Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58eff3c1b473983b228b4579/80
Foto: Pixabay

Svako jutro jedno jaje.... Vrijedi li isto i za djecu?

Neka su djeca luda za jajima bez obzira na to na koji su način ona pripremljena: kuhana, pržena, kajgana, poširana...., no roditelji se često pitaju koliko ih je u zdravoj dječjoj prehrani previše.

Njemačka nutricionistkinja Nadia Roewe preporučuje da djeca u dobi između jedne i tri godine života tjedno konzumiraju jedno do dva jaja, a nešto starijima u dobi između četiri i šest godina tjedno savjetuje dva jaja. 

Navedena količina se odnosi i na jaja u obrađenoj hrani, poput tijesta i kolača. 

I manja odstupanja su dopuštena, dok god se ne pretjera u odnosu na tjedno preporučenu količinu. 

"Ako su djeca za vrijeme uskršnjih blagdana pojela više jaja, roditelje to ne treba zabrinjavati jer neće odmah utjecati na njihovi zdravstveno stanje", kazala je nutricionistkinja. 

Istaknula je da roditelji ne bi trebali brinuti zbog količine kolesterola u žutanjku jer dječji organizam to uspijeva sam izregulirati, kaže Roewe, podsjećajući da žutanjak "sadrži relativno visoku količinu masnoća".

Ne treba zaboraviti da je jaje idealna namirnica za sve one koji ga dobro podnose jer ima proteine sa svim esencijalnim aminokiselinama, vitamine i minerale.

Kad je riječ o sasvim maloj djeci, odnosno dojenčati, postavlja se pitanje kada u njihovu prehranu uključiti jaje s obzirom na nerazvijen enzimatski sustav njihove probave.

Stajališta i mišljenja stručnjaka prilično se razlikuju, no većina ih se slaže da se jaje u prehranu male djece može početi uvoditi već od šestog mjeseca života, odnosno istovremeno kad se prelazi na kašice na bazi mesa i ostalu alternativnu prehranu, a pritom treba podsjetiti da je majčino mlijeko primarna hrana. 

Mnogi pedijatri preporučuju da se od šestog mjeseca do djetetove godine dana žumanjak pomiješa s drugom hranom u kašicu. Zbog opasnosti od salmonele žumanjak mora biti kuhan. 

Treba istaknuti da svako jaje sadrži nekoliko ključnih gradivnih elemenata za stanične membrane, moždano i živčano tkivo, a to su holin, folna kiselina i B12 vitamin.

Holin je glavna sirovina za građu dviju supstancija - svingomielina i fosfatidilholina, koje čine najveći dio moždane mase. 

Mnogi roditelji izbjegavaju uključiti jaja u dječju prehranu zbog kolesterola.

Istraživanja iz 2010. godine pokazala su da kolesterola u jajima ima manje nego što se ranije vjerovalo te da u njima ima 30 posto više D vitamina nego što su znanstvenici ranije mislili.  

Općenito, odrasli zdravi ljudi mogu konzumirati jedno jaje dnevno, a kod male djece ne treba pretjerivati, no ne treba se ni plašiti kolesterola iz jaja, već oksidiranog kolesterola u tijelu koji ima tendenciju taloženja u krvnim žilama.

Danas je poznato i to da se plakovi talože i u žilama osoba koje uopće ne konzumiraju jaja jer sve ovisi produkciji u jetri i metabolizmu, takozvanog unutarnjeg kolesterola.

Facebook komentari

hr Wed Apr 19 2017 16:00:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Za majke Srebrenice je predsjednica Grabar-Kitarović i dalje "kraljica Balkana"

Srebreničke majke sastale su se s hrvatskom predsjednicom u Sarajevu u sklopu njezina službenog posjeta Bosni i Hercegovini

Predstavnice udruge "Majke Srebrenice" odale su u srijedu priznanje hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović za potporu koju im je pružala istaknuvši kako među njima nema nikakvih nesporazuma te kako je ona za njih i dalje "kraljica Balkana" kako su je titulirali kada je 2015. posjetila memorijalni kompleks u Potočarima obilježavajući dvadesetu obljetnicu srpskog genocida nad srebreničkim Bošnjacima. 

Srebreničke majke sastale su se s hrvatskom predsjednicom u Sarajevu u sklopu njezina službenog posjeta Bosni i Hercegovini, a taj susret uslijedio je nakon polemika izazvanih različitim interpretacijama predsjedničinih ocjena o opasnosti od islamskog radikalizma u toj zemlji.

Iz udruge "Majke Srebrenice" zbog toga su na adresu hrvatske predsjednice u rujnu prošle godine uputili otvoreno pismo u kojemu su joj predbacili kako preuveličava tu opasnost a BiH predstavlja utočištem terorista.

"Danas smo o tome malo razgovaraki. Kada osjetimo da nas netko uvrijedi onda to i kažemo", kazala je novinarima predsjednica udruge "Majke Srebrenice Munira Subašić dodajući kako je zapravo taj nesporazum "bio riješen i ranije".

"Zamjerili smo joj ali nismo se naljutili", pojasnila je Subašić

Kazala je kako je Grabar-Kitarović kao jedina predsjednica neke države u regiji "bila i ostala kraljica Balkana".

"Bili smo joj zahvalni kada je 2015. došla u Potočare i tamo izgovorila pravu riječ odnosno kazala da se tamo dogodio genocid", kazala je Subašić.

Podsjetla je kako je u Srebrenici 1995. bilo i ubijenih Hrvata pa udruge koje okupljaju članove obitelji žrtva tamo stoga žele napraviti kapelu kako bi se i katolici mogli pomoliti.

Razgovarali su i o konferenciji planiranoj 2018. sa studentima šest država s područja bivše Jugoslavije na kojoj bi se razgovaralo o srebreničkom genocidu a a hrvatska je predsjednice, kazala je Subašić, obećala biti jednim od pokroviteljem skupa.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 18:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović kaže da BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u srijedu u Sarajevu kako je Hrvatska uvijek bila i ostat će prijatelj BiH i snažan zagovornik jednakopravnosti svih njezinih naroda i građana, te je istodobno je izrazila žaljenje zbog nepotrebnih političkih sukoba između dužnosnika dviju država proteklih tjedana, uključujući i optužbe koje su iz BiH stizale na njezin račun.

"Na žalost, često su mi pripisivane izjave koje nisam davala", kazala je predsjednica na konferenciji za novinstvo održanoj nakon sastanka s predsjedateljem i članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem na početku njezina službenog trodnevnog posjeta BiH.

Kazala je kako je u Sarajevo došla da bi poslala jasne i nedvojbene poruke o politici Hrvatske i svojim osobnim stajalištima prema BiH.

"Moja prva dužnost je štititi nacionalne interese Hrvatske i hrvatskog naroda ali isto tako želim graditi mir i prijateljstvo sa susjednim državama i nema zemlje s kojom je to potrebnije raditi nego s BiH. Hrvatska je obvezna pozorno pratiti zbivanja u BiH i prijateljski ukazivati na te procese, a to se nikako ne može tumačiti kao miješanje u unutarnja pitanja", kazala je hrvatska predsjednica podsjećajući na obveze koje Hrvatska ima kao potpisnica Washingtonskog i jamac Daytonskog sporazuma.

Dodala je kako i osobno želi podržati BiH kao prijatelj te zemlje i da Hrvatska želi BiH samo dobro u unutarnjem razvoju i na putu ka članstvu u EU i približavanju NATO-u.

Razgovore s članovima Predsjedništva BiH opisala je "vrlo otvorenima" ustvrdivši kako je dominirala pozitivna dimenzija te je najavila intenziviranje komunikacije i rješavanje otvorenih pitanja kroz "tihu diplomaciju". Kazala je kako otvorena pitanja bespotrebno opterećuju uzajamne odnose.

Podsjetila je kako je Hrvatska uložila gotovo milijardu eura u gospodarstvo u BiH dok je vanjskotrgovinska razmjena između dviju država samo u protekloj godini razmjena iznosila 1,6 milijardi eura, što jasno ilustrira povezanost RH i BiH.

