Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Premijer obećao filmašima: Nema demontaže sustava!

Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka
Predstavnici hrvatskih redatelja i producenata istaknuli su kako ih je razgovor koji su vodili s premijerom Andrejem Plenkovićem umirio i da vjeruju kako će audiovizualni sektor i dalje funkcionirati kao i do sada, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je konkretne korake koji će se poduzeti u sljedećim tjednima kako bi se riješili problemi u HAVC-u.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u četvrtak u Banskim dvorima s predstavnicima Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata - Zrinkom Ogrestom, Vinkom Brešanom, Danilom Šerbedžijom, Brankom Schmidtom i Tamarom Babun. Sastanku je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 Kako se navodi u priopćenju vladina Ureda za odnos s javnošću, "premijer je istaknuo da Vlada planira nastaviti razvijati sustav podrške audiovizualnom sektoru", te da "Vlada nema nikakvu namjeru miješati se u donošenje odluka o financiranju filmova i bilo kojim oblikom utjecaja politike".

 Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka.

 Tako je redatelj Vinko Brešan rekao da je filmska zajednica zabrinuta zbog situacije u kojoj se našla te istaknuo kako su od premijera čuli "da sustav neće biti urušen, da ide dalje i da se neće neće demontirati što nam je vrlo važno". Dodao je kako su na razgovoru također "čuli da politika nema ni želju niti interes ulaziti u struku u području odlučivanja o filmu te da se ne damo impresionirati od halabuke oko sadašnje situacije već da idemo dalje i radimo svoj posao."

Pristupit će se izmjenama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti


 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da su premijer Andrej Plenković i ona osobno više puta izjavljivali kako smatraju da je reforma audiovizualnog sektora vrlo uspješna, te da će Ministarstvo kulture, koje je mjerodavno za nadzor nad zakonitošću i za daljnji razvoj sustavne potpore hrvatskome filmu, raditi na otklanjanju svih mogućih nepravilnosti koje su uočene u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC), ali da ih to, ni na koji način, neće spriječiti u opredjeljenju da i dalje razvijamo taj sustav potpore.

 Najavila je kako će se u sljedećim tjednima poduzeti niz konkretnih koraka, podsjetila kako su neki koraci već i sada poduzeti - deblokiran je nacionalni program koji će već idući tjedan 'doći' na potpis, riješena su i neka druga pitanja vezana uz tehničke probleme, uredba, kriteriji, a rješava se i pitanje zapošljavanja. Kao najvažnije istaknula je da će se pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti kako bi se određene neusklađenosti ili nerazumijevanja mogla precizno definirati te će zato u sljedećim tjednima nastaviti suradnju s udrugama i s HAVC-om.

 Na novinarsko pitanje kako će se 'doskočiti' tomu da bi, s obzirom na nalaz revizije u HAVC-u, ministrica trebala prethodno potpisati svaki dokument kako bi onda HAVC mogao dati novac za određeni film, ministrica je odgovorila kako tu postoje određena nerazumijevanja. Jer, objasnila je, nalaz revizije ne govori o uplitanju ministra ili ministrice, odnosno Upravnog odbora, prije potpisivanja ugovora. Zakon je tu vrlo precizan i jasan - ministar te odluke donosi na prijedlog povjerenika audiovizualnog vijeća, a radi se o tehničkom pitanju odobravanja isplata. Dodala je kako se sada o tomu razgovora i podsjetila kako je tek prošli tjedan imenovan v.d. ravnatelj HAVC-a, te najavila da će se vrlo brzo razriješiti dilema kako postupati u razdoblju dok ne budu donesene izmjene i dopune Zakona o audiovizualnoj djelatnosti odnosno pitanje koje je, rekla je, "očito odjednom postalo prijeporno".

HAVC je jamstvo opstanka hrvatske kinematografije


 Redatelj Branko Schmidt rekao je kako ga je "vrlo ugodno iznenadila detaljna informiranost premijera Plenkovića o svemu i s nama je razgovarao kao da je prisustvovao našim sastancima i očito je da je 'veza' između njega i ministrice jako dobra jer on jako dobro poznaje probleme". Ustvrdio je kako ih je premijer umirio i da idu zadovoljni iz Vlade te istaknuo kako vjeruje da će sustav funkcionirati kao i do sada, uz korekcije koje je najavila ministrica.

 Redatelj Zrinko Ogresta smatra kako je bitno to što je premijer uočio i naglasio da je "HAVC jamstvo opstanka hrvatske kinematografije". Jer, objasnio je, "hrvatskoga filma je bilo i bit će ga, ali za kinematografiju je u posljednjih osam do devet godina zaslužan HAVC i zahvaljujući takvu sustavu nastali su svi financijski i umjetnički rezultati, a premijer to apsolutno podržava". Ogresta se nada da će se "problemi u HAVC-u riješiti u hodu".   

 Na pitanje što očekuju od susreta u Uredu Predsjednice Republike koji je najavljen za petak, predstavnica Hrvatske udruge producenata Tamara Babun izrazila je nadu da će se nastaviti trend razumijevanja za potrebe hrvatske kinematografije i njezine važnosti za hrvatsku kulturu i privredu te pridonijeti još boljem razvoju kinematografije. Jer, dodala je, naša osnovna molba bila je da se filmski sustav ne usporava i blokira već da se dalje razvija. Babun je dodala kako je HAVC, odnosno ozbiljna sveobuhvatna kinematografija, omogućila mlađim pripadnicima filmske zajednice da nešto prije no što je do tada bilo uobičajno dobiju novac i počnu snimati filmove.

 Redatelj Danilo Šerbedžija rekao je kako samo može dodati da je nabitnije kako "neće biti nikakve demontaže, da je filmska industrija jako ozbiljna i donosi veliki novac hrvatskoj državi i da smo, uz sportaše, sigurno najprepoznatljiviji u svijetu i da smo na ponos našoj domovini".


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 20:58:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af00a1b47398f7728b45ad/80
Foto: Rade Popadić

Zbog požara kod Šibenika otežan promet cestom D58

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika
 Zbog požara koji je u 15,25 sati buknuo između šibenskog predgrađa Ražine i Donjeg Polja, promet državnom cestom D58 prema Boraji teče otežano, jednim kolničkim trakom, javili su iz Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave šibensko-kninske.

Vozi se uz ograničenje brzine uz regulaciju policije, javljaju iz Hrvatskog autokluba (HAK).

Kakao se doznaje u županijskom centru 112, gori trava i nisko raslinje, a kuće i drugi objekti nisu ugroženi.

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 16:34:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aef9f7b47398fa6e8b463e/80
Foto: HVIDR-a

HVIDR-a obilježila 25. obljetnicu osnutka

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi
Povodom 25. obljetnice osnivanja zajednice županijskih zajednica udruga i članova HVIDR-e u četvrtak je održana sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora HVIDR- e, a predsjednik Josip Đakić istaknuo je da su donijeli odluke o budućem radu, projektima i programima koje će ostvarivati u 2017. godini.

HVIDR-a je organizacija s više od 35.000 članova u 105 gradskih organizacija i 20 županijskih zajednica i Grad Zagreb. "Iza nas su dani kada smo imali razdore i prijepore, teške rasprave i ponovljene izborne sabore, u HVIDR-i je danas mir i spokoj s obzirom da smo sretni i zadovoljni što su iz naših redova državni tajnik i dva pomoćnika ministra", rekao je Đakić.

Tako zajednički ostvarujemo potrebe svjesni da još nije vrijeme da raspravljamo o detaljima koji bi išli za većim materijalnim primanjima, s obzirom da se nije ostvarila pretpostavka o rastu BDP-a kroz dva uzastopna tromjesječja za više od dva posto i rast prihoda u državnom proračunu, odnosno smanjenje vanjskog duga, kazao je Đakić.

Ocijenio je kako mogu biti zadovoljni da su uspjeli odraditi projekte koji su proteklih godina bili nominirani, među kojima je najveći bio sportsko natjecanje invalida Domovinskog rata u 2016. sa 1000 sudionika, od kojih 80 teških 100-postotnih invalida, koji su na otvaranju utrkom u kolicima pokazali volju za životom najteže stradalih, kao i za daljnje socijalno i psihološko osnaživanje, dodao je.

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi.

Moja je ideja, koju još nisam formulirao kao zakonski prijedlog, da se stimuliraju oni koji dragovoljno služe vojni rok tako da imaju prednost pri zapošljavanju u državnim službama i tvrtkama, kao što imaju hrvatski branitelji, reko je Đakić.  


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587517681eea8f61df8b45a5/80

Nakon osam godina optužnica protiv Skladgradnje ponovo vraćena u istražni postupak

Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji stvari su opet vraćene na početak
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu nakon osam godina vratilo je stvari na početak u postupku koji se vodi protiv tvrtke Skladgradnja, te njenog direktora i suvlasnika Slavena Žužula. Naime, optužno vijeće danas je odlučilo da se optužnica zbog bojanja tunela Sveti Rok i Mala kapela ponovno vraća u istražni postupak Državnom odvjetništvu.

Od samog početka mnogo je nejasnoća u ovom postupku koji traje već dugi niz godina. Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji, bez relevantnih dokaza  o počinjenom kaznenom djelu, ovaj slučaj još uvijek nije dobio svoj epilog.

Što točno znači vraćanje optužnice u istražni postupak detaljno nam je pojasnio odvjetnik Krešimir Vilajtović, jedan od odvjetnika Slavena Žužula:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda sastalo se u ponedljak 20. veljače protiv prvookrivljenih koji se terete za kazneno djelo poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, a među kojima je i moj branjenik gospodin Slaven Žužul. Kao branitelj gospodina Žužula, u pisanom sam obliku dao odgovor na optužnicu, koja je neprimjerena za slanje na sud, budući da sadrži neutemeljene i netočne pretpostavke, bez ijednog relevantnog dokaza i činjenice koja bi upućivala na  osnovanu sumnju da je Slaven Žužul počinio kazneno djelo.

Naime, nakon osam godina vođenja istrage u ovom postupku, podiže se ovakva optužnica koju je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ocijenilo nepotpunom, te je dalo mišljenje da se ne može potvrditi jer za to ne postoje zakonske pretpostavke, zbog čega je vraćena Državnom odvjetništvu na dopunu istrage.

Jednako tako, u ovom predmetu postoji i građevinsko nadvještačenje koje u cijelosti ukazuje da je trgovačko društvo Skladgradnja postupak bojanja tunela Sveti Rok i Mala Kapela odradila kvalitetno,  profesionalno i po tržišnim cijenama. Nadalje, cjelokupni predmetni javnonabavni postupak proveden je sukladno zakonu, a što proizlazi iz mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u kojem se izričito navodi da "tijekom postupka nadzora i uvidom u dostavljenu dokumentaciju, nisu utvrđene nepravilnosti". Naravno, radi se o mišljenju vezanom uz angažiranje trgovačkog društva Skladgradnja.

Isto tako, valja napomenuti da je tijekom rujna 2013. godine između HAC.d.o.o i Skladgradnja d.o.o izvršena uplata zadržanog depozita u iznosu od preko 1.7 milijuna kuna koji je služio HAC-u kao garancija za eventualno otklanjanje nedostataka prilikom izvođenja radova.

Iz svega se može zaključiti da je optužnica protiv gospodina Slavena Žužula podignuta na puku činjeničnu neargumentiranu konstataciju što među inim predstavlja nedozvoljenu presumpciju u kaznenom postupku koja se nikako ne smije prihvatiti, a radi se o odlučnim činjenicama što je prepoznalo i optužno vijeće, te vratilo optužnicu Državnom odvjetništvu ponovno u istražni postupak.

Moramo napomenuti da je jedno od temeljnih prava svakog građanina da se o njegovim pravima i obvezama ili odgovornosti za kazneno djelo mora odlučiti u najkraćem roku što je ustavna kategorija, međutim ovdje smo suočeni s nedopušteno dugim trajanjem istražnog postuka, što znači da Državnom odvjetništvu nije bilo dovoljno osam godina da prikupi relevantne činjenice protiv sudionika ovog postupka uključujući i gospodina Žužula.



Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .