Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd71f6a0e49386a168b475c/80
Foto: PIXABAY

Novi zakon mogao bi doslovno uništiti radnike: 'Stigao je propis koji nas vodi u provaliju’

Sindikati, poslodavci i struka kritični su prema novom Zakonu o zaštiti na radu koji je izglasan u Saboru. Za Net.hr o tom Zakonu govore Admira Ribičić iz HUP-a, Miroslav Hrašćanec iz Hrvatske udruge radničkih sindikata, inženjerka Ljiljana Kramarić i sudski vještak Perica Frković
“Kako s Vladom RH očito nema socijalnog dijaloga te nismo nigdje imali prilike iznijeti svoja stajališta, obraćamo vam se s molbom da odbijete usvojiti ovaj zakon koji ne sadrži ni procjenu učinaka propisa, jer je nekvalitetan ali, ono što je još važnije, imat će tragične posljedice za radnike”.

Pisali su tako potkraj rujna iz Saveza samostalnih snidikata saborskim zastupnicima uoči glasovanja o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu. Upozoravali su da se u klasičnom osmosatnom radnom vremenu u Hrvatskoj ozljede na radu događaju svakih deset minuta te da se stanje iz godine u godinu pogoršava.

Podsjetili su i na poginulog radnika u tvornici cementa u Vrsaru u ožujku ove godine, poginule radnike u Čepinu koji su stradali tijekom radova na kanalizaciji, poginulog građevinskog radnika iz Dubrovnika, ali ništa od toga nije urodilo plodom koji su očekivali. Saborska je većina sa 77 glasova “za” 12. listopada donijela Zakon kojim danas nisu zadovoljni ne samo sindikati, već ni poslodavci, a posebice ne struka koja ga je nazvala kozmetičkim i bez ikakvog smisla, piše net.hr

Korak unazad

“Zaštita na radu je ovim unazađena. Trebali su pojednostaviti kontrolu i zaštitu, a oni su ovim zakonom sve otežali i zakomplicirali. Vladi je očito cilj bilo samo provođenje svog obećanja, Akcijskog plana u kojem su obećali da će kroz zaštitu na radu rasteretiti poslodavce”, kaže nam predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Miroslav Hrašćanec, ističući pritom da je nezadovoljan i što su vladajući ostali gluhi na brojne primjedbe socijalnih partnera, ali i struke.

Ukazuje na veliki problem kod izmjene pravila pri izboru povjerenika za zaštitu na radu u tvrtkama, jer sada izbor tih povjerenika leži na poslodavcima. Broj tih ljudi, upozorava, inače je u padu pa je zaštita na radu samim tim ugrožena. Po novom zakonu, pojašnjava, za povjerenike treba provesti izbore, a to je poslodavcu trošak.

“Prije smo mi birali povjerenika i poslodavci su se samo složili. Sada nam se javljaju tražeći da opet preuzmemo te izbore, no i mi imamo problema. Nitko ne želi biti povjerenik, radnici za to nisu zainteresirani, posebno u tvrtkama u kojima to baš nije nužno”, govori Hrašćanec dodajući kako je čuo i da su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) nezadovoljni izmjenama.

Ušteda nigdje, a za struku baš ih briga

Njegove riječi potvrđuje nam direktorica za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a Admira Ribičić opisujući nam tijek donošenja zakona. Sve je kaže bilo u redu dok zakon nije otišao u prvo čitanje. Bili su uključeni u rad i čak se i dogovorili sa sindikatima, a onda kada se dokument trebao ponovno vratiti pred njih, prije drugog čitanja, to se nije dogodilo.

“Konačan zakon vidjeli smo tek kad je objavljen na stranicama Vlade. Bili smo iznenađeni i moram priznati da nas takvo ignoriranje jako zabrinjava. Oni jesu usvojili neke stvari koje smo tražili, međutim mi nigdje u tom zakonu ne vidimo uštede o kojima Vlada priča. Nikakve anlize o troškovima nisu provedene, a Vlada svoju uštedu pojašnjava ukidanjem jednog Zavoda. Mi tu sebi uštedu ne vidimo, a ne vidimo ni neke revolucionarne promjene”, kaže nam Ribičić.

Ogorčenje zbog zakona sa sindikatima i poslodavcima dijele i oni koji su se za zaštitu na radu obrazovali i koji o njoj mogu govoriti sa stručne strane. U glas tako ističu kako su poslodavci zaboravili da ulaganje u zaštitu nije trošak već ulaganje u zdravlje i život te smanjivanje troška (primjerice kod bolovanja). Zakonske promjene nazivaju kozmetičkima i također su nezadovoljni jer oni koji su pisali zakon nisu poštivali primjedbe i prijedloge struke.

Procjene mogu raditi ljudi nakon tri mjeseca tečaja

Inženjerka Ljiljana Kramarić pobrojila nam je samo neke od stvari u kojima je zakon loš. “Procjenu rizika tako su nekad radile ovlaštene tvrtke, liječnici medicine rada, sada, kaže, po novom rade poslodavci sami. Tražili smo da poslove zaštite na radu obavljaju stručne osobe, u slučaju da to nisu inženjeri da barem imaju pet godina iskustva, no ni to nije usvojeno. Vi tako sada možete otići na tečaj tri mjeseca i raditi procjene koje su nekad radili stručnjaci.

Nije prihvaćeno ni da se odbori sastaju ovisno o procjeni rizika u određenoj tvrtki, pa se sada jednako sastaju tamo gdje rade administrativci i u građevini koja je najviše na udaru. Izostavljen je pojam teške ozljede, smanjen je broj ljudi koji trebaju polagati prvu pomoć čime su primjerice u građevini povećali rizik od ozljeda”, nabraja inženjerka Kramarić i čini se da lošim vijestima nema kraja.

S njom se slaže i njezin kolega, dugogodišnji stručnjak zaštite na radu, danas sudski vještak Perica Frković. “Ovaj je zakon rađen da se nešto radi. No, po mom mišljenju zakon koji je vrijedio do 2009. bio je onaj kojeg nisu smjeli dirati, tek nešto dopuniti, možda mobingom i sličnim stvarima koje su se u međuvremenu promijenile. Inače on je bio u potpuno skladu sa smjernicama Europske unije. I ministar Mrsić je išao u promjene kako bi se smanjio broj ozljeda na radu, no nije napravio ništa jer se one nisu smanjile. Osmislili su tada novi Zavod da bi uhljebljivali ljude, sada ga gase tvrdeći da štede, a već se govori da će ljude odande morati negdje samo prebaciti. Ovo drugo su takve cifre da nisu vrijedne spomena”, kaže nam Frković upućen u brojne detalje današnjih problema i sustav za koji tvrdi da je krivo posložen.

‘Što dalje, sve gore, sve vuče u provaliju’

Nezadovoljan je nepotrebnim kaznama koje se izriču poslodavcima, propisima koje su poslodavci sada dužni provoditi, a da ih ni ne razumiju, ljudima koji svako malo mijenjaju te propise, a među kojima je sve manje onih stručnih.

“Ide se do toga da danas da imate hrpu tvrtki koje poslodavcima nude osposobljavanje za zaštitu na radu i spuštaju cijene samo da bi dobile posao. Pa onda za 30 kuna dobijete potvrdu i sve ide e-mailom, a da se nikad nisu ni sreli. Znate koja je razina tog znanja i potvrde. To je rezultat zakona. Poslodavci danas poštuju tek minimum koji moraju, ako i to. Samo s ciljem da ne dobiju kaznu. Radnici u nekim firmama rade s opremom koja je na razini rada u nekadašnjim manufakturama. Kad poslodavcima pokažete što su dužni, oni se čude. Što dalje, sve je lošije. Sve vuče u provaliju”, zaključuje Frković.


hr Mon Oct 29 2018 15:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb8ad6429111cef4f8b45a0/80
Foto: Pixabay

"Nanesena nam je šteta, zaražene dagnje nisu iz šibenskog akvatorija, vlasnik je iz Kaštela!"

Zbog slučaja povlačenja s tržišta pakiranih svježih dagnji obrta Katić iz Obrtničke komore Šibensko-kninske županije uputili su apel nadležnim institucijama da utvrde podrijetlo neispravnih dagnji

 Obrtnici smatraju da one nisu s uzgajališta u šibenskom zaljevu te da im je ovaj slučaj nanio ogromnu štetu, što je za ŠibenikIN potvrdio i jedan uzgajivač školjaka iz šibenskog akvatorija.

- Vlasnik tvrtke Katić je iz Kaštela. On ima koncesije i u Šibeniku, ali i na drugim na mjestima na obali. Svakodnevno provodimo monitoring i naše pidoče su odlične. Tako da je pitanje odakle su zapravo zaražene pidoče tvrtke Katić – kaže šibenski uzgajivač školjaka.

Da se porijeklo spornih školjaka istraži inzistiraju šibenski obrtnici.

- Ceh marikulture Obrtničke komore Šibensko-kninske županije ovim putem izražava žaljenje i zabrinutost zbog slučaja povlačenja s tržišta pakiranih svježih dagnji obrta Katić temeljem odluke Ministarstva poljoprivrede zbog utvrđene Escherichia coli u školjki. Ceh smatra da je taj slučaj nanio ogromnu štetu svim uzgajivačima dagnji u šibenskom zaljevu te tradiciji kvalitete 'šibenske pidoče' i to prvenstveno zbog toga što redovite i česte analize kvalitete dagnje uzgojene na uzgajalištima u šibenskom zaljevu potvrđuju njenu potpunu, kontinuiranu, zdravstvenu ispravnost – piše u priopćenju kojeg potpisuju Joso Smolić, predsjednik Županijske obrtničke komore i predsjednik Ceha marikulture Dušan Prelević.

Oni također smatraju da dagnje Obrta Katić nisu na tržište stigle sa uzgajališta u šibenskom zaljevu, a potvrđuju i informaciju da su ta uzgajališta pod stalnim monitoringom resornog ministarstva. - piše ŠibenikIN

- Temeljem svega navedenog ovim putem molimo nadležne institucije da utvrde porijeklo zdravstveno neispravne dagnje, a koju je spomenuti obrt stavio u prodaju – zaključuju u priopćenju Joso Smolić i Dušan Prelević. 

hr Thu Apr 18 2019 19:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb8a3a729111c65508b458d/80
Foto: BeachRex

Uklonjene betonske barijere u uvali Firule: Ponovno omogućen prolaz za pješake

Danas su uklonjene barijere od betonskih elemenata na dijelu šetnice uz more i znakovi zabrane prolaska za pješake

Nakon izvršenih hitnih sanacijskih radova na uklanjanju problematičnog betonskog bloka i osiguranju postojeće terase u privatnom vlasništvu na vrhu padine u uvali Firule, danas su uklonjene barijere od betonskih elemenata na dijelu šetnice uz more i znakovi zabrane prolaska za pješake te je ponovno omogućen prolaz.

Radovi su obavljeni na temelju rješenja Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i po uputama i geotehničkom nadzoru Instituta IGH – Odjela za geotehniku. 

Konačno i cjelovito uređenje cijelog pokosa uvale Firule obaviti će se u skladu s projektnom dokumentacijom koju izrađuju stručne službe Grada Splita. - izvijestili su iz Grada Splita

hr Thu Apr 18 2019 18:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb891bd29111cce4f8b45a1/80
Foto: Grad Split

Modernizacija javne rasvjete u Splitu: Ušteda, energetska učinkovitost, očuvanje okoliša

Zastarjela i neekološka rasvjetna tijela rasipaju svjetlost iznad horizonta te izazivaju svjetlosno zagađenje...

Grad Split je u sklopu aktivnosti na promicanju energetske učinkovitosti izradio video o potencijalima ušteda u sustavima javne rasvjete gradova. Video je sufinanciran sredstvima projekta CitiEnGov u sklopu programa transnacionalne suradnje Interreg CENTRAL EUROPE, a sve s ciljem stvaranja gradova i regija u srednjoj Europi s niskim emisijama ugljika u atmosferu. 

Zastarjela i neekološka rasvjetna tijela rasipaju svjetlost iznad horizonta te izazivaju svjetlosno zagađenje, nepotrebne emisije svjetlosti gotovo da su izbrisale zvijezde s neba, a nestanak noći u velikoj mjeri utječe i na ljudsko zdravlje. Troškovi energije za sustave javne rasvjete predstavljaju značajan trošak za proračune gradova, budući da u ukupnim troškovima energije sudjeluju i do 30%.

Modernizacijom, odnosno zamjenom zastarjelih neekoloških svjetiljki s novim, energetski učinkovitim i ekološkim LED svjetiljkama, te upotrebom kvalitetne regulacije i upravljanja, mogu se postići značajne uštede u energiji koje mogu biti veće i od 40%. 

Povećavaju se standardi osvijetljenosti, unapređuje sigurnost prometa, te ujedno značajno reducira svjetlosno zagađenje. Na primjeru Grada Splita koji ima sustav od 17000 rasvjetnih tijela, modernizacija ima potencijal uštede do 9.000.000 kWh godišnje, odnosno smanjenje od 2.200 tona CO₂ na godinu.

Ne samo da je to financijska ušteda za gradski proračun i odgovorno korištenje novca naših građana, već je također i energetsko rasterećenje sustava opskrbom električne energije i veliko smanjenje zagađenja okoliša. Sve ovo doprinosi i cilju Europske unije za smanjenje emisije CO₂ za barem 40% do 2030. godine, odnosno za barem 80% do 2050. a što je put ka razvoju nisko ugljičnog društva.


Nadalje projekt CitiEnGov, a posebno Pilot projekt pametne Javne rasvjete postavljen na Bačvicama pokazan je kao jedan od najboljih primjera provedenih projekta:

Tekst se nalazi na web stranicama programa Interreg CENTRAL EUROPE.

hr Thu Apr 18 2019 17:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b6e8ebecb557a244f8b4ccb/80

Završeni radovi obnove i sanacije šest dječjih vrtića, a priprema se i izgradnja novih

Zajednički projekt ulaganja u dječje vrtiće Grada Splita i resornog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uspješno je proveden kraju.
Programom podrške poboljšanja materijalnih uvjeta obuhvaćeno je šest objekata za odgoj i boravak splitskih mališana, a koji djeluju u sklopu Dječjih vrtića Cvit Mediterana, Radost, Grigor Vitez i Marjan.

DV Ružmarin sada ima posve novu fasadu, kao i DV Iskrica. U DV Tratinčica obavljeni su radovi na kompletnoj sanaciji krova. DV Mali princ spojen je na novu gradsku plinsku mrežu, čime su postignute znatne uštede zbog korištenje novog energenta. Također, sanacija stolarije obavljena je u Dječjim vrtićima Kekec, Gajeta i Koralj.

Kada se sve skupa zbroji, vrijednost ugovorenih radova je 2.620.730,62 kuna,od čega je Ministarstvo za demografiju sudjelovalo s iznosom od 1.175.830,00 kuna. Valja podsjetiti da je u srpnju prošle godine, temeljem uspješne projektne prijave koju je za Grad Split izradila Razvojna agencija Split – RaST d.o.o., zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš u Zagrebu svečano potpisala Ugovor o sufinanciranju projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u splitskim dječjim vrtićima, a što je bio finalni korak za početak opsežnih radova na obnovi i sanaciji.

Dodajmo da se planira izgradnja novih dječjih vrtića u gradu podno Marjana. Tako je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a temeljem Ugovora o sufinanciranju, predviđeno sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Dječjeg vrtića Pujanki do najvišeg ukupnog iznosa od 70.000,00 kuna, kao i za Dječji vrtić Kila do najvišeg ukupnog iznosa od 88.122,00 kuna.
hr Thu Apr 18 2019 13:45:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .