Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d40ff5b4739880d08b4587/80
Foto: Ledo

Pronađen parazit: Ledo "Oslić bez glave" povlači se iz prodaje

Tragom pritužbe potrošača, proveden je inspekcijski nadzor i uzorkovanje proizvoda u maloprodaji. Provedenom analizom potvrđena je prisutnost parazita Anisakis sp., navodi Ministarstvo

 Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je u četvrtak da se zbog prisutnosti endoparazita iz prodaje povlači "Oslić bez glave", podrijetlom iz Španjolske, koje je na hrvatsko tržište plasirano u pakiranju Leda.   

Tragom pritužbe potrošača, proveden je inspekcijski nadzor i uzorkovanje proizvoda u maloprodaji. Provedenom analizom potvrđena je prisutnost parazita Anisakis sp.,  navodi Ministarstvo. 

Riječ je o proizvodu – Oslić bez glave "LEDO", težine 500 grama, L25011711, oznake barkoda 3 850116 860572, ulovljeno u moru – FAO zona ulova 41, datum smrzavanja 08.04.2016., najbolje upotrijebiti do 03/2018., podrijetlom iz Španjolske.

Proizvod ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, no zbog vidljive prisutnosti parazita Anisakis sp. nije u skladu s točkom D. Paraziti, poglavlje V. Zdravstvene norme za proizvode ribarstva odjeljak VIII. Proizvodi ribarstva, Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004 o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/582779e21eea8f2ab68b45cd/80
Foto: Screenshot Youtube

Vlahušić: Nadam se da će Ustavni sud na vrijeme donijeti odluku o Zakonu o lokalnim izborima

Izmjenama Zakona o lokalnim izboriIma, koje je Sabor usvojio krajem prošle godine na prijedlog Mosta nezavisnih lista, Vlahušić se ne može kandidirati na lokalnim izborima jer je protiv njega donesena pravomoćna osuđujuća presuda u "aferi Šipan"

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić (HNS) rekao je u četvrtak kako se nada da će Ustavni sud odluku o Zakonu o lokalnim izborima donijeti ''na vrijeme'', odnosno do početka kandidacijskog postupka, te potvrdio kako ima "spremnu zamjenu" ako se on ne bude mogao kandidirati.

''Polovicom travnja počet će proces kandidiranja i trajat će do kraja travnja. Nadam se da će Ustavni sud do tada donijeti odluku. Bez obzira kakva ona bila, budući gradonačelnik će biti iz HNS-a'', rekao je Vlahušić na konferenciji za novinare, te potvrdio kako ima spremnu zamjenu ako se on ne bude mogao kandidirati.

Ipak je odbio podijeliti ime ''zamjenskog kandidata'' s novinarima, te na upit samo ponovio kako je on kandidat HNS-a.

Izmjenama Zakona o lokalnim izboriIma, koje je Sabor usvojio krajem prošle godine na prijedlog Mosta nezavisnih lista, Vlahušić se ne može kandidirati na lokalnim izborima jer je protiv njega donesena pravomoćna osuđujuća presuda u "aferi Šipan". Oporba je zakon prozvala "lexom Vlahušić", tumačeći da ga je Most predložio samo kako bi iz izborne utrke u svibnju izbacio dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića, a u siječnju je Ustavnom sudu upućen zajhtjev za ocjenu ustavnosti usvojenih izmjena.

Policija mora naći tko je Mosotovom kandidatu probušio gume 

Vlahušić je pozvao policiju da istraži tko je Mostovom Maru Kristiću izbušio gume na automobilu nakon što je objavio svoju kandidaturu za gradonačelnika i naglasio da se nikome ne smije uništavati imovina.

''To je posao za policiju da istraži, moramo znati tko je odgovoran jer takve stvari u našem gradu nisu primjerene. Mi smo, s obzirom na tri milijuna turista godišnje, daleko najsigurniji grad u Hrvatskoj i ovakvo nešto nešto nije dobro'', rekao je Vlahušić.

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 13:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/582aede31eea8fddbc8b4600/80
Foto: Screenshot YouTube

Tri prijave protiv ministra financija zbog slučaja Agrokor

Odluči li Povjerenstvo pokrenuti postupak protiv ministra financija onda će od njega tražiti očitovanje, rekla je Orešković novinarima koji su u četvrtak pratili sjednicu tog tijela

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je tri prijave protiv ministra financija Zdravka Marića u kojima se problematizira da je prije stupanja na ministarsku dužnost bio zaposlenik koncerna Agrokor, potvrdila je novinarima predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

Povjerenstvo je dužno odlučiti o tim prijavama, rekla je u petak Orešković, napomenuvši da je njihova praksa postupanja ista u svim predmetima pa će od nadležnih tijela prikupiti podatke i dokumente te će na jednoj od sljedećih sjednica donijeti odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka.

Odluči li Povjerenstvo pokrenuti postupak protiv ministra financija onda će od njega tražiti očitovanje, rekla je Orešković novinarima koji su u četvrtak pratili sjednicu tog tijela.

Marić je izjavio u utorak u Bruxellesu da ni u kojem slučaju neće biti limitirajući faktor u rješavanju trenutačne krize u koncernu Agrokor. 

"Već sam ranije odgovarao na to pitanje. Mislim da smo svjesni značenja Agrokora, ne samo u smislu kompanije, nego i u smislu onog što znači za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Ja i moj poslovni angažman prije imenovanja za ministra neće biti nikakav limitirajući faktor u rješavanju ove situacije. Ne želim biti uteg u ovoj situaciji, uteg svojoj vladi, a poglavito svojoj državi", rekao je Marić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.

Dodao je da kao ministar financija o određenim stvarima treba dati svoje mišljenje i sudjelovati, ali da "nikako neće biti uteg".

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 13:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Nezaposlenosti u Hrvatskoj u veljači je pala s 15,4 posto na 15,3 posto

U ožujku se može očekivati daljnji pad stope nezaposlenosti jer današnji podaci s internetskih stranica HZZ-a pokazuju da je trenutno bez posla oko 228.879 osoba
Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u veljači je pala s prethodnih 15,4 posto na 15,3 posto, što je njezin prvi pad nakon četiri mjeseca rasta, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. - javlja Index

U odnosu na veljaču prošle godine, stopa nezaposlenosti pala je, pak, za 2,5 postotnih bodova, s obzirom da je tada iznosila 17,8 posto. 

Pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini bio je očekivan jer su, prema ranije objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem veljače bile registrirane 238.934 nezaposlene osobe, što je 2,1 posto ili 5.200 osoba manje u odnosu na prethodni mjesec. 

U ožujku se može očekivati daljnji pad stope nezaposlenosti jer današnji podaci s internetskih stranica HZZ-a pokazuju da je trenutno bez posla oko 228.879 osoba, što je oko deset tisuća nezaposlenih manje nego krajem veljače.

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 13:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .