Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/573e3387fe96ffe1598b4610/80

Slovenija: Ograda uz Čabranku ne prejudicira konačno granično rješenje

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u ponedjeljak da se priprema postavljanje panelne metalne ograde uz rijeku Čabranku, ali tvrdi da to ne prejudicira granično pitanje koje u konačnici očekuju od arbitražnog suda

- Hrvatskoj smo strani u prošlosti već više puta pojasnili da je cilj postavljanja tehničkih prepreka kontroliranje iregularnih migracija. Ta mjera ne prejudicira granicu niti ugrožava rad arbitražnog suda - navedeno je u e-mail odgovoru slovenskog ministarstva na upit Hine o hrvatskoj noti i nezadovoljstvu dvaju naselja uz Čabranku čije će parcele ostati iza panelne ograde ako se ona postavi dolinom Čabranke i na onim mjestima gdje se njen vodotok ne podudara s katastarskom granicom Slovenije i Hrvatske.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kazao je u ponedjeljak ujutro da je Hrvatska uputila diplomatsku notu Sloveniji zbog podizanja žičane ograde uz rijeku Čabranku na teritoriju koji je katastarski hrvatski.

- Čim smo saznali za to, 16. studenoga, uputili smo diplomatsku notu slovenskoj strani, a sada ćemo to, pošto nismo dobili odgovor, podići na ministarsku razinu - rekao je novinarima u Zagrebu Stier koji u petak treba doći u već najavljeni posjet Ljubljani.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini potvrdilo je da je prošle srijede primilo hrvatsku notu, te da će na nju odgovoriti "u primjereno vrijeme".
Hrvatska se nota, kako su naveli, odnosi na područje koje se nalazi "uz Čabranku, u (slovenskoj) općini Osilnica". Općina Osilnica je pogranična slovenska općina, jedna od najmanjih. Tvrdnjom kako je parcela koja se vodi u hrvatskom katastru zapravo u slovenskoj općini, slovenske vlasti i dalje konzekventno iznose svoje gledište po kojemu granica s Hrvatskom nije definitivno određena sve dok je ne utvrdi međunarodna arbitraža ili međudržavni sporazum.

Stanovnici hrvatskih naselja uz Čabranku, Plešca i Zamosta, izjavili su međutim ovih dana za hrvatske medije da se pripreme za ogradu od strane slovenskih vlasti postavljaju na njihovoj zemlji koje na drugoj obali Čabranke imaju desetak hektara, te da su na to upozoravali hrvatske vlasti, ali i ministarstva u Ljubljani, ali bez pravog odgovora.
U jeku lanjske izbjegličke krize više se puta dogodilo da su protumigrantske prepreke "ušle" na teritorij u hrvatskom katastru, na primjer uz rijeku Sutlu.
Zbog toga je tadašnja vlada Sloveniji upućivala diplomatske note na koje se odgovaralo na isti način - da žica ne prejudicira definitvno granično rješenje koje treba odrediti arbitraža.
Unatoč tvrdnjama hrvatske strane da je arbitraža nepovratno kompromitiran proces, Ljubljana smatra da arbitri moraju nastaviti svoj rad i donijeti konačno rješenje što bi ga obje zemlje morale priznati.

Slovenija je u jesen prošle godine počela postavljati žičanu ogradu koja je na nekoliko mjesta prešla u hrvatski katastar. Tadašnja vlada Zorana Milanovića uputila je zato Sloveniji nekoliko prosvjednih nota i zahtijevala njeno uklanjanje s tih mjesta, do čega nije došlo.
I tada je iz Ljubljane stizalo pojašnjenje kako je riječ o privremenoj mjeri zbog izbjegličke krize i da mjesta gdje je ograda postavljena ne prejudiciraju granicu.
Isto pojašnjenje dobili su proljetos u Ljubljani prilikom odvojenih posjeta predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca najavilo da će se postavljanje panel metalnih ograda i barijera na granici s Hrvatskom nastaviti jer opasnost da se ponovi lanjska migracijska kriza još nije minula.
Pri tome se kao glavni argument obično navodi neizvjesnost hoće li sporazum EU-a i Turske o zaustavljanju ilegalnih migracija biti ispoštovan. No, neki u ustrajanju da prepreke ostanu vide i posredni pritisak Ljubljane da se ubrza rješenje graničnog pitanja.
Slovenija ne pristaje na tumačenje da je arbitražni postupak nakon skandala s otkrivenom komunikacijom dužnosnice slovenskog MVP-a s arbitrima nepovratno kompromitiran i da je potreban novi način za traženje rješenja nego smatra da će arbitri donijeti konačan pravorijek o granici.

Facebook komentari

hr Mon Nov 21 2016 18:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585fd7061eea8f28928b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Papa: Europa bi mogla propasti bez ideala kao što je solidarnost

Europa bi "mogla umrijeti" ne vrati li se idealima svojih osnivača, kao što je "solidarnost", rekao je u petak papa Franjo pred 27 čelnika EU-a okupljenih u Vatikanu.

Papa rođen u Argentini ocijenio je da ona i dalje mora "pokazivati put", dan uoči proslave 60 godina Rimskih ugovora.

"Svako tijelo koje ne zna kamo ide, svako tijelo kojem nedostaje pogled prema naprijed, prvo pati od regresije i na kraju mu prijeti smrt", upozorio je u svečanoj dvorani Regia u Apostolskoj palači.

Sveti Otac je kazao da "Europa ponovo nalazi nadu u solidarnosti koja je i najdjelotvorniji lijek za suvremene populizme".

"Ako pati jedan, pate svi", istaknuo je Papa. "Tako i mi danas zajedno s Velikom Britanijom oplakujemo žrtve napada u Londonu prije dva dana".

"Europa nalazi nadu kada se ne zatvara u strah i u lažnu sigurnost", istaknuo je, podsjetivši na temu "multikulturnog identiteta" koja je kod njega česta.

U prigodi potpisivanja ugovora o osnivanju Europske gospodarske zajednice prije 60 godina, "bilo je jasno kako je važno raditi na jedinstvenoj i otvorenoj Europi", rekao je Papa, podsjetivši koliko je teškoća Europa podnijela kako bi srušila zid koji ju je dijelio popola.

Još jednom je istaknuo potrebu "dijaloga" sa stotinama tisuća migranata koji stižu u EU. "Ne možemo se zadovoljiti time da tešku migrantsku krizu rješavamo kao da je tek brojčani, gospodarski ili sigurnosni problem", dodao je.

Europa mora misliti i na mlade, nudeći im "ozbiljne mogućnosti za školovanje, stvarne mogućnosti za uključivanje u svijet rada", kao i na obitelj koja je "prva i temeljna stanica društva".

Usto mora "jamčiti mogućnost rađanja djece, bez straha da ih se ne može prehranjivati" i "braniti život", ocijenio je Papa.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 23:06:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .