozive građana odgovarati osobe iz javnog života.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:45:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a143963b9e03e6c088b45b4/80

Uranjeno božićno kićenje ljude čini sretnijima

Svi oni koji uživaju u kićenju doma božićnim ukrasima ranije nego što je uobičajeno nerijetko nailaze na otpor članova obitelji, no američki psiholozi i psihijatri tvrde da su te osobe puno sretnije od ostalih koji čekaju vrijeme neposredno prije Božića, prenosi Independent.

Čim iz podruma iznesete kutije s božićnim ukrasima, počnete prebirati po njima i uključite svjećice, budite "dijete u sebi", a to može biti samo pozitivno, smatra psihoterapeutkinja Amy Morin, ujedno autorica bestsellera pod nazivom "Trinaest stvari koje ne rade mentalno snažne osobe". 

"Pojedincima koji su izgubili bliske osobe blagdani služe kao podsjetnik na sretna vremena provedena s njima. Uranjeno ukrašavanje pomoći će im da se osjete povezanima s tim dragim osobama", objasnila je. 

"Naravno, niz je simptomatičnih razloga zbog kojih pojedinci opsesivno ukrašavaju unutarnji i vanjski prostor božićnim ukrasima, no u većini slučajeva riječ je o sjeti za prošlim vremenima", s Annom Morin se složio i američki psihoanalitičar Steve McKeown. 

Dodaje da se "u svijetu prepunom stresa i tjeskobe ljudi rado povezuju sa stvarima koje ih čine sretnima, istodobno ih vraćajući u djetinjstvo."  

"Božićni ukrasi jednostavno su sjećanje na čarobne emocije koje smo doživjeli kao djeca u trenutku kada smo pod jelkom pronalazili darove. Dakle, ukrašavanje prostora božićnim ukrasima 'vraća' te čarobne emocije i u nama izaziva osjećaj smirenosti i sreće", kaže McKeown. 

"Često su blagdani neka vrsta podsjetnika na drage nam ljude koji više nisu među živima. Ili nas božićna jelka podsjeća na djetinjstvo i vrijeme kada smo još vjerovali u Djeda Mraza", pojašnjava. 

I ne samo da će vas ukrašavanje doma razveseliti, povezat će vas sa susjedima, kažu psiholozi. 

Studija objavljena u časopisu Journal of Environmental Psychology pokazala je da osobe koje ukrašavaju kućni prag i okućnicu ljudi doživljavaju kao pristupačne i druželjubive susjede. I eto odmah prigode za ugodno druženje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:44:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5925dca1b9e03e601a8b4588/80

Ove stvari ne smijete jesti prije spavanja, budit ćete se umorni

Otkrivamo koja hrana remeti san i trebalo bi je izbjegavati prije spavanja, ali i koje namirnice potiču oslobađanje melatonina, hormona odgovornog za kvalitetno spavanje

Prema istraživanju Sleep Health Foundation (Zaklade za zdravo spavanje) iz Australije, mnogi ljudi ne spavaju dovoljno - prosječno spavaju manje od sedam sati, pišu 24 sata.

Određena hrana remeti san, ali postoji i ona koju je poželjno jesti prije spavanja jer potiče kvalitetnije spavanje. Na primjer, puretina je dobar izbor jer sadrži velike količine triptofana - aminokiseline koja pomaže kod oslobađanja melatonina, hormona odgovornog za dobar san.

Triptofan se također nalazi u drugoj hrani bogatoj proteinima. Dr. Jessica Redmond kaže kako nedostatak triptofana dovodi i do nedostatka serotonina, poznatog kao - hormon sreće.

Također, želite li dobro spavati, ne jedite nakon 20 sati i izbjegavajte alkohol, prenosi Daily Mail.

Namirnice koje pomažu da bolje spavate:

- puretina
- piletina
- riba
- jaja
- mliječni proizvodi
- svježe trešnje
- sušene trešnje
- sok od trešnje
- lisnato povrće
- avokado
- banane
- med
- bademi
- orasi
- zob

Želite li dobar san, ne jedite ovo prije spavanja:

- masnu hranu
- prženu hranu
- čips
- sladoled
- jako začinjenu hranu
- alkohol 
- kavu

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:28:30 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/593f925eb9e03ef4298b464d/80

Sigurnost djece na internetu: Trećina mladih komunicira s osobama koje ne poznaje

Istraživanje o sigurnosti djece i mladih na internetu u Hrvatskoj, provedeno tijekom listopada i studenog, pokazalo je da trećina mladih od 9 do 17 godina komunicira putem interneta s osobama koje ne poznaje, da se svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo s osobom koju je upoznao online, kao i da je svega 11 posto zatražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju.

Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodnog projekta EU Kids, na uzorku od 1017 djece od 9 do 17 godina u cijeloj Hrvatskoj, a u odgovaranju na pitanja sudjelovao je i po jedan roditelj, onaj koji ima više uvida u ponašanje djeteta na internetu.

Na predstavljanju istraživanja rečeno je da partneri projekta, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim telekomom žele omogućiti kvalitetnu podlogu za kreiranje obrazovnih politika i podizanje razine medijske pismenosti.

Internet je mladima glavni izvor informacija i ključni alat za socijalizaciju, a zbog neadekvatne edukacije o sigurnom korištenju interneta često ulaze u rizična ponašanja.

Djeca na internetu uvijek kada požele ili zatrebaju

Istraživanje je pokazalo da djeca internetu pristupaju najčešće putem pametnih telefona i računala, najkorištenija društvena mreža im je Facebook, a potom Instagram i Youtube.

Najveći broj djece na internet može uvijek kada poželi ili to zatreba, a po rezultatima istraživanja to može gotovo polovica djece od 9 do 11 godina, dvije trećine onih u dobi od 12 do 14 godine, te tri četvrtine mladih od 15 do 17 godina.

Svako četvrto dijete od 9 do 14 godina i svako treće od 15 do 17 godina u potpunosti je ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu, no svako peto ne zna promijeniti postavke privatnosti na društvenim mrežama.

Istraživanje pokazuje da 10 posto djece u dobi od 15 do 17 godina prihvaća zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi, da je svako treće u posljednjih godinu dana komuniciralo s osobama koje su upoznali na internetu, dok se jedno od deset i uživo susrelo s takvom osobom.

To sugerira, zaključili su istraživači, da djeca koja više vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete, čiji broj pak raste s dobi (jedno od četvero djece od 15 do 17 godina u odnosu na svako deseto dijete od 12 do 14 godina).

S obzirom da su adolescenti usmjereni na istraživanje i upoznavanje ljudi manje kritični pri odnošenju odluka te često ne vjeruju da mogu stradati, upravo se dobna skupna od 15 do 17 godina izlaže riziku da postanu žrtve uznemirujućih iskustava i seksualnog zlostavljanja, ocijenili su istraživači.

Kada naiđu na uznemirujući sadržaj, njih 52 posto bi zatvorilo takvu aplikaciju, 36 posto bi blokiralo osobu da ih više ne može kontaktirati, 27 posto bi ignoriralo problem, a 22 posto promijenilo postavke privatnosti.

Više od polovice ispitanika reklo je da je u proteklih godinu dana primilo uvredljivu ili neprimjerenu poruku, dok je jedno od deset djece reklo da je u posljednjih godinu dana bilo zastrašivano na internetu.

Tako je neprimjerenu poruku primilo više od trećine djece od 9 do 11 godina, gotovo polovica onih u dobi od 12 do 14 godina te gotovo tri četvrtine djece od 15 do 17 godina.

Velika prisutnost seksualnih sadržaja

Također, njih 73 posto od 9 do 11 godina vidjelo je seksualne fotografije ili film gole osobe, dok je to isto vidjelo 68 posto onih od 12 do 14 godina, te 60 posto djece od 15 do 17 godina.

To govori kako je prisutnost seksualnih sadržaja na internetu velika i lako dostupna djeci i mladima, što ukazuje na potrebu edukacije mladih o mogućim rizicima i njihovoj sigurnosti.

Istraživanje je pokazalo da o aktivnostima na internetu roditelji češće razgovaraju s djecom mlađe dobi, koje puno češće nadziru i savjetuju što učiniti ako ih netko uznemirava.

"U istraživanje smo krenuli jer smo po prvi put u Hrvatskoj htjeli imati pouzdane podatke o sigurnosti djece na internetu, koje medije koriste i s kojim se izazovima susreću. Vidjeli  smo da je jedan od najvećih problema to što su izloženi velikoj količini uznemirujućih sadržaja, koje dobivaju i kroz SMS poruke te neke aplikacije", rekao je potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj.

Puno je izazova s kojima se trebamo suočiti. Nije to samo činjenica da sami odlaze na susret s osobom koju su upoznali online već i to što ne znaju razriješiti probleme s kojima se susreću u virtualnom svijetu a samo u maloj mjeri traže pomoć drugih osoba, kaže Kanižaj.

Na predstavljanju istraživanja u HT-u bila je i pomoćnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, koja je naglasila kako novi kurikulum interneta sadrži i domenu e-društvo koja se bavi pitanjima sigurnosti djece na internetu.

Poručila je da medijsku pismenost treba uklopiti u sklopu novog kurikuluma u sve obrazovne predmete.


Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:27:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .