Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/573e3387fe96ffe1598b4610/80

Slovenija: Ograda uz Čabranku ne prejudicira konačno granično rješenje

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u ponedjeljak da se priprema postavljanje panelne metalne ograde uz rijeku Čabranku, ali tvrdi da to ne prejudicira granično pitanje koje u konačnici očekuju od arbitražnog suda

- Hrvatskoj smo strani u prošlosti već više puta pojasnili da je cilj postavljanja tehničkih prepreka kontroliranje iregularnih migracija. Ta mjera ne prejudicira granicu niti ugrožava rad arbitražnog suda - navedeno je u e-mail odgovoru slovenskog ministarstva na upit Hine o hrvatskoj noti i nezadovoljstvu dvaju naselja uz Čabranku čije će parcele ostati iza panelne ograde ako se ona postavi dolinom Čabranke i na onim mjestima gdje se njen vodotok ne podudara s katastarskom granicom Slovenije i Hrvatske.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kazao je u ponedjeljak ujutro da je Hrvatska uputila diplomatsku notu Sloveniji zbog podizanja žičane ograde uz rijeku Čabranku na teritoriju koji je katastarski hrvatski.

- Čim smo saznali za to, 16. studenoga, uputili smo diplomatsku notu slovenskoj strani, a sada ćemo to, pošto nismo dobili odgovor, podići na ministarsku razinu - rekao je novinarima u Zagrebu Stier koji u petak treba doći u već najavljeni posjet Ljubljani.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini potvrdilo je da je prošle srijede primilo hrvatsku notu, te da će na nju odgovoriti "u primjereno vrijeme".
Hrvatska se nota, kako su naveli, odnosi na područje koje se nalazi "uz Čabranku, u (slovenskoj) općini Osilnica". Općina Osilnica je pogranična slovenska općina, jedna od najmanjih. Tvrdnjom kako je parcela koja se vodi u hrvatskom katastru zapravo u slovenskoj općini, slovenske vlasti i dalje konzekventno iznose svoje gledište po kojemu granica s Hrvatskom nije definitivno određena sve dok je ne utvrdi međunarodna arbitraža ili međudržavni sporazum.

Stanovnici hrvatskih naselja uz Čabranku, Plešca i Zamosta, izjavili su međutim ovih dana za hrvatske medije da se pripreme za ogradu od strane slovenskih vlasti postavljaju na njihovoj zemlji koje na drugoj obali Čabranke imaju desetak hektara, te da su na to upozoravali hrvatske vlasti, ali i ministarstva u Ljubljani, ali bez pravog odgovora.
U jeku lanjske izbjegličke krize više se puta dogodilo da su protumigrantske prepreke "ušle" na teritorij u hrvatskom katastru, na primjer uz rijeku Sutlu.
Zbog toga je tadašnja vlada Sloveniji upućivala diplomatske note na koje se odgovaralo na isti način - da žica ne prejudicira definitvno granično rješenje koje treba odrediti arbitraža.
Unatoč tvrdnjama hrvatske strane da je arbitraža nepovratno kompromitiran proces, Ljubljana smatra da arbitri moraju nastaviti svoj rad i donijeti konačno rješenje što bi ga obje zemlje morale priznati.

Slovenija je u jesen prošle godine počela postavljati žičanu ogradu koja je na nekoliko mjesta prešla u hrvatski katastar. Tadašnja vlada Zorana Milanovića uputila je zato Sloveniji nekoliko prosvjednih nota i zahtijevala njeno uklanjanje s tih mjesta, do čega nije došlo.
I tada je iz Ljubljane stizalo pojašnjenje kako je riječ o privremenoj mjeri zbog izbjegličke krize i da mjesta gdje je ograda postavljena ne prejudiciraju granicu.
Isto pojašnjenje dobili su proljetos u Ljubljani prilikom odvojenih posjeta predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca najavilo da će se postavljanje panel metalnih ograda i barijera na granici s Hrvatskom nastaviti jer opasnost da se ponovi lanjska migracijska kriza još nije minula.
Pri tome se kao glavni argument obično navodi neizvjesnost hoće li sporazum EU-a i Turske o zaustavljanju ilegalnih migracija biti ispoštovan. No, neki u ustrajanju da prepreke ostanu vide i posredni pritisak Ljubljane da se ubrza rješenje graničnog pitanja.
Slovenija ne pristaje na tumačenje da je arbitražni postupak nakon skandala s otkrivenom komunikacijom dužnosnice slovenskog MVP-a s arbitrima nepovratno kompromitiran i da je potreban novi način za traženje rješenja nego smatra da će arbitri donijeti konačan pravorijek o granici.

Facebook komentari

hr Mon Nov 21 2016 18:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59cfdefbb9e03e0b728b45ba/80

Europa ima Marshallov plan za Crni kontinent

Privlačenje novih investicija ključno je za nastavak rasta i razvoja afričkog gospodarstva
U Europskom je parlamentu održana konferencija o budućnosti europskih i afričkih odnosa, odnosno budućoj tješnjoj suradnji dvaju kontinenata koje na jednom mjestu razdvaja tek 14 kilometara morske površine. Ta kulminacija Afričkog tjedna Europskog parlamenta organizirana je na najvišoj razini, uz sudjelovanje najutjecajnijih političara s obaju kontinenata, piše Večernji list.

Gospodarska perspektiva Tako je događaj otvorio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani uz kojeg se parlamentu obratio i njegov kolega Moussa Faki Mahamat, predsjedavajući Komisije Afričke unije, pa Faustin-Archange Touadera, predsjednik Srednjoafričke Republike, a uvodna izlaganja zaključila je sama Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost te potpredsjednica Europske komisije. Sasvim je sigurno da će u relativno kratku roku Afrika zauzeti gospodarski važno mjesto u svijetu, procjenjuje se jedno od vodećih. Prošle godine pet je afričkih ekonomija bilo među prvih deset u svijetu po razvoju, imale su više od sedam posto. U Africi se nalazi 64 posto svjetskog kobalta koji se koristi za baterije električnih automobila, zatim su tu rezerve tantala koji se koristi za solarne panele, platine... Stanovništvo će narasti na dvije i pol milijarde.

Ne treba stoga nimalo čuditi ni to da tamo jake temelje već nekoliko godina gradi Kina čija je gospodarska razmjena s afričkim kontinentom sada vrijedna oko 190 milijardi dolara godišnje, moglo se čuti na konferenciji. Najkonkretniji i najveći problem u ovom su trenutku migranti, u rješavanje njihova statusa Europa je već uložila znatna sredstva uspijevajući ugasiti balkansku rutu. Međutim, iako Afrika ima lijepu budućnost, ona nije bez problema.

– Pustošenje, glad, pandemije, terorizam, nezaposlenost i loše upravljanje uzrokuju nestabilnost te pridonose nekontroliranoj emigraciji. Bez odlučne akcije da se ti fenomeni savladaju, nove će generacije dolaziti u Europu tražeći nadu i budućnost. Hitno im moramo ponuditi pravu perspektivu u vlastitim zemljama kako bi ostali i pomogli da se one revitaliziraju – jasan je bio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani.

Predsjednik Srednjoafričke Republike Touadera upozorio je kako se ogromni napori ulažu na prostoru Sahela gdje pet zemalja u toj regiji, Mauritanija, Mali, Burkina Faso, Niger i Čad, ulažu snažne napore u postizanje mira. Kao također gorući problem podvučena je zemlja iz istog područja, Libija, gdje je ojačala trgovina ljudima i ropstvo te sada i iz te države dolazi veliki broj izbjeglica. Tajani je podsjetio i na jaku europsku prisutnost na susjednom kontinentu, u Africi se nalazi deset tisuća europskih vojnika, a uvježbano je i 30.000 afričkih policajaca, vojnika i sudaca.

Postoje i drugi problemi, subsaharska regija ima najveći stupanj nepismenosti u svijetu, jedno od pet djece ne ide u školu, gotovo 60 posto mladih uopće se ne educira. Europska unija stoga je odlučila Africi ponuditi nešto što su nazvali – Marshallovim planom.

Europa Afriku želi razvijati na tri polja. Tri pravca pomoći Prvo je dolazak do mira i sigurnosti uz postizanje odgovarajućih razina demokracije, upravljanja i poštovanja ljudskih prava. Drugo je privlačenje investicija za održivi i uključivi razvoj i rast. Afrika je sada kontinent koji, kako je rekao Antonio Tajani, privlači najmanje investicija, 80 milijardi eura godišnje, što je nekih tri posto afričkog BDP-a. Ovdje bitnu ulogu ima i naš Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, koji je u širokom izlaganju na panelu posvećenom tom dijelu istaknuo kako će u Africi prilično brzo potrošnja dostići nivo koji će se mjeriti u trilijunima eura, no i da svaka investicija neće značiti puno ako se ne potakne privatni sektor, odnosno poduzetništvo. Treće je polje, dakako, rješavanje pitanja izbjeglica koje bi se rješavalo dugoročno, kroz veću brigu o mladima jer procjenjuje se da bi do 2050. godine jedna od četiri radno sposobne osobe u svijetu mogla biti iz Afrike, ali i kroz rješavanje trenutačno kompliciranih pitanja. Afrika jest izvor migranata, no isto tako su i njezine unutarnje migracije izuzetno velike pa je reintegracija problem koji se nameće sam po sebi.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/540893e0179942673a940174/80
Foto: Screenshot YouTube

'Brutalan' odgovor: Napadi iz zraka na skrovišta terorista

Vojska se nalazi na Sinajskom poluotoku i neće se smiriti dok oni koji su upleteni u napad u petak ne budu eliminirani, navodi list Al Ahram izjavu egipatskih sigurnosnih snaga

Vojska se nalazi na Sinajskom poluotoku i neće se smiriti dok oni koji su upleteni u napad u petak ne budu eliminirani, navodi list  Al Ahram izjavu egipatskih sigurnosnih snaga.

Nekoliko osumnjičenih već je ubijeno, izvješćuju.

U petak navečer predsjednik Abdel Fatah al Sissi obećao je "brutalan" odgovor na masakr u kojemu je 235 ljudi izgubilo život, a 109 je ranjeno, navodi 24 sata.

Vjernike koji su izlazili iz džamije s podnevnih molitvi na istoku Egipta ubili su u petak naoružani muškarci, u najsmrtonosnijem napadu u nedavnoj povijesti te zemlje.

Napad je počeo kad su militanti detonirali eksplozivnu napravu izvan džamije Al Ravda, oko 40 kilometara zapadno od grada Al Ariša, a zatim su počeli pucati na vjernike koji su izlazili iz džamije.

Privatni list Al Masri al Džum objavio je da je više od 20 maskiranih napadača sudjelovalo u napadu i da su pucali iz automatskih pušaka.

Egipatska vojska odmah je proglasila trodnevnu žalost.

Oružane snage počele su sa zračnim napadima na područje Sinaja, koncentrirajući se na planinsko područje oko džamije gdje se, kako se vjeruje, skrivaju počinitelji atentata.

Zasad još nitko nije preuzeo odgovornost za napad.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1839bdb9e03ee70c8b457c/80
Foto: inreformator.ba

Sredozemno more najsmrtonosnija je granica na svijetu

Najmanje 33.761 migrant poginuo je u Sredozemnom moru od 2000. godine, zbog čega je ta europska morska granica postala najopasnija granica na svijetu, pokazuje studija Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Dok je apsolutan broj smrti pao otkad su Turska i Europska unija zatvorile istočnu morsku rutu prošle godine, autor studije Philippe Fargues ustvrdio je da je rizik smrti zapravo povećannakon što je postala važna dulja središnja ruta između Italije i Libije.

"Zaustavljanje migracije i sprečavanje stradanja na moru zbog toga su djelomično suprotni ciljevi", ustvrdio je profesor na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci u studiji objavljenoj u petak.

"Zatvaranje kraćih i manje opasnih ruta može otvoriti duže i opasnije rute, zbog toga je povećana vjerojatnost smrtnog stradavanja na moru", dodao je., piše dnevnik.hr

Od siječnja, 161.000 ekonomskih migranata i tražitelja azila prešlo je Sredozemno more,većina njih do Italije, objavio je IOM u petak u Ženevi.

Blizu 3000 ljudi utopilo se ili je nestalo. Među migrantima pristiglima u Italiju najviše ih je izNigerije, Eritreje i Gvineje.

Manji dio onih koji su ove godine pristigli u južnu Italiju jesu izbjeglice, a visok je postotak onih koji ne traže zaštitu nego bolju ekonomsku budućnost, ustvrdio je Fargues. (Hina)


Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:28:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58433a211eea8f63178b45a4/80
Foto: Reuters/Carlos Garcia Rawlins

Godinu dana od Fidelove smrti: Što se promijenilo?

Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja

Desetljećima mnogi Kubanci nisu mogli zamisliti život bez Fidela Castra, a malo se toga promijenilo od njegove smrti prije godinu dana - reforme napreduju jako sporo, a odnosi sa Sjedinjenim Državama su zamrznuti.

Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja. 

No godinu dana od njegove smrti 25. studenoga 2016., Castrova prisutnost i dalje se itekako osjeća na karipskom otoku. Njegove ideje uče se u školama, a mnoge njegove izreke javno su dobro. Fotografije mu krase mnoge državne zgrade. Malo se toga promijenilo za Kubance od Castrove smrti. 

- Mnogo prije no što je umro, Castro se povukao iz vladinih aktivnosti. -  ističe Susanne Gratius, politologinja sa sveučilišta u Madridu, "ali je ostao simbolična ličnost i komentirao što se događa u politici."

U početku je postojala nada da će predsjednik Raul Castro izaći iz bratove sjene i ubrzati reformski put koji je Fidel začeo, ali se to zasad nije dogodilo.  

- Reformski je put trenutno 'na ledu'. Zaustavljen je i put otvaranja prema Sjedinjenim Državama. Kubanska vlada trenutno ne želi eksperimentirati s tim. - smatra Bert Hoffmann, politilog s njemačkog Giga Instituta. 

- Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću vratio se Hladni rat. To je ojačalo konzervativce na Kubi. - tvrdi taj stručnjak.

Trump je opozvao niz mjera svog prethodnika Baracka Obame koje su ublažile uvjete u turističkom sektoru, te je zabranio poslovnu suradnju s kubanskim oružanim snagama koje kontroliraju velik dio sveukupne kubanske ekonomije. 

Nakon tajanstvenih zvučnih napada na američko veleposlanstvo u Havani, Washington je od tamo povukao velik broj svojih diplomata. 

- Tu je Raul Castro najveći gubitnik. - naglasila je kubanska disidentica Yoani Sanchez na svom blogu 14ymedio. 

Zatopljenje diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a brzo je završilo, a "obje su se države vratile u vremena Hladnog rata", tvrdi Sanchez. 

Po vlastitoj najavi Raul Castro u veljači iduće godine kani odstupiti s funkcije predsjednika i otvoriti put mlađem naraštaju političara, što bi ujedno trebalo biti prvi put u gotovo 60 godina da otokom ne vlada netko iz obitelji Castro. 

Fidel je umro sretan

Fidel je na Kubi ostavio neizbrisiv trag, pa mnogi stanovnici jednostavno ne mogu zamisliti život bez vođe revolucije. 

- Znali smo da će taj dan doći, ali me ipak pogodilo. - kaže Lourdes koja na tržnici u Havani prodaje voće i povrće. 

- Stara sam koliko i revolucija, ne znam za ništa drugo.

Castro je za svoje pobornike junak koji je oslobodio Kubu, suprotstavio se SAD-u i predvodio napredak društva. Protivnicima je nasilni autokrat koji je gušio one s drugačijim idejama, nije dopuštao slobodne izbore i obustavio slobodu govora. 

- Fidel Castro je umro kao sretan čovjek. - smatra talijanski novinar Gianni Mina koji je osobno poznavao kubanskog predsjednika, a jednom i s njim imao intervju koji je trajao 16 sati. Mina tvrdi kako se nije puno toga promijenilo od Castrove smrti. 

- Kuba je okrenuta prema sebi, kao što je to bila mnogo puta tijekom svoje povijesti kako bi se uspjela samostalno održati. Država je nestala iz svjetskih medija, no vjerujem da Kubanska revolucija i dalje ima veliku važnost u Latinskoj Americi. - smatra talijanski novinar. 

Castro je i dalje glavna ikona međunarodnih ljevičarskih pokreta. Njegovi su pobornici proslavili njegov rođendan u kolovozu, jednako kao i predsjednici Venezuele i Bolivije Nicolas Maduro i Evo Morales. 

No geopolitički okvir je zadao udarac borbi za socijalizam u toj regiji. Ekonomska kriza u Venezueli, najvažnijem ekonomskom savezniku Kube, donijela je nevolje na otok. 

Castrova je urna prije godinu dana trijumfalnom paradom prevezena iz Havane na drugu stranu otoka, u Santiago de Cubu, drugi najveći kubanski grad u kojem je započela Kubanska revolucija. Tamo su se okupili deseci tisuća veterana, radnika i školske djece koji su uzvikivali "Ja sam Fidel, ja sam Fidel". 

Urna s pepelom legendarnog revolucionarnog vođe na mjesnom je groblju obilježena komadom stijene na kojemu samo piše Fidel.

U danima nakon njegove smrti se diljem otoka neprekidno mogla čuti melodramatična pjesma "Calgando con Fidel" (Jahati s Fidelom). Tekst pjesme govori: "Oče, ne puštaj moju ruku. Još uvijek ne znam mogu li ići bez tebe". 

Kubanci to svakako mogu, ali još ne znaju u kojem smjeru.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .