Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5953c574b9e03eb3328b45a2/80

Kraljica lopte predstavljena pod Hajdukovom murvom

Uz sport, kroz operetu je prožeta ljubavna priča Slavka i Mile
Veliki splitski skladatelj Ivo Tijardović najpoznatiji po operetama Mala Floramye i Spli'ski akvarel već dugi niz godina simbol su grada pod Marjanom, ali nešto se odlučili promijeniti. Malo tko zna za Tijardovićevu operetu ˝Kraljica Lopte˝ koja je izvedena prije 91 godinu. Studenti glumačke akademije u Splitu zajedno s redateljicom Jelenom Bosančić i dirigentom Harijem Zlodreom odlučili su ponovno oživjeti ovu zastarjelu operetu i pružiti Splićanima novu glazbeno-scensku poslasticu.

Premijerna izvedba zakazana je 30.lipnja u 21:00 sati na Poljudu. Uoči samog nastupa održana je press konferencija na kojoj je svatko od članova rekao što očekuje od operete.

Dirigent Hari Zlodre rekao je da mu je zadovoljstvo i čast raditi sa studentima i da se nada kako će se opereta uvrstiti na redovni repertoar HNK Split. Kaže kako je ova opereta uz bok Male Floramye i Spli'skog akvarela te da ima posebnu vrijednost jer je u njoj opjevan jedini klub koji ima vlastitu operetu, a to je naravno Hajduk. Na kraju je nadodao kako će svi studenti koji su u opereti proći godinu i dobiti ocjenu izvrstan.

Glavni glumac koji tumači ulogu Slavka, Ivan Samodol, student 2. godine akademije rekao je da se nada da mu publika neće zamjeriti na splitskom jer je porijeklom iz Šibenika. Za svoju ulogu rekao je da Slavko predstavlja nogometaša koji je ujedno ˝berekin˝ koji trči za lijepom Splićankom Milom. 

Već dobropoznati Damir Mihanović Ćubi koji ima ulogu biljetera Tonka rekao je: ˝ Ne želim ništa reći već pozvati ljude da dođu i pogledaju˝

Redateljica Jelena Bosančić iznimno je ponosna na mlade studente i kaže da ćemo ih sigurno gledati na kazališnim daskama u budućnosti. Kazala je kako ovaj projekt ima važnu poveznicu s Hajdukom i ono što je Hajduk nekada predstavljao, a to je bunt, žar i revolucija.

Tea Požgaj, rođena Varaždinka našla se u ulozi Splićanke Mile. ˝Čast mi je da sam dobila glavnu ulogu jer je to moj diplomski ispit i da na taj način završim akademiju sretna˝

Kostimograf Mladen Radovniković otkrio je kakvu kostimografiju možemo očekivati. Na sceni će biti haljine sa spuštenim strukom u živim bojama. Naglasio je kako su 20-te bile zlatne i otkačene godine. Spomenuo je i jednu crticu iz života njegove prabake, Splićanke koja je u to vrijeme bila ljepotica grada, a Ivo Tijardović bio je zaljubljen u nju. 

Što se tiče scenografije, Ozren Bakotić je rekao kako će biti adaptacija scene koja podsjeća na staru hajdukovu pjacu.

Tatjana Jovanović rekla je kako je ovo jagoda na kraju njene sezone u HNK. ˝Kad vidim ovu mladost, zaigranost, toliko talenta, ja im se divim. Ja sam počašćena da sam u projektu s mladim ljudima˝, rekla je Tatjana.

Karte za premijeru su rasprodane, ali možete pogledati reprize 1. i 2. srpnja u 21:00 sat, na Poljudu. Karte se mogu kupiti od 9-14 h na blagajni HNK, 9-14h i 17-20h u Hajdukovom Fan shopu na Poljudu i 9-14h i 17-20h u menzi ˝Kampus˝.

Svi vas s radošću pozivaju da uveličate i uživate.


Facebook komentari

hr Wed Jun 28 2017 17:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5953bb3fb9e03ed4328b4586/80

Gradonačelnik Splita primio veleposlanika Brazila

Važnost suradnje splitskog gospodarstva s Brazilom

Gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara primio je danas u nastupnom  posjetu veleposlanika Savezne Republike Brazil u Republici Hrvatskoj,  Nj.E. Roberta Camposa Tarrissea da Fontoura koji je prošle godine stupio na dužnost.

Gradonačelnik i veleposlanik razgovarali su dosadašnjoj suradnji Splita i Brazila na području brodogradnje, naftne industrije, nogometa i turizma. Izrazivši visokom gostu dobrodošlicu i ugodan boravak u našem gradu, gradonačelnik Krstulović Opara istaknuo je važnost potencijala buduće suradnje splitskog gospodarstva s Brazilom. Veleposlanik se zahvalio gradonačelniku na dobrodošlici i rekao mu da se u Splitu kojeg, kako je rekao, doživljava dinamičnim gradom, osjeća odlično.

„Osobito mi je zadovoljstvo izraziti dobrodošlicu veleposlaniku jedne velike  i važne zemlje kao što je Brazil. Govorili smo o mogućim investicijama posebno u području brodogradnje gdje je splitsko brodogradilište prije nekoliko godina isporučilo važne komponente za naftno polje ispred obale Brazila. Također, splitski škver je izradio više brodova za brazilske naručitelje. Očekujemo nastavak takve suradnje. Osobito mi je drago što je Brazil izabrao uvaženog dr. Denis Nenadića za svog budućeg počasnog konzula u Splitu koji je ovom prigodom bio u pratnji gospodina veleposlanika“, kazao je gradonačelnik Krstulović Opara dodavši kako će dr. Nenadić u Splitu predstavljati i niz drugih zemalja Južne Amerike. I ova posjeta, nastavio je gradonačelnik, potvrda je pozicioniranja Splita na mjestu koje mu pripada, a to je drugi grad u Hrvatskoj, istinska metropola Jadrana i grad koji je sve zanimljiviji snažnim državama iz svijeta. 

Veleposlanik Tarrisse da Fontour je konstatirao da su potencijali međusobne gospodarske suradnje veliki. Veleposlanik je izrazio zadovoljstvo što je brazilski i svjetski naftni div „Petrobras“ od splitskog brodogradilišta naručio strojeve za rad na morskim naftnim poljima u Brazilu, te je izrazio nadu da će se ta suradnja nastaviti  i u budućnosti.

Veleposlanik Tarrise da Fontuor upisao se u Spomen knjigu Grada Splita, a gradonačelnik Krstulović Opara uvaženom je gostu za trajnu uspomenu poklonio Grb Grada Splita i monografiju o Dioklecijanovoj palači.



Facebook komentari

hr Wed Jun 28 2017 16:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5917772eb9e03efa0a8b45a9/80

Istraživanje: Biste li prihvatili posao za koji niste stručni?

Većina kandidata (79%) prihvatila bi posao za koji nisu stručni

Ponuđena poslovna prilika se ne odbija. Ili ipak postoje slučajevi kada je to ispravno učiniti? MojPosao proveo je anketu na više od 1.100 ispitanika na temu 'Biste li prihvatili posao za koji niste stručni?'

Većina ispitanika, njih čak 79 posto, prihvatili bi posao za koji nisu stručni, ali bi se potrudili čim prije naučiti sve potrebno. Ovi ispitanici smatraju da se sve nauči, ako postoji interes te da su ovakve prilike i izazov.

„Spreman sam prihvatiti posao za koji nemam nikakvog iskustva, zato što na posao gledam kao na praksu, koliko god težak bio. Mlad sam i imam volje i energije za učenjem te vjerujem da ću radom steći novo iskustvo“, kaže jedan ispitanik.

Posao za koji nisu stručni ne bi prihvatilo 12 posto ispitanika, jer svoj posao vole obavljati samostalno i savjesno.

„Temelj dobrog obavljanja posla je završen fakultet ili stručna škola. Gnjavaža kolega na poslu za mene je totalno neprihvatljiva! Svatko treba zaraditi svoju plaću“, smatra jedan od ispitanika.

Svega 9 posto ispitanika prihvatilo bi posao za koji nisu stručni te bi se oslanjali na pomoć kolega koji imaju to radno iskustvo.

„Nitko nije stručan na početku radnog iskustva i mora se oslanjati na kolege i samoedukaciju“, kaže jedan ispitanik. 

Facebook komentari

hr Tue Jun 27 2017 19:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5952216db9e03ef22e8b4711/80

Uspjeli su!: Ovrha nad sinom Nine Kuluz se odgađa na neko vrijeme

Prema odluci Županijskog suda u Splitu iz 2012. godine sedmogodišnji Cesarea je trebao biti vraćen u Italiju ocu, gdje je i rođen 2009. godine dok je Nina Kuluz bila u vezi s njegovim ocem, talijanskim državljaninom

Prosvjed od gotovo 2000 ljudi je uspio, ovrha se odgađa na neko vrijeme. 

- Imam dobru vijest, ovrha se odgađa na neko vrijeme. - rekla je organizatorica Vanda Plazonić. 

Također je pozvala sve okupljena, ako će ih opet trebati da im budu na raspolaganju. 

Ranije objavljeno

Nekoliko tisuća Splićana jutros se okupilo u splitskoj četvrti Pujanke ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje Nina Kuluz izražavajući protivljenje najavljenoj ovrsi njezina djeteta Cesarea, kojom bi on trebao biti vraćen ocu u Italiju, talijanskom državljaninu.

 Prosvjednici nose transparente s natpisima „Ne damo Cesarea“, „Cesare je naše dite“, „Danas Cesare sutra Duje“

 Preko razglasa su okupljeni pozvani da se ponašaju mirno i korektno, bez provokacija te da se odmaknu od ulaza u zgradu i omoguće ulazak psihologu čiji je dolazak najavljen.

 Potom je policija koja osigurava skup postavila čelične ograde kojima se ograđuje prostor ulaza u zgradu u kojoj stanuje Nina Kuluz sa svojim djetetom.

Prema odluci Županijskog suda u Splitu iz 2012. godine sedmogodišnji Cesarea je trebao biti vraćen u Italiju ocu, gdje je i rođen 2009. godine dok je Nina Kuluz bila u vezi s njegovim ocem, talijanskim državljaninom.

 Nina Kuluz se na takvu odluku Županijskog suda žalila Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji je četiri godine kasnije 2016. godine odbio njenu žalbu i potvrdio presudu Županijskog suda u Splitu.
 Nakon toga u rujnu 2016. odgođena je prvobitno zakazana ovrha Cesarea kojom je trebao biti vraćen ocu u Italiju.

 Prema najavama prosvjednika, ovršitelji bi danas trebali doći obaviti sudsku ovrhu oko 11 sati.

 Nakon rođenja Cesarea raskinut je odnos Nine Kuluz s njegovim ocem te se ona s Cesareom vratila u Hrvatsku. Po povratku u Hrvatsku nekoliko je godina s Cesareom otišla u Bosnu i Hercegovinu te je u to vrijeme za njom bila raspisana tjeralica, a 2016. vratila se u Split.

 Odluka Županijskog suda iz 2012. kojom se Cesarea dodjeljuje ocu u Italiji temeljena je na Haškoj konvenciji za međunarodnu otmicu djece koja regulira pravo da se malodobna djeca vrate u zemlju u kojoj su rođena.

Prosvjedu se pridružili Zagrepčani, Šibenčani Zadrani…

 Mirnom okupljanju u splitskom naselju Pujanke kojim se izražava protivljenje najavljene ovrhe sedmogodišnjeg sina Nine Kuluz Cesarea njegovom ocu u Italiju u prijepodnevnim satima pridružila se i skupina Zagrepčana koja je doputovala autobusom, doznaje se od organizatorice mirnog okupljanja Vande Plazonić. 

"Osim iz Zagreba pristižu nam i građani iz Zadra, Šibenika, Makarske, Biograda na Moru", rekla je Plazonić.

 Građani okupljeni ispred ulaza zgrade u kojoj živi Nina Kuluz sa sinom Cesareom povremeno pjevaju pjesme kojima se slavi ljubav i briga prema djetetu.

 Splitska policija izvijestila je kako je današnje mirno okupljanje prijavljeno policiji i osiguranje obavlja sukladno odredbama Zakona o javnom okupljanju. 

„Mi postupamo sukladno Zakonu o policijskim ovlastima i Pravilniku koji određuje postupanje i suradnju policije i Centra za socijalnu skrb Split i suda u ovakvim situacijama, rekla je Ana Čepić iz Ureda za odnose s javnošću splitske policije.

 Dodala je kako policija pruža asistenciju sudu i Centru za socijalnu skrb Split koji su nadležni za provođenje ovakvih akata, odnosno ovršnog postupka.

 Oko 10 sati mirnom okupljanju pridružila se i poznata pjevačica Severina Kojić.

Facebook komentari

hr Tue Jun 27 2017 11:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .