Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58886cb51eea8fc1278b45b2/80
Foto: Screenshot

Pernarovo proročanstvo: "HDZ će i vašu glavu htjeti skinuti, jeste li toga svijesni?"

Objavu prenosimo u cijelosti

Ivan Pernar objavio je na svom Facebook profilu video u kojem upozorava Božu Petrova da će i njegovu glavu HDZ htjeti skinuti. Objavu prenosimo u cijelosti: 

- Proročanske riječi upućene Boži Petrovu 20.10.2016.:

"Gospodine Petrov, vi ste sada u koaliciji MOST s HDZ-om, ali nemojte misliti da se nećete naći u situaciji da će i vašu glavu htjeti skinuti jer njihova praksa pokazuje da su bešćutni prema političkoj opoziciji. Vi ste njima opozicija, ne mi iz Živog zida, vi ste ti koji dirate desno biračko tijelo. Mi iz Živog zida smo toga svjesni, gospodo iz MOST-a jeste li vi toga svjesni?" - napisao je.


Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 21:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Predsjednica o novonastaloj situaciji u Vladi: Pozivam sve na odgovornost i konstruktivnost

Istaknula kako "u skladu sa svojim ustavnim ovlastima vrlo pozorno" prati aktualnu situaciju

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je u petak navečer u vezi s novonastalom situacijom u Vladi, nakon razrješenja trojice ministara Mosta, sve aktere na odgovornost i konstruktivnost.

- U ovom trenutku, naravno, sve pozivam na odgovornost i konstruktivnost imajući u vidu političku i gospodarsku situaciju u kojoj se nalazimo", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović novinarima u petak navečer u Splitu gdje je bila na svečanoj akademiji u povodu 26. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade.

 Istaknula kako "u skladu sa svojim ustavnim ovlastima vrlo pozorno" prati aktualnu situaciju.

- Vrlo pozorno pratim odnose kako u Vladi tako i u Hrvatskome saboru i odnose među političkim strankama u skladu sa svojim ustavnim ovlastima nastojeći biti jamac stabilnosti i brinuti se o neometanom i usklađenom funkcioniranju državne vlasti. - rekla je predsjednica Grabar-Kitarović odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentira novonastalu političku situaciju u Hrvatskoj.

Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 21:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59039282b473984d5f8b45ee/80
Foto: Facebook

Kako oblatiti svoga protivnika?: U tome su najdalje otišli Krstulović Opara i Kerum

Stvari su eskalirale u sinoćnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u gdje su u prvom planu opet bili Kerum i Opara koji su se međusobno šamarali

Raspad Vlade je zasjenio lokalne izbore, kampanje su posljednjih dana pale u drugi plan, no i dalje je napetno između kandidata koji se uglavnom ne nadmeću kako bi javnosti pokazali da su upravo njihove vizije lokalnih sredina najbolje, već se, kao i uvijek, svodi na to da se oblati glavnog protivnika. 

A u tome su najdalje otišli splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, kandidat HDZ-a, i Željko Kerum. Gdje god, kad god i kako god stignu - Opara i Kerum udaraju uglavnom jedni prema drugima, drugi kandidati su tu samo statisti (iako je u Splitu utrka jako napeta, a obojici ozbiljno prijeti Marijana Puljak). No, Kerum i Opara bore se za isto glasačko tijelo pa stoga ne čudi što upravo jedan u drugom vide glavnog protivnika. - piše Index

Kerum je po HDZ-ovcu posebno opleo na dan kad je održana sporna Frljićeva predstava. 

- To je bolesna i nakaradna provokacija. Split neće trpit kvazi-umjetnika koji nas vrijeđa u našem gradu. Veći problem od njega je neodlučni Andro koji se boji stat u obranu svetinja kojima se ovaj izruguje jer misli da će zbog toga izgubit titulu umjetnika i Pametno koje mu otvoreno daju podršku. Ne zna se tko je veća žalost. Takvi koji žele vodit naš lipi grad, taj provokator ili sadašnja Vlada RH koja je to financirala sa 370 000 kn. Žestoko sam PROTIV i DOLAZIM na prosvjed. - napisao je Kerum. 

Opara smatra da je pobijedio u debati

Opari se nije lako braniti na takve napade, ali je zato jučer objavio kako je pobijedio u sučeljavanju na Novoj tv. 

- Pobijedio sam na upravo održanom sučeljavanju kandidata za splitskog gradonačelnika na Nova TV! Dajem srce i znanje i iskustvo u građenju našega grada. Split je grad za sve i želim donijeti promjenu koja je odmak od propala dva mandata! 

U sučeljavanju se opet vidjela razlika između ozbiljnih planova za budućnost grada i stare prazne priče koju već godinama slušamo. Kerum je opet govorio o istim stvarima zbog kojih već osam godina Split ne ide nikud. Ponavlja stara obećanja i računa na to da su ljudi sve zaboravili. Drago mi je da ljudi prihvaćaju našu poruku da se promjena mora dogoditi i da Split mora biti grad za sve, a ne samo za neke i njihove pajde. - napisao je Opara koji se teško brani od Kerumovih prozivki.

Sinoć stvari eskalirale u Otvorenom

Stvari su eskalirale u sinoćnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u gdje su u prvom planu opet bili Kerum i Opara koji su se međusobno šamarali. 

Na upit voditelja o dugovima, Kerum je rekao da nisu došli u emisiju tražiti predstečajnog upravitelja njegovih firmi. Opara je na to kazao da građani nisu zaboravili koliko je ljudi ostalo bez plaće kod gospodina Keruma. 

"Možda on nije dužan, ali njegove tvrtke jesu". - kazao je Opara. "Maybacha su mu zaradili ljudi kojima je ostao dužan 18 plaća", dodao je. Kerum mu je na to odgovorio: "Nemojte govoriti laži i neistine! Ne znate kako funkcionira d.o.o. jer nikad ništa niste vodili. Pričajte ono što znate, imali ste priliku pričati o teatru. Dodao je da zbog svoje narcisoidnosti Opara neće ući u drugi krug". 

Međusobne prozivke su se nastavile, a u jednom trenutku Kerum ga je pozvao da ga ne napada na osobnoj razini jer on zna što je Opara radio u Milanu. No, gledatelji su ostali uskraćeni za te informacije. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 21:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59037e10b47398fd5e8b45e7/80
Foto: Ferata

Mraz uništio gotovo sve poljoprivredne kulture: "Postoje uvjeti za proglašenje elementarne nepogode"

Djelatnici Poljoprivredno savjetodavne službe obišli su nasade, te su ustanovili štete

Nestabilno i vrlo hladno vrijeme tijekom proteklog tjedna, kada su se jutarnje temperature zraka ponegdje spustile i do -5 stupnjeva, rezultiralo je većim ili manjim štetama od mraza na gotovo svim poljoprivrednim kulturama. - piše Ferata

Djelatnici Poljoprivredno savjetodavne službe obišli su nasade, te su ustanovili štete, a prema svemu sudeći, postoje uvjeti za proglašenje elementarne nepogode. Zbog novih količina oborina, nije vrijeme za zaštitu koja bi bila neophodna, bez obzira što su biljke pretrpjele stres.

Mr.sc. Ivana Župić ističe kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji štete ponegdje iznose od 50 do 90 posto. Najviše su stradali trajni nasadi, vinogradi i voćnjaci te povrtlarske kulture u nekim priobalnim područjima. U Cetinskoj krajini ljudi nisu iznijeli plodovito povrće, pa nisu zabilježen štete na tim kulturama. Najveće štete nastale su u vinogradima.

‘Vinograde, u kojima imamo zelenu masu, svakako je potrebno zaštititi. Mora se ići na zaštitu od osnovnih bolesti koje će se javljati, jer smo jučer i danas imali kišna razdoblja koja slijede i tijekom vikenda. Kad se vrijeme stabilizira, dakle početkom tjedna, svakako bi trebalo ići u mjere sanacije, odnosno zaštite ondje gdje ima zelene mase, a ondje gdje nema, mora se pričekati ponovno pupanje i onda, kad bude ta zelena masa dostupna, odnosno kad biljka bude mogla primiti ili zaštitno sredstvo ili aminokiselinski biostimulirajući pripravak, ići u mjere sanacije.’

Župić je posebno istaknula kako se ne smije ići na ručno uklanjanje suhih izbojaka,

‘Ne smije se to raditi, nego je potrebno pustiti biljku da se ona oporavi od stresa. Biljka će ubrzo krenuti iz tih spavajućih pupova, a onda je potrebno poduzeti daljnje mjere.’

Štete su zabilježene i u voćnjacima, iako su manje nego u vinogradima.

‘U voćnjacima je situacija malo bolja. Više je stradalo koštičavo voće, jezgričavo se bolje drži. Tu svakako treba ići na mjere zaštite fungicidima protiv gljivičnih bolesti, koje u ovakvim vremenskim uvjetima itekako napreduju, odnosno infekcije krastavošću, šupljikavošću i ostale gljivične bolesti.’

Župić je kazala kako na području cijele Županije splitsko-dalmatinske postoje temelji za proglašenje elementarne nepogode.

‘Mjerodavne službe su napravile određene korake. Mislim da će ona biti proglašena za Splitsko-dalmatinsku županiju, elemenata ima. Međutim, naši poljoprivrednici bi ubuduće trebali razmišljati o nekim drugim mjerama koje se mogu poduzeti, a to je zaštita vlastitih nasada, naravno ako se radi o većim nasadima, u vidu osiguranja nasada. Postoje također neke mjere ruralnog razvoja koje se mogu iskoristiti, koje će biti dostupne negdje krajem godine. O svemu tome će naši poljoprivrednici biti na vrijeme obaviješteni, a i znaju da se mogu javiti u službu koja im može dati točne informacije.’


Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 19:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .