Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5856db461eea8f1e668b45f7/80
Foto: Matica sindikata

Dogovor o rastu osnovice plaća postigle državne službe, ali ne i javne

Godinu su obilježili i štrajkovi pirotehničara i djelatnika zagrebačkog Studentskog centra koji su oba završili uspješno potpisivanjem kolektivnog ugovora kao i radnika riječkog TIBO-a isplatom plaća te prosvjedi sindikata koji djeluju u Hrvatskim željeznicama zbog otkazivanja ugovora o radu i smanjenju radničkih prava. Stoga su Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat infrastrukture HŽ uputili su zahtjev Vladi i resornim ministrima da još jednom preispitaju proračunske stavke namijenjene željeznici

Sindikalnu scenu u godini na izmaku obilježili su postizanje dogovora Vlade sa sindikatima državnih službi o rastu osnovice plaća za šest posto u tri navrata tijekom iduće godine (početkom siječnja, kolovoza i studenoga), ali i nepostizanje dogovora sa sindikatima javnih službi o realizaciji tog sporazuma iz 2009.

Prema njemu je tada dogovoreno da će se radnicima u državnim i javnim službama povećati, odnosno vratiti osnovica plaća za šest posto kada BDP bude rastao za više od dva posto uzastopno u dva tromjesječja.

Kada su se stekli uvjeti za ispunjenje sporazuma Vlada je dovela u pitanje njegovu pravnu utemeljenost, a pregovori su propali kada su se sindikati javnih službi odbili odreći isplate zaostataka za 2016. godinu. U međuvremenu je u prosincu istekao i Temeljni kolektivni ugovor pa je na snazi produžena primjena, a prema najavama u siječnju slijedi, nastavak pregovora kada se formiraju novi pregovarački odbori. 

Nezadovoljstvo sindikata izazvala je i odluka o ponovnoj odgodi isplate otpremnina  policijskim djelatnicima koji odlaze u mirovinu. Sindikat policije Hrvatske prosvjedovao je protiv Vladina prijedloga da se primjena odredbi Zakona o policiji, kojima se reguliraju prava na ostvarivanje otpremnina prilikom odlaska u mirovinu, odgodi za još dvije godine, odnosno do 1. siječnja 2019. godine. SPH poručio je da se, s obzirom na već više od dvije godine pozitivnog ekonomskog oporavka, došlo vrijeme da se ta odredba Zakona o policiji počne primjenjivati. 

Porezna reforma donijet će vrlo malo ili ništa građanima s najnižim primanjima, ocijenili su čelnici Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel u studenome uoči sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), na kojoj su premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili poreznu reformu socijalnim partnerima. "Kada je riječ o porezu na dohodak, vidljivo je da oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa ili vrlo malo, pa čak i ono što na prvi pogled izgleda izuzetno dobro, povećanje odbitaka za uzdržavane članove obitelji, odnosno djecu i povećanje neoporezivog dijela plaće, za one s nižim primanjima neće imati efekta", kazao je Sever.

Godinu su obilježili i štrajkovi pirotehničara i djelatnika zagrebačkog Studentskog centra koji su oba završili uspješno potpisivanjem kolektivnog ugovora kao i radnika riječkog TIBO-a isplatom plaća te prosvjedi sindikata koji djeluju u Hrvatskim željeznicama zbog otkazivanja ugovora o radu i smanjenju radničkih prava. Stoga su Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat infrastrukture HŽ uputili su zahtjev Vladi i resornim ministrima da još jednom preispitaju proračunske stavke namijenjene željeznici.

U povodu smrtnog stradavanja pirotehničara i ranjavanja dvojice u travnju u Ličkom Ribniku, iz Sindikata humanitarnog razminiranja i Samostalnog sindikata Hrvatske ponovno su upitali do kada će profit biti ispred sigurnosti ljudi. Povjerenik Sindikata humanitarnog razminiranja Stjepan Tadić upozorio je  da je sigurnost pirotehničara ugrožena kao nikada do sada. Štrajk u jedinoj državnoj tvrtki za razminiranje Mungos razminiranje d.o.o. tijekom srpnja započeo je nakon prekida procesa kolektivnog pregovaranja, neuspješnog okončanja postupka mirenja i neprihvaćanje sindikalnih zahtjeva za povećanjem plaće na 15.000 kuna bruto. Tridesetak djelatnika tvrtke za razminiranje Mungos razminiranje svakodnevno su prosvjedovali na zagrebačkom Markovom trgu, nakon što štrajkaše nije primio ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, jer je bio izvan Hrvatske te je predstavnike pirotehničara Mungosa primila njegova zamjenica Lidija Pelivan. 

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković primio je predstavnike štrajkaškog odbora tvrtke Mungos razminiranje d.o.o. i obećao im da će poduzeti korake za rješavanje situacije na pravedan način. Pirotehničari Mungosa upoznali su premijera s razlozima zbog kojih štrajkaju već dva tjedna, kao i sa stanjem i problemima u djelatnosti razminiranja s kojima se svakodnevno susreću Između ostalog, upozorili su na nužnost sklapanja Kolektivnog ugovora. Neusuglašeno je pitanje povećanja plaća, jer je svima u tvrtki povećana, osim pirotehničarima na terenu. Pirotehničarima "Mungosa", koji su u štrajku osam dana,  udovoljit će se u njihovim zahtjevima za povećanje plaće i potpisivanje kolektivnog ugovora, koji bi trebao biti potpisan, izjavio je nakon sastanka s ministrom unutarnjih poslova Vlahom Orepićem, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. U jedinoj državnoj tvrtki za razminiranje "Mungos razminiranje" d.o.o. štrajk je počeo 5. srpnja, nakon prekida procesa kolektivnog pregovaranja, neuspješno završenog postupka mirenja i neprihvaćanja sindikalnih zahtjeva za povećanje plaće na 15 tisuća kuna bruto.

Sindikati Studentskog centra u studenome pokrenuli štrajk, u Upravi SC-a kažu da je odaziv slab, a sustav funkcionira normalno, uključujući studentsku prehranu i Student-servis. Sanacijski upravitelj SC-a Mirko Bošnjak rekao je da cijeli sustav radi bez zastoja, a za štrajk se izjasnilo svega 25 od ukupno 951 zaposlenika zagrebačkog SC-a. Predsjednica štrajkaškog odbora radnika SC-a Biserka Sertić ustvrdila je da je odaziv štrajku 40 posto te demantirala tvrdnje uprave o slabom interesu radnika za štrajk. Pedesetak radnika zagrebačkog Studentskog centra (SC) okupilo se na prosvjedu ispred menze SC-a "Cvjetno naselje", u organizaciji četiriju sindikata koji djeluju u zagrebačkom SC-u, poručujući da neće odustati od štrajka dok se ne potpiše već usuglašeni kolektivni ugovor. "Štrajkamo zato što smo završili kolektivne pregovore, usuglasili tekst oko cijelog KU-a, a onda je Uprava odbila potpisati", rekla je predsjednica sindikalnog pregovaračkog odbora Biserka Sertić. 

Podružnica Sindikata EKN-a u Imunološkom zavodu pozvala je Vladu na očuvanje strateške, vrijedne i kvalitetne proizvodnje lijekova iz krvi i virusnih i bakterijskih cjepiva, te upozorila da još nije provedena odluka prethodne Vlade o pretvorbi trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva. Imunološkom zavodu nužan je nastavak proizvodnje jer bez toga ne može opstati, poručila je sindikalna povjerenica u Zavodu Lidija Jagarinec. Predstavnici EKN zatražili u svibnju od Vlade da hitno poduzme mjere da se odblokira račun Imunološkog zavoda d.d., kojemu zbog potraživanja od 13 milijuna kuna prijeti stečaj. 

Prvog svibnja na Međunarodni praznik rada uz parole  "Kapital napada", "Tvornice radnicima" i "Vrijeme je za otpor", prosvjednu povorku središtem Zagreba organiziralo je nekoliko sindikata i udruga civilnog društva, koji su pozvali građane na generalni štrajk zbog ugrožavanja radničkih prava i epidemije siromaštva u Hrvatskoj.

Sindikata metalaca Hrvatske zatražio je u svibnju od Vlade da Končar elektroindustriju d.d. vrati na popis trgovačkih društava od posebnog interesa za državu i dubinsku analizu nakon koje bi se razmotrila mogućnost i način prodaje državnih dionica.

Mirnim prosvjedom pod nazivom "5 do 12", održanim u rujnu pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta u organizaciji Sindikata hrvatskih učitelja, upozoreno je na nepoštovanje kolektivnih ugovora, nepravilnosti u sustavu i nanošenje štete državnom proračunu.Od mjerodavnog ministarstva tražimo da se pošalje dopis svim ravnateljima da je obvezatno poštovanje kolektivnog ugovora, istaknula je predsjednica SHU-a Sanja Šprem.

U povodu podnošenja četiriju tužbi na zagrebačkom Općinskom sudu zbog neisplaćenih povećanja osnovica za plaće zaposlenima u javnom sektoru predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić istaknuo je kako je time zakinuto oko 180.000 zaposlenika u kulturi, obrazovanju, zdravstvu i socijali za gotovo milijardu kuna. Stipić je upozorio je da bi nedavne pravomoćne presude Županijskih sudova u Osijeku, Splitu i Karlovcu, u korist nastavnika kojima je u 2013. isplaćena manja jubilarna nagrada od one zajamčene kolektivnim ugovorom, mogle okrenuti masovne sudske tužbe koje bi državu koštale više od 300 milijuna kuna, dodavši kako to nije 'jedini kostur iz ormara' bivšeg ministra rada Miranda Mrsića.



Facebook komentari

hr Fri Dec 30 2016 09:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59240d65b9e03ec2178b45da/80
Foto: Screenshot / YouTube

Čeka se dolazak Ante Todorića i raspisivanje tjeralice za Ivicom Todorićem

U ponedjeljak rano ujutro istražitelji su pokucali na vrata Kulmerovih dvora, došli su u pretres zbog kriminala u Agrokoru. Tražili su Ivicu Todorića, Antu Todorića, Ivana Todorića i Hrvoja Balenta. Našli su samo zadnjega.
Prva trojica nalaze se van Hrvatske. Gdje točno? Ante Todorić je sigurno u Londonu, potvrdio je to njegov odvjetnik Fran Olujić koji je otkrio da je njegov klijent odjavio boravište u Hrvatskoj i s 5. rujnom je prijavljen u Londonu. Gdje su Ivica i Ivan još uvijek nije poznato, kao destinacije gdje bi mogli biti navode se London i Beograd, javlja Index.

Najavljen dolazak Ante Todorića

Odvjetnici Ante Todorića već danima govore kako će njihov klijent doći na ispitanje. Iz Londona je "krenuo već neki dan", a kako je jučer kazao Olujić njegov dolazak u Zagreb očekuje se danas ili najkasnije sutra ujutro.

Novinari su i jučer čekali Todorića na aerodromu, no nije se pojavio. U međuvremenu se proširila informacija kako će on doći avionom u neku od susjednih država te će zatim autom doći do Zagreba.

Tjeralica za Ivicom Todorićem

Danas bi trebala biti raspisana i tjeralica za Ivicom Todorićom nakon čega bi se aktivirao i europski uhidbeni nalog.

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 08:45:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e8fb18b9e03e9b888b4576/80

Todorićev mlađi sin luksuznu dubrovačku vilu naglo prodao svojim kumovima

Zahtjev za promjenu vlasništva, a na temelju kupoprodajnog ugovora, podnesen je sredinom ožujka ove godine, a kao nova vlasnica ovih se dana u zemljišne knjige upisala Iris Valentić

U jeku krize s Agrokorom, koja već nekoliko mjeseci potresa hrvatsko gospodarstvo, mlađi sin Ivice Todorića, Ivan, odlučio se riješiti (prodati) luksuzne nekretnine u Dubrovniku. - piše DuList

Riječ je o vili na Pločama, nedaleko od tvrđave Revelin, koju je Ivan Todorić prije tri godine dobio na dar od oca Ivice. No, u cijeloj toj priči najzanimljiviji je kupac. Naime, zahtjev za promjenu vlasništva, a na temelju kupoprodajnog ugovora, podnesen je sredinom ožujka ove godine, a kao nova vlasnica ovih se dana u zemljišne knjige upisala Iris Valentić.

Upravo je ona 2011. godine istu vilu prodala Ivici Todoriću, koji ju je kasnije ugovorom o darovanju prenio na mlađeg sina. Svakako treba spomenuti kako Iris Valentić i Ivana Todorića veže i kumstvo budući da je Ivan bio vjenčani kum njenom suprug Ivanu Valentiću. Iris Valentić kćer je dubrovačkog poduzetnika Srećka Žuneca, koji je danas luksuznu vilu na Pločama kupio 2007. godine. Nekretnina, koja ima svojstvo spomenika kulture, bila je u derutnom stanju, a riječ je o obiteljskoj stambenoj zgradi i tada ruševnoj vrtnoj zgradi s pripadajućim zemljištem ukupne površine od 649 ‘kvadrata’. Prije Žunecove kupnje ovaj je spomenik kulture bio po pravu prvokupa ponuđen Vladi RH, Gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no interesa za kupnju nije bilo. Svakako se treba prisjetiti kako je to bilo ‘zlatno doba’ tržišta nekretnina na krajnjem jugu Hrvatske kada su dubrovački ‘kvadrati’ itekako bili na cijeni.

Od Žuneca do Todorića i natrag

Nekretninu u ne baš sjajnom stanju Žunec je odlučio obnoviti i pretvoriti u luksuzni objekt za goste veće platežne moći s vanjskim bazenom koji objektu, budući da je smješten u blizini gradskih zidina, daje posebnu vrijednost. No, Žunec je svoju vilu 2010. godine darovao kćeri Iris udanoj Valentić, a koja ju je, dakle, prodala Ivici Todoriću. Inače, Iris se 2009. godine udala za Ivana Valentića, sina nekadašnjeg hrvatskog premijera Nikice Valentića, kojemu je kum na vjenčanju bio dakle mlađi Todorićev sin Ivan. Upravo je njemu otac Ivica darovao ovu dubrovačku vilu. Naime, Todorić je vilu od Iris Valentić kupio 2011. godine kada je izvršena predbilježba prava vlasništva, no tek dvije godine kasnije izvršena je uknjižba vlasničkog prava. Nedugo nakon toga Ivica Ugovorom o darovanju vilu prepušta svome sinu Ivanu, koji je sve do nedavno bio upisan kao njen vlasnik. No, Ivan je vilu odlučio ‘vratiti’ Iris Valentić, koja je tako nakon šest godina ponovno postala njenom vlasnicom. 

U jeku krize

Svakako treba istaknuti kako je kriza u koncernu Agrokor, gdje je u Nadzornom odboru kao predsjednik prije izvanredne uprave, sjedio Ivan Todorić, bila na vrhuncu upravo u ožujku kada je i predan zahtjev za upisom novog vlasnika ove dubrovačke vile, a na temelju ugovora o kupoprodaji. Već tada su se mediji u Hrvatskoj naveliko raspisali o imovini, odnosno o luksuznim pokretninama i nekretninama obitelji Todorić, a ovih dana sve se glasnije spominje i mogućnost kako će ruska Sberbanka krenuti u preuzimanje dijela privatne imovine Ivice Todorića i njegove obitelji koja je služila kao jamstvo za posljednji kredit od 100 milijuna eura. No, dubrovačka vila nema nikakvih terećenja. Inače, luksuzno uređena vila s privatnim bazenom, kojoj je danas vlasnica Iris Valentić, može se pronaći na internetskim tražilicama za iznajmljivanje pod nazivom Villa Revelin.- piše DuList

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

"Umirovljenici su nam siromašni, uvijek iste udruge dobivaju novac"

Prosječna starosna mirovina u prosincu bila je 2482 kune ili 42,5 posto prosječne neto plaće. Prosječna mirovina iznosila je 2255 kuna, udio te mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac iznosio je 38,6 posto

 Saborski klubovi u četvrtak su, razmatrajući Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za prošlu godinu još jednom upozorili na siromaštvo i težak položaj hrvatskih umirovljenika, ali i poručili kako će mirovine moći porasti tek kad se značajnije poveća broj osiguranika, odnosno zaposlenih.

 Koliko su naši umirovljenici siromašni govori i podatak da ih gotovo 95 tisuća ima mirovinu manju od 500 kuna, rekla je Dragana Jeckov (SDSS) zapitavši se kako uopće preživljavaju. Izgleda da umirovljenici nisu stup ovog društva, da nisu nosili teret njegove izgradnje, tako su degradirani, primijetila je zastupnica.

Zavod je na kraju prošle godine evidentirao 1,2 milijuna korisnika i 1,4 milijuna osiguranika, omjer između te dvije skupine bio je 1 : 1,17, godinu prije bio je 1 : 1,15.

Prosječna starosna mirovina u prosincu bila je 2482 kune ili 42,5 posto prosječne neto plaće. Prosječna mirovina iznosila je 2255 kuna, udio te mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac iznosio je 38,6 posto.

Zabrinjava nizak udio prosječne mirovne u prosječnoj plaći, baš kao i porast broja invalidskim mirovina za čak 33 posto, kaže Mirando Mrsić (SDP) i ističe da se bez 400 do 500 tisuća novozaposlenih neće moći održati ni zdravstveni, ni mirovinski sustav.

Bunjac: Smanjimo zastupnicima plaće na 500 kuna

I HNS-ova zastupnica Božica Makar priznaje da će se o značajnijem povećanju mirovina moći razmišljati tek kad se poveća broj osiguranika i to "za najmanje sto tisuća". Treba zadržati svakog građanina da ostane u Hrvatskoj, u suprotnom trebat će razmišljati o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, rekla je Makar. 

Njezina konstatacija da su mirovine "stvarno niske" i da nisu dovoljne za pokriće osnovnih potreba, ali da "treba biti svjestan realnosti", razljutila je Branimira Bunjca (ŽZ) koji je predložio da se svim zastupnicima plaće smanje na 500 kuna, te da je to realnost dok se ne nađe način da se poboljša položaj umirovljenika.

Siguran sam da bi do 1. studenoga dobili niz kreativnih rješenja, a mirovine se povećale, rekao je Bunjac koji je Vladu prozvao da ne rješava problem umirovljenika.

Zapitao se i tko bi to useljavao u Hrvatsku, te ustvrdio da bi to bili samo oni koji imaju manje od nas, konkretno građani BiH, Crne Gore, Makedonije...

Klubovi su pohvalili rad samog Zavoda, koji je na kraju prošle godine zapošljavao 2597 radnika, 84 manje nego godinu prije.

Zekanović: Godinama iste udruge dobivaju novac

Sabor je raspravio izvješća o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za prošlu i pretprošlu godinu, pri čemu je Hrvoje Zekanović (Hrast) ustvrdio da se novac već 15 godina dijelio udrugama po svjetonazorskom i ideološkom ključu, "a ne kako je trebalo".

Pobrojao je tko je sve dobivao novac, te naveo da je to bila i Documenta Vesne Teršelić koja je "eksplicitno" rekla da je Domovinski rat bio građanski. Ta udruga isključivo služi za revizionizam, za širenje neistina o Domovinskom ratu, ustvrdio je Zekanović i poručio da je protiv toga da uvijek iste udruge, sa istog, lijevog spektra, po inerciji godinama dobivaju novac.

Neka se u nevladine udruge pošalje financijska policija i neka se same financiraju, predložio je nezavisni zastupnik Željko Glasnović.

Moji su stavovi suprotni Documenti, no aktivizam je u društvu bitan, rekao je Miro Bulj (Most), koji je problematizirao kriterije podjele novca, te broj zaposlenih u Nacionalnoj zakladi.

Sladoljev: Za dobiveni novac iphone 'sedmica'

Mostov zastupnik Marko Sladoljev traži bolju kontrolu novca koji dobiju udruge. Imam informaciju da je čelnik jedne udruge za dobiveni novac od Zaklade kupio iphone 'sedmicu', naveo je zastupnik.

Rad Zaklade godišnje stoji oko 4 milijuna kuna, dobar dio pokriven je iz tehničke pomoći Europskog socijalnog fonda, u Zakladi je 10-ak zaposlenih u nacionalnom odjelu te 20-ak na programskom i financijskom praćenju udruga koje su dobile sredstva iz ESF, a kriterije financiranja propisala je Vlada, rekao je Luka Bogdan, zamjenik ravnateljice Zaklade.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e8d874b9e03e86878b45cd/80
Foto: Pixabay

Vakula je reko: Razdoblje stabilnog i iznadprosječno toplog vremena uskoro završava

U većini ćemo krajeva ponovno imati kišu, uglavnom kratkotrajnu, a i temperatura će se sniziti na vrijednosti bliže prosječnima posljednjeg desetodnevlja listopada, kazao je Vakula
Razdoblje stabilnog i iznadprosječno toplog vremena, te uglavnom suhog, kakvo u ovoj kombinaciji u ovo doba godine i nije baš tako često, uskoro završava. U većini ćemo krajeva ponovno imati kišu, uglavnom kratkotrajnu, a i temperatura će se sniziti na vrijednosti bliže prosječnima posljednjeg desetodnevlja listopada, gdje kad prolazno i niže od njih. I to nije sve - promjena ima i u dugoročnijoj prognozi. - kaže glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Listopad

Posljednjih je dana
, pod djelovanjem polja povišenoga tlaka zraka, oborine bilo vrlo malo, većinom i nimalo. I do nedjelje će oborine uglavnom izostati, pa će mjestimice ovo biti jedno od u povijesti malobrojnih sasvim suhih razdoblja od 12. do 22. listopada. Ponegdje čak i bez ijedne kišne kapi. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Marjanu iznad Splita posljednji se puta to dogodilo 1995. godine, i prije toga još samo u 4 listopada, a svakodnevni podaci postoje od 1948. godine. U zagrebačkome Maksimiruposljednji put još davnije, 1978. godine. I prije toga još samo 1968., 1965., 1959., i 1956., a svakodnevni podaci postoje od 1949.

Ovi su dani u mnogim mjestima i kao malo koji ovog dijela godine po iznadprosječno visokoj najvišoj dnevnoj temperaturi zraka. Ostvare li se prognoze do kraja tjedna, za što postoji vrlo velika vjerojatnost, u Maksimiru će ovo biti prvi niz u povijesti mjerenja od 10 dana, od 12. do 21. listopada, s najvišom temperaturom zraka 20,0 °C i višom, a oko 20 °C bit će i u nedjelju, pri čemu je srednja najviša temperatura viša od ovogodišnje u istom razdoblju bila samo 2014. godine. Podjednaka iznimnost, blizu rekordne, bilježi se i drugdje u Hrvatskoj, primjerice, u Rijeci, Kninu i Splitu.

I premda će još iznadprosječno toplih dana u nastavku godine jamačno biti, poneki vjerojatno barem ponegdje već u sljedećem tjednu, ovako dugotrajno i toplo razdoblje, kakvo imamo od 12. listopada, i koje ćemo imati do kraja ovoga tjedna, ove se godine diljem Hrvatske gotovo sigurno više neće ponoviti. Što i ne treba čuditi, budući da je već druga polovina listopada.

Slijedi promjena - kiša, bura, zahlađenje, u gorju i snijeg

Lagani pad tlaka i sve češći i osjetniji jugozapadnjak i jugo predznak su završetka djelovanja anticiklone u našem dijelu Europe i skore promjene vremena, s oborinama i zahladnjenjem. Prošlih smo dana od oborine imali samo mjestimičnu izmaglicu i rosulju iz niskih oblaka i magle, najčešće na zadarskom području, a već od sutra na Jadranu će biti i češće i zamjetnije oborine, osobito na sjevernom dijelu. 
Tijekom nedjelje, u većini krajeva vjerojatno tek kasno poslijepodne te osobito navečer i u noći na ponedjeljak kiše će biti gotovo posvuda, često i u obliku pljuskova, gdjegod i obilnijih, praćenih munjama i gromovima. Zapuhat će sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u unutrašnjosti kratkotrajno i jak, a i temperatura će se naglo sniziti pa će u gorju biti moguć i snijeg. Za drugu polovinu listopada ništa neobično, ali ako se zna da je najniža temperatura zraka na Zavižanu danima viša od 6 °C, štoviše, čak 3 dana zaredom nije se spuštala ispod 10 °C, te da je najviša već tjedan dana između 13 i čak 18 °C - red je upozoriti.

Na Jadranu će nakon često umjerenog i jakog juga u nedjelju, već navečer na sjevernom dijelu, tijekom ponedjeljka posvuda - zapuhati često jaka bura, gdjegod i olujna, ne samo na udare. 

Relativno će vjetrovito vjerojatno biti i u utorak, a od srijede se izračuni kompjutorskih modela atmosfere prilično razlikuju pa prognoza za posljednji listopadski tjedan trenutačno nije jako pouzdana - vjerojatnija je ponovna stabilizacija vremenskih prilika i zatopljenje, ali ne smije se isključiti ni mogućnost zadržavanja promjenljivijeg i relativno svježeg vremena.

Studeni

Ni prognoze za sljedeće mjesece, osobito one do kraja godine, nisu postojane kao što su bile za primjerice ljeto. Uostalom, tu nepostojanost već su pokazivale i potkraj rujna. Sudeći prema trenutačnim izračunima ona poznata: "Studeni od tuda mu ime, jer studeno on navišća vrime" djelomice će se ostvariti. Srednja mjesečna temperatura najvjerojatnije će u većini Hrvatske biti oko prosječne za studeni, ili malo viša, pri čemu je ponovno povećana vjerojatnost viška oborine u odnosu na srednje mjesečne vrijednosti.

Prosinac, zima

Još znatnije su se promijenile prognoze za prosinac. Najnoviji mnogobrojni izračuni različitih modela za dugoročno prognoziranje upućuju na pripremu dodatnih energenata za grijanje, zamjenu ljetnih u zimske gume te druge aktivnosti uobičajene prije zimske sezone, budući da je povećana vjerojatnost i za temperaturu zraka oko prosječne prosinačke, u mnogim mjestima čak i malo niže od nje, a i za povremeni snijeg. Ako slučajno i izostane onaj prirodni, budući da je trenutačno vjerojatniji manjak ukupne prosinačke količine oborine u odnosu na prosjek - uvjeta za stvaranje umjetnog će vrlo vjerojatno biti. 


Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 19:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .