Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0199db2af47f39098b46fb/80
Foto: Croatia Week

Lista za POS-ove stanove nestala s interneta: Šibenčani sumnjaju u malverzacije

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu.

Tko su branitelji kojima će Grad Šibenik sufinancirati kupnju POS stanova na Šubićevcu? Pitanje je to branitelja Domovinskog rata i njegove supruge koji su se prijavili za kupnju POS stana, a sada su se obratili redakciji RTL-ovog Šibenskog portala nezadovoljni što i dalje nisu poznata imena branitelja koji su dobili neprodane stanove na Šubićevcu.

- Muž mi je nazvao APN i oni su već nervozni od upita i zivkanja ljudi s liste i kažu da ne znaju zašto je to gradonačelnik rekao. Oni kažu da nemaju ništa s tom odlukom i nemaju pojma tko su branitelji kojima se poklanjaju stanovi. Moj muž je branitelj i na listi smo, a nismo jedni od tih šest - kazala je Šibenskom portalu supruga šibenskog branitelja koji je kontaktirao Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) nakon odgovora gradonačelnika Željka Burića na vijećničko pitanje da je ‘za postupak kupnje stanova odgovoran APN’.

- Na listi je bilo još branitelja koji nisu mogli dobiti kredit i pitanje je zašto se stanovi onda nisu dali njima kad je jasno da nama koji smo se prijavili stan treba, a tih sedam branitelja očito nije na listi, jer bi se već javili - dodaje supruga šibenskog branitelja.

- Nemoguće je doznati imena tih šest branitelja, a niti datum useljenja, zbog čega zaista sumnjamo da se radi o ljudima koji nisu branitelji - govore ogorčeni supružnici.

Kad je muž pitao zašto su stanovi dati nekome van liste kad se zna da je još 150 ljudiostalo do kraja kruga, rečeno mu je da je to tako.

- Postavlja se pitanje jesu li neki od članova Gradskog vijeća koji su bili na POS listi i rečeno je i njima da su stanovi prodani - možda naknadno ipak dobili stan nakon 10. siječnja kad je bio zadnji poziv za stanove - pitaju se.

Također, zadnja lista je misteriozno nestala s interneta.

- Mi je imamo isprintanu. Znači znamo imena ljudi s liste i znat ćemo tko su tih sedam branitelja nakon useljenja. Sad je objavljena lista kupaca stanova u Varaždinu i Zagrebu, očekujemo i mi objavljivanje liste kupaca kako bi vidjeli ima li nepravilnosti. A ovih šest branitelja trebali bi biti ponosni što su branili državu i sad ih nagrađujemo stanom. Ali čemu sram i zašto se ne jave? - poručuju još jedni Šibenčani nezadovoljni procedurom.

Šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta još je jednom ponovio kako Grad nema nikakve veze s tim.

- Postojalo je više povjerenstava u Gradu Šibeniku koja su definirala tri liste i one su složene sukladno bodovima. Na te liste nitko se nije bunio i rad povjerenstava je time završen. Liste su potom dostavljene APN-u i oni su dalje nastavili posao. Ako je i bilo primjedbi na liste, one su razjašnjene. Međutim, ukoliko pojedinci smatraju da postoje neke nepravilnosti, neka prijave policiji. Grad je tu apsolutno čist - poručio je Mileta.

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu. Ubrzo nakon toga javio nam se ogorčeni kandidat za kupnju pitajući se jesu li svi ostali ‘ovce i budale zato što smo skupljali dokumente i čekali’.

Grad je potom izvijestio kako će staviti van snage svoj zaključak o prodaji šest POS-ovih stanova stradalnicima Domovinskog rata povući ako se pokaže da je u proceduri koju je proveo APN bilo nedostataka.

Mjesec i pol dana kasnije na aktualnom satu Gradskog vijeća, Iris Ukić Kotarac, vijećnica s Nezavisne liste Stipe Petrina, upitala je šibenskog gradonačelnika što je s POS-ovim stanovima koji će naposljetku biti dodijeljeni braniteljima, a ne ljudima koji godinama čekaju na povoljniju kupnju stambenih kvadrata.

- Rekli ste da ćete kao Grad povući zaključak o sufinanciranju stanova braniteljima ako se utvrde nepravilnosti. Meni su se konkretno javile tri osobe koje su htjele kupiti stan i imale su prigovore na postupak. Što je s time - upitala je Ukić Kotarac.

Burić joj je kratko poručio kako je pitanje uputila na krivu adresu.

- Krivo ste razumjeli. Za postupak kupnje stanova odgovoran je APN. Ovo pitanje pokušaj je ponovne medijske prezentacije nečega s čim je javnost upoznata - kazao je gradonačelnik Burić, piše vijesti.hr.

hr Sun May 20 2018 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b017d1a2af47f93018b48b3/80

Prometna nesreća kod odmorišta Lički Osik: Na A1 vozi se usporeno

Vozači se pozivaju na dodatni oprez
Zbog prometne nesreće kod odmorišta Lički Osik (175+800 km), na autocesti A1 u smjeru Dubrovnika vozi se usporeno. Vozači se pozivaju na dodatni oprez.
Zbog lakše prometne nezgode između vijadukta Baričevići i vijadukta Rovanjska (237+000 km) u smjeru Dubrovnika (na dijelu dionice gdje je dvosmjeran promet) vozi se otežano uz ograničenje brzine od 40 km/h! Mole se vozači na dodatan oprez i poštovanje privremene prometne regulacije prometa.

Zbog jake bure na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Karlobaga promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. 

Jak vjetar usporava vožnju na autocestama A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić, vozi se uz ograničenje brzine.

Zbog povremenih lokalnih pljuskova vozi se po mokrim i skliskim kolnicima u Lici. Vozače pozivamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cesti te pripaze na sigurnosni razmak između vozila.Danas do 18:00 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog vozila u kvaru vozi se uz ograničenje brzine na autocesti A1 - na 341. km i na 445+500 km u smjeru Zagreba, a na 392. km+200 u smjeru Dubrovnika.

Od sutra, 21.05. 2018. od 09:00 sati do 05.11.2018. do 16:00 sati zbog radova za sav promet zatvara se državna cesta DC1 na dionici čvorište Lučko (A3) – Jastrebarsko (DC310), na dijelu kroz Stupnik. Obilazni pravac za sva vozila bit će: državna cesta DC1 (Puškarićeva ulica) - Ventilatorska ulica – Gospodarska ulica - Ulica Svetog Benedikta (ŽC3067) - državna cesta DC1 (Gornjostupnička ulica), u oba smjera.

hr Sun May 20 2018 17:28:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Problemi na Pantovčaku: Predsjednica ne može pronaći kuhara!

Situacija je gotovo tragikomična: državne službe suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage u kuhinjama jer su pravi kuhari i kuharice pobjegli na bolje plaćene poslove u turistička odredišta ili u inozemstvo

Iz povjerljivih izvora Net.hr saznaje da su najtraženiji – kuhari. Naravno, ne govori se o tome javno, to ostaje u diskreciji državnog aparata, ali upućeni tvrde da je situacija gotovo na rubu krizne. Nema dovoljno kuhara, niti pomoćnog kuharskog osoblja, a sva nastojanja da se naše kvalificirano osoblje  najčešće padaju u vodu.

Plaća od 3200 kuna je, očito, problem

U čemu je problem? U iznimno niskoj plaći, a istodobno je posao kompliciran i opterećen protokolom i sigurnosnim provjerama. Posao kuhara/kuharice ranga kakav se trenutno traži bio bi plaćen oko 3200 kuna neto.

Podrazumijeva se da za osobu koja radi u tim osjetljivim političkim strukturama taj posao mora biti jedini, dakle, nema kombiniranja s još jedim poslom, ili prilike za dodatni “fuš”. Jedina je atrakcija posla eventualno rad u prekrasnom okruženju parka na Pantovčaku ili ćurlikanje paunova.

Stalni natječaji bez rezultata

Da su nevolje s potragom za kuharima i kuharicama za državne uglednike dosta intenzivne pokazuju i učestali natječaji za ta radna mjesta što se može provjeriti na stranici Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, što je zajednička stručna služba koja zbrinjava i Hrvatski sabor i Vladu i Ured predsjednice i ostale najviše državne intitucije.

Vrlo su učestale objave natječaja za ta radna mjesta, potom slijede objave o intervjuima koji su se javili na natječaj, a onda i Odluke o djelomičnom obustavljanju. U jednoj takvoj odluci, od 6. prosinca 2017. gotovo su i detaljno opisane muke potrage za kuharima: “Javni natječaj se djelomično obustavlja iz razloga što od 2 kandidata koja su pristupila testiranju niti jedan nije postigao zadovoljavajuće rezultate”.

Nitko ne želi kuhati kod predsjednice

Zabilježen je natječaj 8.1. 2018., zatim 22. 1., 30.1. bili su intervjui, zatim opet slijede natječaji. Zadnji je još aktualan: 9. svibnja 2018. traže se 3 kuhara!

Dok predsjednica i premijer vode bitku tko će prije predstaviti demografske mjere i spriječiti ili zaustaviti odlazak kvalificirane radne snage iz Hrvatske, reklo bi se da posljedice egzodusa i surove hrvatske stvarnosti osjećaju doslovno na svom vlastitom tanjuru.

Crno na bijelo dobivaju dokaz da kvalificirani radnici u Hrvatskoj više ne žele raditi za plaću koja ne omogućava pristojan život i da odlaze tamo gdje se cijeni njihovo znanje i kompetencija. I da se ne daju impresionirati činjenicom da rade “kod premijera” ili “kod predsjednice”, piše Net.hr.

hr Sun May 20 2018 12:53:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b017d0e2af47f5d0d8b45ed/80

HAK: Zbog prometne nezgode sporije na A3 prije čvora Lužani

Zbog prometne nezgode na autocesti A3 Bregana-Lipovac, prije čvora Lužani, u smjeru Lipovca promet teče usporeno, izvijestio je u nedjelju Hrvatski auto-klub (HAK), a vozače poziva na pojačan oprez zbog uočene srne unutar ograde autoceste A4 Goričan-Zagreb kod čvora Breznički Hum.

Zbog jake bure na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi Vinodolski-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Jak vjetar usporava vožnju na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.

Od 9 do 18 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog radova se vozi jednom stranom, dvosmjerno, na autocestama: A1 kroz tunel Sveti Rok do vijadukta Božići, A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zabok i Zaprešić i kroz tunel Đurmanec (od 52. +600 do 55. km), A3 Bregana-Lipovac između odmorišta Ježevo i čvora Ivanić Grad te između čvora Babina Greda i odmorišta Rastovica, A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ivanja Reka i Kraljevečki Novaki te Breznički Hum i Komin, (zatvoren je ulazni krak čvora Kraljevečki Novaki iz smjera Sesveta u smjeru čvora Ivanja Reka), A6 Rijeka-Zagreb između čvora Vrbovsko i tunela Čardak, između čvorova Ravna Gora i Delnice te kroz tunel Sleme.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat mogući su povremeni zastoji, osobito tijekom ljetne sezone, jer je predviđeno da će radovi trajati do kraja godine. 

Zbog izbjegavanja prometnih gužvi na graničnom prijelazu Metković/Doljani zabranjuje se promet turističkim autobusima od 10. svibnja do 30. listopada 2018.

hr Sun May 20 2018 10:03:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .