Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591af117b9e03edd0d8b4628/80

AGROKOR Ispitani posljednji uhićeni osumnjičenici

Posljednji osumnjičenici, od ukupno 12 uhićenih, u slučaju Agrokor ispitani su kasno poslijepodne u Županijskom državnom odvjetništvu, koje bi sada trebalo odlučiti hoće li protiv njih pokrenuti istragu i zatražiti određivanje istražnog zatvora.

Među posljednjima je ispitan zastupnik revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor Olivio Discordia čiji je branitelj Darko Maržić izjavio novinarima da su upozorili na teško zdravstveno stanje klijenta, jer je transplantirao srce, 'užasno' je uzbuđen i prokrvarilo mu je oko. Zbog toga su, dodao je odvjetnik, tražili da se napravi dodatna zdravstvena intervencija s njegovim konzilijarnim liječnikom. 

Discordijeva obrana bila vrlo kratka, kao zastupnika revizijske kuće koja je radila reviziju, rekao je odvjetnik. Branitelj je za svog klijenta rekao da je poštivao sve međunarodne standarde i Zakon o reviziji tako da on i dalje stoji iza svog revizijskog nalaza.

Discordia nije htio odgovarati na pitanja tužitelja jer se, kaže njegov odvjetnik, još nije upoznao s opsežnim spisom.

Djelatnica u istoj revizorskoj kući Sanja Hrstić također je odbacila krivnju kratko iznoseći obranu.

Njezin odvjetnik Gordan Preglej rekao je da će obranu u cijelosti iznijeti nakon što se upozna sa spisom. Preglej je rekao da, poznavajući rad državnog odvjetnika u takvim predmetima, očekuje da će tužiteljstvo tražiti određivanje istražnog zatvora.

Županijsko državno odvjetništvo koje je s policijom u akciju uhićenja krenulo u ponedjeljak ujutro, podsjećaju odvjetnici, ima rok od 48 sati za podnošenje naloga za određivanje istražnog zatvora. Sudac nakon toga određuje termin na kojem će se u nazočnosti osumnjičenika o tome odlučivati.

Odvjetnici osumnjičenih u slučaju Agrokor uglavnom su sigurni da će tužiteljstvo za njihove klijente zatražiti istražni zatvor, no vjeruju da bi sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda o tome mogao odlučivati i u srijedu.

Na zagrebačkom Županijskom sudu i u državnom odvjetništvu, istovremeno, nije bilo moguće doznati kada bi osumnjičenici, odluči li ih tužiteljstvo zadržati zbog primjerice utjecaja na svjedoke ili dokaze, mogli biti dovedeni pred istražnog suca.

Uz Ivicu Todorića i njegove sinove Antu i Ivana, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i jučer uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 19:27:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53a172b51799428c0a809192/80

Todorić: Uhićeno je 12 vrhunskih gospodarstvenika koji nisu ništa krivi

Vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić u utorak je uhićenje 12 osumnjičenih za gospodarske zlouporabe u tom koncernu nazvao političkom predstavom za javnost u kojoj je uhićeno dvanaest vrhunskih gospodarstvenika, za koje je rekao kako ništa nisu krivi te poručio da je isključivo na njemu odgovornost ako ona postoji, a on je siguran da je nema.

"Dogodilo se upravo ono na što sam već više puta ukazivao - politička predstava za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika koji su kreatori ovog monstruoznog političkog procesa. Uhićeno je dvanaest vrhunskih gospodarstvenika, ljudi koji, uvjeravam vas ponovno, nisu apsolutno ništa krivi. Ako postoji i najmanja odgovornost, a siguran sam da je nema, ona je isključivo moja", poručio je Torodić.

 Sve je to, dodaje, učinjeno kako bi se sakrio kriminal "onih koji su kroz neustavni Lex Agrokor postali stvarna zločinačka organizacija koja crpi nepripadajući im novac iz koncerna i pritom hrvatskom gospodarstvu i državi čine nevjerojatnu štetu".

 Todorić svoje tvrdnje da iza svega stoji politika vidi u porukama premijera Andreja Plenkovića prije osam dana, kada je u Vladinu priopćenju naveo da očekuje "djelovanje nadležnih institucija u primjerenom roku". Pritom je, dodaje, osobnim i izjavama potpredsjednice Vlade Martine Dalić definirao krivnju i krivce za financijske izvještaje izvanredne uprave.  "Nevjerojatno za demokratsku državu u kojoj je trodioba vlasti jasno definirana. Nevjerojatno, baš kao i činjenica da su novinari pred kućama ljudi koji su uhićeni bez razloga bili i prije policije", ističe Todorić.

 Naglašava kako je očito da vlastima smeta saborsko istražno povjerenstvo jer ne žele da se sazna istina, već žele prikriti tragove kriminala u kojima sudjeluju "potpredsjednica Dalić, Ante Ramljak i njihovi pomagači".

 Očito je, kaže, da u svemu aktivno sudjeluje i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, "koji je u jednom intervjuu čak i rekao kako je u Vladi još od siječnja postojao 'War room za Agrokor'". "Tko su mu bili članovi ministre Božinoviću i tko je osnovao to tijelo? Postoji li i danas? Svime time, kao i najnovijim političkim uhićenjima, samo potvrđujete plan otimanja privatne imovine kroz neustavni zakon kreiran isključivo za Agrokor", navodi Todorić.

 Vladini partneri u tom poslu, dodao je, su ljudi koji sjede u Agrokoru, nezakonito raspolažu njegovom imovinom i donose odluke koje su samo paravan za osobnu korist i umanjenje vrijednosti kompanije.

 "Tu su uz Martinu Dalić i Antu Ramljaka i njihovi inozemni pomagači Wilhelm Hemetsberger, Knighthead fond i Alix partners, a najvažniji domaći igrači koji crpe novac iz Agrokora Texo management Ante Ramljaka i Tomislava Matića (koji su ujedno i autori Lex Agrokora!), Interkapital, Altra savjetovanja te odvjetnička društva Šavorić i partneri i Bogdanović i Dolički. Uz Ramljaka cijelu operaciju ove kriminalne skupine vode i Vlado Bošnjak i Luka Cvitan te Damir Kuštrak iz Agrokora. Imam dovoljno saznanja o njihovim kriminalnim djelovanjima i protiv njih ću poduzeti odgovarajuće pravne radnje", zaključuje Todorić objavu na svom blogu.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 16:38:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588f2a11d454d80e008b4578/80
Foto: Press

Pametno: Agrokor je sprega politike i kriminala

Predsjednica stranke i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća Marijana Puljak ustvrdila je da je Agrokor simbol propasti države razorene korupcijom te da je više od 20 godina, pet zadnjih vlada, hrvatska politika besramno ubirala korist od fenomena Agrokor

Stranka Pametno ocijenila je u utorak da su brojna uhićenja u slučaju Agrokor samo predstava za javnost u kojoj država i pravosuđe uzalud pokušavaju pokazati da funkcioniraju, dok su godinama zatvarali oči pred kriminalom.

- Na vrhuncu afere Agrokor politički vrh Hrvatske uporno pokušava izbjeći svaku odgovornost, a upravo su oni dozvolili da monstrum naraste do ovolikih razmjera, da skoro cijeli management najveće hrvatske tvrtke završi u pritvoru. Što su sve ove godine radili HNB, Hanfa, HBOR, porezna uprava. - pitaju u priopćenju iz stranke Pametno. 

Predsjednica stranke i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća Marijana Puljak ustvrdila je da je Agrokor simbol propasti države razorene korupcijom te da je više od 20 godina, pet zadnjih vlada, hrvatska politika besramno ubirala korist od fenomena Agrokor. "I dok se sada svi ograđuju, nije ovdje riječ ni o kakvom političkom progonu već o višegodišnjoj državnoj zaštiti i katastrofalnom upravljanju privatnom tvrtkom", ocijenila je.

Lošom politikom koja je pogodovala interesnim skupinama na svim razinama u zatvoru su, dodala je, završavali mali, obični ljudi za prekršaje od nekoliko tisuća kuna, a štitili su se veliki igrači - "oni koji su danas doveli u pitanje opstanak hrvatskog gospodarstva, koji su dužni milijarde kuna". "Već smo puno puta vidjeli ovaj performans spektakularnih uhićenja, da bi danas ti isti ljudi slobodno šetali ulicom. Toga nema nigdje u svijetu", kazala je.

- Ako i dalje svi budemo okretali glavu i vjerovali da će problem riješiti isti ljudi koji su nas ovdje i doveli, nema nam pomoći. Nema drugih, mi smo ti koje svi čekamo, mi trebamo zasukati rukave i počistiti smeće nakupljeno zadnjih 30 godina. - poručila je Puljak, pozvavši "sve poštene ljude, koji su uopće ostali u Hrvatskoj, da nam se pridruže jer već sutra će biti kasno". 

Iz Pametno pozivaju građane da se sjete svih ovih činjenica na sljedećim izborima. "Tada bi konačno trebali snositi odgovornost svi oni koji su godinama zatvarali oči pred kriminalom i korupcijom i koji su Hrvatsku doveli na sam rub siromaštva. - zaključuju u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 14:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5e881b9e03ef9838b4607/80
Foto: Screenshot / HRT

Bivši radnici "Dalmacijavina" traže obeštećenje za zgradu u Trajektnoj luci

Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci

Stotinjak bivših radnika Dalmacijavina okupilo se u utorak ispred nekadašnje zgrade tvornice vina, alkoholnog i bezalkoholnog pića u splitskoj Trajektnoj luci odakle su pozvali mjerodavne institucije da riješe njihove probleme tako da ih obeštete za oduzetu nekretninu.

Predsjednica Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Danica Stipović podsjetila je kako je 2012. ta tvrtka otišla u stečaj, no, unatoč tome, proizvodnja se nastavila. Radnici su pak izbačeni iz zgrade u koju ni danas ne smiju doći, a ono što je najgore je to da nisu obeštećeni za oduzetu nekretninu, ustvrdila je.

- Naši tadašnji direktori bili su prisiljeni potpisati sporazum koji je država sastavila i u kojem je stajalo da se moramo iseliti iz zgrade Dalmacijavina u Trajektnoj luci. Svi znamo da je zgrada od velikog značaja za državu i da ima veliku vrijednost, no, država nije prepoznala vrijednost i probleme svojih radnika koji su godine života ovdje ostavili. - rekla je Stipović.

Napomenula je da je 2003. zgrada procijenjena na 80 milijuna kuna te da država nije obeštetila radnike za oduzetu nekretninu, pa ni u stečaju zgrada nije prodana jer je sagrađena na pomorskom dobru. A zgradu su, dodaje, gradili radnici koji su u njoj radili više od 40 godina. Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci.

Stipović je rekla da su se danas radnici okupili zato što su sve državne institucije tražile da se državno odvjetništvo očituje o problemima zgrade Dalmacijavina, a nakon očitovanja odvjetništva radnici nisu uspjeli uspostaviti nikakav kontakt s Ministarstvom državne imovine, Ministarstvom financija, predsjednikom Vlade niti s predsjednicom države iako su se u više navrata obraćali na njihove adrese. 

Radnici imaju ugovore po kojima su '60-ih godina prošlog stoljeća kupili objekt od Luke, pretovar i skladište, tvrdi članica Odbora vjerovnika Dalmacijavina Marija Pijevac, i dodaje da su objekte do 1986. dogradili što je ušlo i u temeljni kapital u kojem piše da će ih se za njihova ulaganja obeštetiti. Tvrdi kako je država objekt radnicima ukrala odnosno oduzela te ponovno vratila Luci zbog čega ne znaju s kime se sada bore, ali, kaže, ni u čijoj državi žive.

- Činjenica je da smo mi vlasnici zgrade i da ćemo to jednoga dana na europskom sudu i dokazati. - poručila je Pijevac te pozvala nadležne da se odazovu na njihov poziv.

Regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Ivica Blažević istaknuo je da se radnici pet godina nakon otvaranja stečajnog postupka ponovno nalaze na početku, te da je žalosno što državne institucije ne funkcioniraju u tom slučaju. Kaže kako je cilj radnika i sindikata da se potraživanja radnika namire u cijelosti, te da je za to nužno da državne institucije priznaju Dalmacijavinu pravo na obeštećenje za nekretnine na pomorskom dobru.

- Uz to, potrebno je da se vjerovnici, državne institucije, odreknu u cijelosti ili dijelom potraživanja u korist radnika, vjerovnika u stečajnom postupku u visini i na način da bivši radnici budu u cijelosti namireni, te bi državno odvjetništvo jasno trebalo izići s prijedlogom nagodbe kako bi radnici namirili svoja potraživanja. Već mjesecima je novac od otkupnine deponiran na posebnom računu na Trgovačkom sudu u Splitu. Shodno tome, veoma je jednostavno realizirati nagodbu. U suprotnom će radnici ostati bez namirenja svojih potraživanja. - zaključio je Blažević.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .