Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5836a04c1eea8f3fe48b45ef/80
Foto: D.N.

Mladi pijanist Ivan Galić u usponu: Klavir je moja najveća strast

U ovoj akademskoj godini postao je korepetitor na prestižnom fakultetu HfM Franz Liszt Weimar, i to kao najmlađi ikada
Ivan Galić (22) je mladi, talentirani i perspektivni pijanist s nizom, kako državnih tako i međunarodnih nagrada. Osnovnu i srednju Glazbenu školu Dr. fra Ivan Glibotić završio je u Imotskom. Nakon srednje škole upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu te nakon tri godine provedene na tom studiju odlazi na razmjenu u Njemačku na prestižni fakultet Hochschule für Musik Franz Liszt u Weimar kojeg su pohađali jedni od najboljih svjetskih pijanista i pijanistica. Ivan je trenutno u Hrvatskoj pa smo iskoristili priliku i porazgovarali o njegovim počecima, uspjesima te planovima...

- Sve je počelo kad sam kao šestogodišnjak s majkom išao na probe crkvenog zbora te i sam pjevao u njemu. Uvidjevši posjedovanje talenta za glazbu, roditelji me upisuju u glazbenu skolu.  Klavir učim svirati u klasi pokojnog prof Roberta Gubaydullina, osobe zbog koje se danas nalazim tu gdje jesam. Taj profesor je osim razvijanja tehničkih sposobnosti, puno radio na mojoj individualnosti i muzikalnosti, stvarima zbog kojih sam danas prepoznatljiv - kazao je Galić. 

Na prijemnom ispitu za osnovnu glazbenu školu profesori imotske škole smještaju ga na klavir, i izgleda da zaista nisu pogriješili, kao ni Ivan koji se istinski zaljubio u klavir te je postao njegova najveća strast.

Kroz djetinjstvo mu nije bilo lako te su postojale određene krize. Dok su se ostala djeca igrala loptom i uživala u bezbrižnosti koje pruža djetinjstvo, Ivan je morao vježbati svoj program i pripremati se za natjecaja, no kako kaže nikad mu nije palo na pamet da ostavi glazbu.

Paralelno sa srednjom glazbenom školom pohađao je i Prirodoslovnu-matematičku gimnaziju Dr. Mate Ujević u Imotskom koju nije bilo lako uskladiti, ali voljom, željom i radom to mu je uspjelo te nastavlja svoju muzičku karijeru graditi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi red. prof. Ljubomira Gašparevića. Nakon treće godine u Zagrebu odlazi u Weimar na Hochschule für Musik Franz Liszt dobivši stipendiju Sveučilišta.

- Na jednom seminaru upoznao sam prof Grigoriya Gruzmana, renomiranog svjetskog profesore, čiji studenti osvajaju najveća klavirska natjecanja. Kroz rad s njim, shvatio sam da želim intenzivno raditi s njim, te na njegov pristanak, otišao sam u Weimar - kazao je.

O tome kakva je hrvatska klavirska škola te kakva je njemačka rekao je:"iz prve ruke mogu reći da hrvatska klavirska škola još uvijek nosi ruske korijene te ruski način pijanističkog odgoja, dok je njemačka škola u potpunosti drugačija, u svakom slučaju mislim da je trenutno Njemačka najpogodnija zemlja u Europi za pijaniste, što u koncertnoj, što u pedagoškoj karijeri".

Galić je održao koncerte diljem Europe: Hrvatska, BiH, Italija, Slovenija, Austrija, Češka, Njemačka. Trenutno u svojoj karijeri ima široku lepezu državnih i međunarodnih nagrada na koje je posebno ponosan.

- Prva nagrada te pobjednik kategorije na međunarodnom natjecanju Daleki akordi u Splitu; Prva nagrada na međunarodnom natjecanju Chopinov zlatni prsten u Sloveniji, apsolutni pobjednik natjecanja te dobitnik nagrade za najbolju izvedbu skladbe slovenskog autora; Druga nagrada na međunarodnom natjecanju "Mladi Virtuozi" u Zagrebu te nagrada za najbolju izvedbu skladbe iz Bečke klasike - kao najbolje plasirani student zagrebačke akademije na tom natjecanju, izabran sam kao predstavnik Muzičke akademije u Zagrebu na DanubeFestu (Festivalu zemalja Dunava) - kazao je ponosno Galić. 

Ove godine postao je korepetitor na HfM Franz Liszt Weimar, i to kao najmlađi ikada. 

Što ga čeka u budućnosti, ni sam još ne zna, no ipak bi volio ostati u Njemačkoj, upisati postdiplomski studij te se boriti za solo karijeru koja mu je san od malih nogu. 


hr Thu Nov 24 2016 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b01564a2af47f5d0d8b45d2/80

Jesti ili ne jesti? Što učiniti kada vam muha dođe na hranu?

Ostavili ste ćevape nakratko ga ostavili na stolu. Kad ste se vratili na jednom je bila muha. Horor! I što sad? Je li u redu ipak pojesti taj ćevap ili ne?

Kada muha sleti, počne ispitivati novi teren u potrazi za hranom. Ako procijeni da je vrijedno obroka, ona pljune na površinu, objašnjavaju stručnjaci.

Muhe nemaju zube, pa luče enzime iz usta da bi omekšale hranu, koju onda mogu lakše usisati i progutati. Ovaj proces počinje nekoliko sekundi nakon što je sletjela. Muha također može isprazniti izmet dok istražuje novu površinu, piše tonic.vice.com, prenosi 100 posto.

Što će prenijeti na našu hranu ovisi o tome gdje je bila prije nego je sletjela kod nas. Znanstvenici su pronašli 200 patogena kod odraslih primjeraka muhe zunzare.

Najgori mogući scenarij je ako muha sadrži štetne bakterije i ako su one imale vremena da se razviju u našoj hrani. Primjerice, ako je prije bila u kontejneru sa smećem, a onda provela nekoliko minuta na našoj porciji hrane.

U takvim slučajevima možete oboljeti od salmonele ili zaraziti se bakterijom E. coli, kaže dr. William Kern sa Sveučilišta u Kaliforniji.

U zemljama bez urednih kanalizacijskih ili vodovodnih sustava, muhe mogu sadržavati patogene iz ljudskog izmeta i prenositi i smrtonosne bolesti, kao što su kolera, kampilobakterioza ili dizenterija.

No, mi se svakodnevno susrećemo s brojnim mikrobima i otporni smo na njih tako da veće opasnosti nema.
hr Sun May 20 2018 13:05:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0133032af47f5d0d8b45a7/80

Splitska Carmen svojim snažnim glasom osvaja internacionalne pozornice

Irena Parlov, operna je pjevačica koja svojim glasom i stasom osvaja svjetsku opernu scenu

Svi istinski zaljubljenici u kazališnu umjetnost sigurno su pogledali jednu od najpopularnijih i najizvođenijh opera diljem svijeta, a radi se o operi Georgea Bizeta “Carmen”. U ovoj priči operna pjevačica Irena Parlov naša je Carmen koja je ujedno i njena zaštitna uloga. Rođena Sarajka, dolazi iz glazbene obitelji, a majka joj je profesorica pjevanja.

Nastupala je širom Europe, a trenutno je gostujuća solistica ljubljanske opere i baleta već četiri godine. Iako je dijete Splita i s ponosom predstavlja svoj grad, Irena kaže da se najmanje zna za nju baš u njenom gradu. Kako bi to popravili, odlučili smo popričati sa splitskom Carmen koja nam je otkrila kako je to nastupati na pozornicama širom svijeta, što misli o opernoj sceni u Hrvatskoj i koji su joj planovi u budućnosti...

Operna ste pjevačica i nastupate diljem svijeta, a u Splitu (Hrvatskoj) se najmanje zna za Vas...Kako se osjećate zbog toga? Jeste li iznenađeni ili razočarani?

- Ne razmišljam previše o tome, no činjenica je da se općenito jako malo piše o mladim umjetnicima koji osvajaju internacionalne pozornice i o njima šira javnost jako malo zna. Ja sam dijete Splita i normalno da mi ponekad bude jako čudno da nitko tko piše o kulturi grada Splita, nema pojma da postoje osobe vrijedne pisanja jer nižu lijepe i zapažene uloge i predstavljaju Split gdje god da idu. Ja sam se evo nedavno vratila iz Francuske, Španjolske...gdje sam imala velike uspjehe popraćene izvrsnim kritikama i nitko u Splitu o tome ništa ne zna.

Kakvo je vaše mišljenje o opernoj sceni u Hrvatskoj? Imaju li operni pjevači dobar angažman i jesu li cijenjeni unutar “kulturnih krugova”?

- Pa ne mogu reći da nam je lako. Dobrih produkcija ima i postoje ljudi koji se nastoje boriti za kvalitetu i najviši umjetnički dojam, a ne samo za svoju osobnu korist. No ruku na srce, malo ih je i samim time ni meni ni mojim kolegama nije lako, posebno kad ste slobodni umjetnik. No oni koji su dobri, prepoznati su i itekako cijenjeni od struke bez obzira što ih u Hrvatsku malo ili nikako ne zovu.

Irena kaže da je operni svijet van Hrvatske pun sjajnih izvođača, velikih produkcija i onoga što je najbitnije, temeljitog i upornog rada na sebi. Upravo se vratila iz Španjolske gdje je gostovala kao Carmen, a za to ulogu bila je izabrana između više od 100 kandidatkinja! U Sloveniji nastupa za SNG Ljubljana i Maribor gdje tumači uloge poput Carmen, Suzuki, Azucene...

Kako vježbate i kako uspjevate očuvati glas? Ne izgledate kao “tipična” operna pjevačica...

- Da, prilično sam fit. To je genetika. No volim vježbati, pa tako održavam svoje tijelo u formi, a to pomaže i glasu. Nastojim govoriti u dobroj poziciji. Pijem puno vode. Izbjegavam alkohol i zadimljene prostorije no ne pretjerujem. Treba i živjeti. Upjevavam se gotovo svaki dan no odvojim i neki period za potpuni odmor glasnica. 

Za operu u Hrvatskoj kaže da se ne cijeni dovoljno, ali ima jedan broj znalaca koji ih redovito prate.

U pauzama od posla, Irena voli putovati i upoznavati svijet oko sebe.

- Putovanja hrane moju dušu i nezaobilazan su dio mog života. No i moj posao je takav pa to nije teško. Jako sam društvena osoba, volim ljude i uživam u dobroj hrani, šali i druženju pa lako nalazim nove prijatelje.

No najljepše joj je kad dođe u svoj Split, osjetiti šušur splitskih ulica i popiti kavu u omiljenim joj kafićima, a najdraže joj je sjesti sama i uživati.

- Na kavi često volim biti sama. Putovanja su me tome naučila. Kavica u omiljenim mi splitskim kafićima ili restoranima kao što su DeBelly, Fro, Olive tree, Galerija Food bar u kojima nerijetko učim i svoje uloge nezaobilazan je dio moga dana, pa me tako s notama i slušalicama u ušima često možete sresti u gradu.

Velika je zaljubljenica u modu koja je za nju igra, a to prepoznaju i strani portali pa je ponekad kontaktiraju za intervju i pokoju fotografiju u nekoj zanimljivoj odjevnoj kombinaciji.

Koje su vam želje i snovi? Nastupati i biti priznata u Hrvatskoj ili i dalje biti dio svjetske operne scene i na tome nastaviti raditi...

- Naravno da želiš biti priznat u svojoj državi, no ja i dalje volim izazove, gostovanja i putovanja. Tako da se veselim tome kako se lijepo razvija moja internacionalna karijera. Što se Hrvatske tiče, s mnogim hrvatskim dirigentima sam surađivala ili još uvijek surađujem, poput velikog Lorisa Voltolinija. Često pjevam u osječkom HNK, gdje smo nedavno imali jako uspješnu i ovacijama ispraćenu premijeru Trubadura, gdje sam već drugi put pjevala jako zahtjevnu ulogu Azucene. Prvi put sam debitirala prije godinu dana u toj ulozi u Mariboru pod ravnanjem Voltolinija kojem sam iznimno zahvalna i jako sretna da mogu raditi s njim.

Za druge hrvatske pozornice će sigurno doći vrijeme pa tako opet i za onu splitsku…



hr Sun May 20 2018 10:37:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b012f772af47f870d8b4597/80

Treba se osvježiti i informirati: Sladoled i novina za dobar početak dana

Svatko od nas ima svoj nedjeljni ritual, a čini se da Ivica voli započeti dan sa Slobodnom u jednoj, a sladoledom u drugoj ruci...
Već dugo nismo obišli našeg susjeda Ivicu. Nedjeljno jutro pravi je trenutak da to učinimo.

"Dobro jutro Ivica. Šta se radi?"

"Evo ovako je najbolje započeti jutro- sladoled i Slobodna", kaže Ivica.

"A ima li šta pametna u njoj?"

"Da ti pravo kažem, ništa", odgovara on.

"Pa zašto je onda čitaš?", zanimalo nas.

"Radi mrtvih", kazao je Ivica.
hr Sun May 20 2018 10:20:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d4b6e8b9e03eed748b45ad/80

Češće se rastaju oni vjenčani nakon 30. godine

Profesor sociologije na Sveučilištu Utah, Nicholas Wolfinger, proučavao je podatke broja skopljenih brakova i dobi parova u razdoblju od 2011. do 2013., a obuhvatio je osobe dobi od 15 do 44. godine života.
Mnogi se danas vjenčaju znatno kasnije nego što je to bio običaj prije. I dok je prije bilo uobičajeno vezati se za nekoga brakom u dvadesetim godinama, sve više parova odlučuje se na taj korak, ako se odluče, tek nakon tridesete. Ako ste pred vjenčanjem, a prošli ste tridesetu, vjerojatnije je da ćete se razvesti.  

Tako tvrdi stručnjak za veze i obitelj te profesor sociologije na Sveučilištu Utah, Nicholas Wolfinger. On je proveo opsežno istraživanje da otkrije postoji li povezanost između dobi stupanja u brak i vjerojatnosti za razvod. 

Proučavao je podatke broja skopljenih brakova i dobi parova u razdoblju od 2011. do 2013., a obuhvatio je osobe dobi od 15 do 44. godine života. 

Otkrio je da najmanji rizik od razvoda imaju parovi koji su sklopili brak u kasnim dvadesetima, dok najveću stopu razvoda imaju oni koji su sudbonosno DA izrekli sredinom i krajem tridesetih jer su u toj dobi, napominje Wolfinger,  osobe najmanje sklonu kompromisu i promjeni životnih navika, piše Večernji list.


hr Sun May 20 2018 09:15:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .