I Ivica Šurjak podržao je Blaženka Bobana, kandidata HDZ-a za župana Splitsko-dalmatinske županije. Pozvao je građane da u nedjelju daju svoj glas Bobanu.

Pogledajte u videu što je rekao.

Na osnivačkoj skupštini za predsjednika udruge izabran je profesor povijesti i geografije Branko Radonić iz Vrgorca, za potpredsjednika izabran je dugogodišnji mjesni odbornik sela Rašćane Matko Bašić, dok je tajnica profesorica hrvatskog jezika i knjižničarka Adriana Turić-Erceg iz Vrgorca. Svi članovi izabranog vodstva veliki su ljubitelji lokalne povijesti, baštine i kulture vrgorskog kraja.

Povodom osnutka Društva njegov predsjednik Branko Radonić istaknuo je kako je ovo prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, a njezin cilj bit će obnova, zaštita i istraživanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. 

- Zalagat ćemo se za formiranje gradskog muzeja ili neke druge ustanove koja će se baviti istraživanjem naše povijesti i čuvanjem baštine. Imat ćemo stav o kulturnoj politici državne, regionalne i lokalne uprave prema Vrgorcu, pritom dajući konstruktivne prijedloge. Kroz minula stoljeća nebriga, ratovi i zub vremena nepovratno su uništili značajne dijelove naše materijalne i nematerijalne baštine, a koja je neodvojivi dio našeg lokalnog identiteta Vrgorske krajine. Arhivska dokumentacija za našu povijest je također izvan Vrgorca, dok su predmeti etnološke, antropološke i povijesne važnosti ili propali ili su raštrkani po krajini u rijetkih privatnih imatelja. Pritom nam svakodnevno odlaze stare generacije, a bez prilike da svoja znanja i sjećanja prenesu novim generacijama. Kako nemamo muzej ili institut, naša povijest i baština se ne istražuju pa je, što se tiče nacionalne i regionalne historiografije i etnologije, Vrgorac gotovo prazna ploča. Zbog istoga razloga Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac vrlo star dalmatinski grad. Osnivamo Društvo kako bi promijenili dosadašnji odnos prema povijesti i baštini i maksimalno ćemo se truditi u ostvarivanju navedenih ciljeva, rekao je Radonić.

Osim promicanja vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu, Društvo će raditi i na pronalaženju i skupljanju predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj te s lokalnom baštinom upoznavati domaće građane i strance s ciljem njezine valorizacije.

Stručnjaci kažu kako je virusni meningoencefalitis kojeg prenose krpelji najteži oblik tog virusnog oboljenja. Ističu da ova bakterijska bolest, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme može biti itekako opasna, piše HRT.

Zato je važno prepoznati prve simptome. Kod meningitisa su to temperatura i glavobolja, a kasnije smetnje vida i sluha te povraćanje. Kod borelioze to je crvenilo na mjestu uboda koje se postupno širi.  

Treba naglasiti da se u svakom slučaju može i preventivno djelovati. Postoji cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a od ugriza se možemo obraniti raznim repelentima koji se nanose na kožu prije odlaska u prirodu.  

Dakle, treba biti oprezan, pogotovo ako mnogo boravite u prirodi. Nakon povratka obvezno se pregledati, više puta, ali i idući dan, savjet je iskusnih planinara.

Nekoliko milijuna ljudi Dan planeta Zemlje obilježit će prikladnim akcijama poput čišćenja divljih odlagališta otpada, edukacijom i podizanjem svjesnosti o važnosti očuvanja prirodnih ljepota, pa čak i simboličnom minutom šutnje. Ipak, ono najučinkovitije što pojedinac može učiniti kako bi pridonio zaštiti i očuvanju okoliša i prirodnih resursa je – prelazak na veganstvo, poručuju iz te udruge.

Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku ističu kako oni pokazuju da je tijekom 2016.u Hrvatskoj ulov i uzgoj morske ribe, ljuskavaca, kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša iznosio 85.028 tona. Svoju zabrinutost su izrazili i zbog podataka koji pokazuju da je zbog prekomjernog izlova ribe Mediteran izgubio 41 posto nekadašnje populacije morskih sisavaca i čak 34 posto ukupnog ribljeg fonda.

"Prema izvještaju UN-a iz 2010. godine uzgoj životinja utječe na 70 posto potrošnje svjetske pitke vode i 38 posto ukupnog iskorištavanja poljoprivrednih površina. Odgovoran je za čak 19 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, što je više nego što proizvede ukupni svjetski promet", istaknuli su Prijatelji životinja.

Navode i da se 15.500 litara vode iskoristi za stvaranje jednog kilograma goveđeg odreska, dok je za stvaranje jedan kilograma krumpira ili rajčica  potrebno 250 litara vode. Tvrde da se životinje prisilno hrani čime se uništava više od 70 posto resursa, odnosno žitarica i druge biljne hrane kojom se može spriječiti glad u svijetu kada bi se prenamijenila za ljude.

"Za stočarstvo se koristi čak 70 posto sveukupne čiste vode. Odgovorno je za 65 posto emisije dušikova oksida, a staklenički plin dušikov oksid je 296 puta destruktivniji od CO2. Uzgoj životinja odgovoran je za 91 posto uništavanja Amazonske prašume",  tvrde u priopćenju.

Napominju i kako UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) savjetuje smanjenje unosa mesa jer gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 posto ispuštanja metana nastaju zbog uzgoja stoke.
Ističući da je samo 2016. godine u Hrvatskoj ubijeno više od 50 milijuna kopnenih životinja,   iz te udruge pozivaju građane da pređu na zelenu prehranu i smanje razarajući utjecaj uzgoja životinja.