Grabar-Kitarović je ocijenila kako je stoga žalosno što se posljednjih tjedana i mjeseci u obje države stvarala negativna klima i oko njezina posjeta i oko uzajamnih odnosa pa je stoga vrijeme u izravnom razgovoru i dijalogu poslati jasne i nedvojbene poruke o potrebi jačanja suradnje i prijateljskih odnosa.

Promjena izbornog zakona ključni izazov

Hrvatska predsjednica je istaknula kako čelnicima BiH moraju riješavati otvorena pitanja u zemlji na temelju jednakopravnosti konstituvnih naroda i svih njezinih građana, uključujuči tu kao "ključni izazov" očekivane promjene izbornog zakona na tragu odgovarajućih sudskih presuda, pri čemu je prvenstveni cilj izbjeći eventualni paralizu vlasti nakon izbora najavljenih za listopad. Hrvatska pritom ne želi nametati nikakva rješenja, istaknula je Grabar-Kitarović.

Brigu za hrvatski narod u BiH opisala je kao sastavni dio brige za dobrobit svih naroda i građana u BiH.

"Bojim se... da se to često promatra kao igra 'nultoga zbroja' odnosno da je dobitak za jedan narod automatski gubitak za drugi. To tako ne može i ne treba biti, a zalagnje za prava hrvatskog naroda ni na koji način ne znači da bi to trebalo biti na račun drugih naroda i nacionalnih manjina", kazala je Grabar-Kitarović. Kazala je i kako BiH nije imala nema i neće imati većeg zagovornika svog europskog puta od Hrvatske a isto se odnosi i na približavanje NATO-u.

Istaknula je i kako Hrvatska odlučno zagovara jačanje regionalne stabilnosti i suradnje uz ocjenu kako je preduvjet trajnog mira i stabilnosti jugoistoka Europe da sve države regije koje to žele uđu u EU i NATO. 

Komentirajući optužbe na da je preuveličavala opasnost od islamskog radikalizma u BiH, predsjednica je kazala kakao su sve dvojbe oko toga raščišćene u kontaktima čelnika obavještajnih agencija dviju država, a najvažnije od svega je da sigurnosne službe u cijeloj regiji sada još bolje surađuju i razmjenjuju informacije kako bi spriječile moguće prijetnje.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović izrazio je zahvalnost hrvatskoj predsjednici na njezinu odnosu prema BiH, izražavajući nadu kako će ovaj posjet doprinijeti stabiliziranju stanja u toj zemlji.

"Uvjeren sam da je sve ono što ste do sada radili bilo u interesu jačanja odnosa između Hrvatske i BiH", kazao je Čović, dodajući kako postoji puno prostora za jačanje gospodarske suradnje te prometne i energetske povezanosti dvije države.

Kazao je i kako vjeruje da nijedno otvorenih pitanja u odnosima između dvije države nije toliko teško da se ne može riješiti razgovorom.

Ustvrdio je kako BiH sama treba urediti svoje unutarnje odnose, a Hrvatska joj u tome treba biti partner.

Nakon sastanka s članovima bosanskohercegovačkog državnog vrha u programu posjeta hrvatske predsjednice su odvojeni susreti s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem te s članovima kolegija dva doma Parlamenta BiH.

Nakon toga uslijedit će njeni susreti s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom te s predstavnicama udruge koja okuplja majke iz Srebrenice.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 14:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Sarajevo: Prosvjed protiv posjeta Grabar-Kitarović privukao tek desetak sudionika

Manja skupina prosvjednika okupila se u srijedu pred hrvatskim veleposlanstvom u Sarajevu u povodu posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako bi iskazali nezadovoljstvo politikom Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

U prosvjedu koji je ranije najavila udruga Bošnjački pokret za ravnopravnost sudjelovalo je desetak osoba koje su nosile plakate s porukama protiv "tuđmanizacije BiH" te zahtjevima da hrvatska predsjednica iskaže poštovanje prema "žrtvama agresije na BiH".

Neki od sudionika nosili su i plakate s fotografijama pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na kojima je pisalo kako je on zločinac.

Prosvjed je predvodio predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost Sejfudin Tokić no to okupljanje nije privuklo veću pozornost prolaznika.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 12:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Krstičević primljen u Kuću slavnih Ratne škole kopnene vojske SAD-a

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević primljen je u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole kopnene vojske SAD-a, a svečanost tim povodom održat će se 27. ožujka u kompleksu Ratne škole kopnene vojske u vojnoj bazi Carlisle Barracks u Pensilvaniji, objavilo je u ponedjeljak Ministarstvo obrane (MORH).

Krstičević je prvi hrvatski časnik koji je završio Ratnu školu kopnene vojske SAD-a - najvišu obrazovnu institucije Kopnene vojske, najveće grane Oružanih snaga SAD-a, osnovanu 1904. godine - koji će biti primljen u njezinu Kuću slavnih međunarodnih polaznika (International Fellows Hall of Fame U.S. Army War College).

Obavijest o tome dobilo je Hrvatsko vojno diplomatsko predstavništvo u SAD-u od američke Kopnene vojske, navodi MORH.

US Army War College ministar Krstičević završio je 1998. godine i prvi je časnik Oružanih snaga RH koji je završio takvu vrstu školovanja na ovoj prestižnoj američkoj obrazovnoj instituciji koja priprema časnike i civilne dužnosnike za stratešku razinu dužnosti i vođenja, navodi MORH.

Do sada je tu ratnu školu uspješno završilo 11 hrvatskih časnika, a trenutno se na školovanju u Carlisle Barracks nalazi jedan časnik Oružanih snaga RH.

Procedura primanja u Kuću slavnih sastoji se od nominacije, postupka odobravanja te svečanog prijema odnosno davanja počasti bivšem polazniku u prostorijama Ratne škole.

Nominacija je u nadležnosti američkih časnika koji se nalaze na službi u stranim zemljama ili zapovjednika teritorijalnog američkog borbenog zapovjedništva, a pismo nominacije odobrava veleposlanik ili šef diplomatske misije SAD-a. Time se osigurava potvrda o časnoj i profesionalnoj službi predložene osobe i njegovoj dostojnosti za navedeno priznanje, što u svim aspektima treba biti u skladu s profesionalnim, etičkim i moralnim vrijednostima Kopnene vojske SAD-a, navodi MORH. 

Suglasnost i odobrenje daju Ministarstva obrane te Državno tajništvo SAD-a, a nakon odobrenja, osoba koja je dobila priznanje poziva se na svečanost formalnog prijema u Hall of Fame. 

Ratnu školu pohađali su američki zapovjednici i dužnosnici poput Dwighta D. Eisenhowera, Georgea S. Pattona i Omara Bradleyja, kao i svi najviši časnici u sadašnjoj strukturi Kopnene vojske, a uz američke polaznike svake godine školu pohađa oko 80 međunarodnih studenata, vojnih časnika ili civilnih polaznika, iz savezničkih zemalja i bliskih partnera SAD-a, sa svih kontinenata. 

Do sada je takvo priznanje primilo oko šezdeset pet međunarodnih polaznika Ratne škole, a među njima i sadašnji predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi, ambasador i bivši ministar obrane Australije Duncan E. Lewis, bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a danski general Knud Bartels, te sadašnji ili bivši načelnici glavnog stožera Kanade, Italije, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Češke, Nizozemske, Norveške, Indije, Kolumbije i brojnih dugih zemalja, navodi MORH.

"Kopnena vojska osnovala je Hall of Fame u Ratnoj školi kako bi pružila prestižno i vidljivo poštovanje i priznanje međunarodnim polaznicima koji su kroz profesionalnu karijeru postigli najvišu vojnu ili civilnu poziciju u svojim zemljama ili koji su imali ekvivalentnu poziciju po položaju ili odgovornosti u multinacionalnoj organizaciji", navodi MORH.



Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 16:22:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .