Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2108b00e4938005f8b45b8/80
Foto: Youtube

Ovo je 10 zanimljivosti koje će vam otkriti sve tajne Božića

Božić je nezaobilazni blagdan našeg podneblja. No, jeste li se ikada pitali kako je sve uopće nastalo, zašto se slavi baš 25. prosinca i odakle tradicija kićenja drvca? Kako je nastao Djed Božićnjak u obliku u kakvom ga danas poznajemo i kakve veze ima s time Nizozemska?

Evo odgovora.

1. Prije svega, Božić se nije uvijek slavio 25. prosinca. Štoviše, nije se uopće slavio do 3. stoljeća. Dakako, u samoj Bibliji, u dijelu koje govori o rođenju Isusa, nema ni spomena o prosincu, a mnogi povjesničari vjeruju da je Isus, zbog kojeg se i slavi Božić, zapravo rođen na proljeće.

No ono što se događalo u prosincu bile su Saturnalije, drevni rimski festival održavan u čast boga Satruna. Na tim su se festivalima održavale gozbe, razmjenjivali pokloni i prinosile žrtve u obliku životinja bogu Saturnu kako bi iduća godina bila plodna i uspješna.

Danas se smatra kako se Božić slavi 25. prosinca upravo kako bi se jednako tako važan blagdan davanja i primanja uskladio s nekadašnjim Saturnalijama.


2. Prvi božićni sajam bio je otvoren u 16. stoljeću u bavarskom mjestu Nurenberg. Davne 1570. na tom se sajmu na štandovima prodavala hrana i piće, a s godinama su sajmovi na germanskom području, poznati kao Christkindlmarkts, proširili čitavom Europom, a potom i Sjedinjenim Američkim Državama.

U posljednjih desetak godina vrlo su popularni i u Hrvatskoj te si brojni naši gradovi svake godine postavljaju sve višu ljestvicu i imaju vrlo raznoliku blagdansku ponudu.


3. Prvo kićenje drvca kakvo danas poznajemo zabilježeno je oko 1600. godine u njemačkom Porajnju odatle se proširio čitavim kršćanskim svijetom. Smatra se da su Germani inspiraciju pronašli u antičkim vjerovanjima.

Zimzeleno drvo u njihovu je svijetu simboliziralo plodnost, a grane su kitili svijećama kako bi si osigurali dobar urod i odbili zle sile.

Njemački princ Albert predstavio je tradiciju kićenja drvca svojoj supruzi, engleskoj kraljici Viktoriji i tada se tradicija počela širiti svijetom. Ujedno je kraljica Viktorija bila i ona koja je poslala prvu službenu božićnu čestitku nekog dužnosnika svome narodu.


4. U našim se krajevima nekoć umjesto božićnog drvca u kuću dan prije Božića unosio badnjak odnosno drvo prema kojem je taj dan i dobio ime. Uz taj su dan vezani mnogi folklorni običaji poput pjesama, unošenja slame u kuću, posta, stavljanja repe i novčanika ispod stolnjaka za plodnu novu godinu i brojnih drugih.

S vremenom su badnjak ili pokoju unesenu granu bora ili jele počela mijenjati čitava božićna drvca. Ona su se ukrašavala jabukama, orasima i neponovljivim salon bombonima, a na vrh se stavljala zvijezda repatica ili anđeo, referirajući se tako na betlehemska događanja.


5. I danas se često na boru nalaze ukrasi crvene i zlatne boje uz komplementarno zeleno drvce. No to nije slučajno. Naime, kako se smatra, sve su te boje vezane uz iskonsko značenje Božića. Crvena simbolizira Isusa i njegovu kasniju žrtvu, zelena život, a zlatna svjetlost i obilje.


6. Djed Božićnjak zapravo je nastao od ideje o svetom Nikoli. Naime, prema legendi, sveti Nikola iz mjesta Pataara, što je današnje područje Turske, bio je biskup, danas zaštitnik djece i žena, koji je sva svoja zemaljska dobra odlučio podijeliti onima koji nemaju ništa. Tijekom prosinca ih je darivao sitnicama poput voća.

Smatra se da je on umro 6. prosinca 343. godine, a s godinama se priča o njegovim djelima proširila čitavim svijetom.

Upravo je taj svetac imao važnu ulogu u Nizozemskoj u vrijeme reformacije. Kako pak njegovo ime na nizozemskom glasi Sinter Klass, s vremenom je postao Santa Claus u engleskom govornom području, što se danas prevodi kao Djed Božićnjak. 



7.
Upravo je lik Djeda Božićnjaka iskoristila kompanija Coca Cola, prva u povijesti koja je stavila njegov lik u promidžbene svrhe. Prilagodili su ga hladnom vremenu, osmislili njegov kostim koji je postao prepoznatljiv diljem svijeta te su svake godine nanovo osmišljavali božićne reklame za svoj proizvod s Djedicom u glavnoj ulozi. 

U tome je najvažniju ulogu imao Haddon Sundblom, ilustrator koji je 1931. osmislio Djedicu kakvog danas poznajemo.


8. Omiljeni sob Djeda Božićnjaka, Rudolf, nastao je kako bi potaknuo djecu i roditelje na kupovanje božićnih bojanki šezdesetih godina 20. stoljeća. No nije imao crveni svjetleći nos. 

Naime, u to se vrijeme crveni nos poistovjećivao s bolestima i alkoholiziranim stanjem, a kako je bojanka bila namijenjena djeci, tvrtka Montgomery Ward to je željela izbjeći pod svaku cijenu. Također su razmišljali o tome da ga nazovu Reginald ili Rollo.



9.
Jedna od najpoznatijih i najprodavanijih božićnih priča svih vremena je "Božićna priča" (Christmas Carol) Charlesa Dickensa. 

Priču koja prati škrtog starca Scroogea i tri duha koja ga vode kroz prošlost, sadašnjost i budućnost njegova života, Dickens je pisao nekoliko dana i to prema narudžbi, a glavni mu je cilj bio platiti dugove. 

U njegovo je vrijeme temperatura zraka bila mnogo niža nego danas pa je redovito mogao iskusiti pravi bijeli Božić opisan u knjizi. Upravo je taj opis potaknuo i druge da pišu i govore o bijelom Božiću.


10. Jednom od najljepših tradicionalnih božićnih pjesama smatra se "Tiha noć, sveta noć". 

U originalu nazvana "Stille Nacht, heilige Nacht", nastala je u malom mjestu Oberndorf kraj Salzburga 1818. Napisao ju je tamošnji svećenik Joseph Mohr, a prvi put ju je na sam Badnjak izveo tamošnji crkveni zbor. 

Pjesma je 2011. godine uvrštena na UNESCO-ov popis zaštićene nematerijalne baštine, te je doživjela prijevode na brojne jezike diljem svijeta, piše Zadovoljna

hr Tue Dec 25 2018 14:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b69850ccb557afa558b48ac/80
Foto: Thinkstock

Spas za roditelje: do boljeg ponašanja djeteta preko jedne bitne navike

Ponekad je staviti dijete na spavanje prava borba pa mnoge mame popuste. No, postoje ogromne prednosti ustaljene rutine spavanja, a sve se to iskazuje u ponašanju djeteta

Znanost potvrdila

Možda vam se čini da je dijete loše volje kada se ne naspava, no, i znanost je potvrdila posljedice nepravilnog rasporeda spavanja.

Britanska studija proučavala je navike spavanja na čak 10 tisuća djece. Djeca su imala između 3 i 7 godina, a istraživanje je otkrilo da ona djeca s nepravilnim rasporedom spavanja imaju ozbiljnije probleme u ponašanju od onih koji idu u krevet svaku večer u isto vrijeme.

Utjecaj na raspoloženje

Studija je objavljena 2013. godine u časopisu Pediatrics, a pokazala je da čak 20 posto roditelja nema utvrđeni raspored spavanja za svoju djecu.

Znanstvenici su otkrili da su upravo ti mališani bili nesretniji, manje tolerantni i češće su ulazili u konflikte. Takvo se ponašanje nije vidjelo samo u odnosu s roditeljima, već i u školi. 

Utjecaj na svakodnevicu

Autorica istraživanja, Yvonne Kelly, objasnila je da ako stavimo djecu u krevet u 8 navečer, a zatim u 10 navečer mogu proživjeti tzv. 'društveni jet lag' pa čak i ako spavaju jednako dugo. 

"Bez da ikada lete avionom, tjelesni sistem djeteta se može poremetiti,a najjači 'udarac' primaju hormonalni sustav i bioritam", zaključila je za The Conversation. Međutim, njezin je tim otkrio i pozitivnu stranu priče: moguće je 'popraviti' štetu.

Bolje za mališane

Kada su se djeca u studiji vratila normalnom, regularnom ritmu spavanja odnosno išla u krevet svaku večer u isto vrijeme, došlo je do velikih promjena u ponašanju i raspoloženju. 

"To je dokaz da nikada nije kasno za vratiti djecu na pozitivan put i da mala promjena može učiniti veliku razliku u tome kako se osjećaju", objasnila je Kelly. 

Novi rezultati studija

U novoj studiji iz 2017. godine znanstvenici su otkrili da nepravilni odlasaci na spavanje mogu utjecati, ne samo na ponašanje, već i na rizik od pretilosti, nisko samopouzdanje pa i ocjene u školi. 

Redoviti odlazak na spavanje povezan je s boljim razvojem djeteta i ojačanim zdravljem

Koliko sna djeca trebaju?

Ne morate tjerati 12-godišnjake da idu spavati u 20 sati, ali ni trogodišnjaci ne mogu jednako dugo izdržati. 

3-6 godina: 10 do 12 sati sna

Djeca ove dobi najčešće idu spavati izmeu 19 i 21 sat, a bude se između 6 i 8 ujutro. Oko 4. godine djeca počinju sve manje spavati tijekom dana pa je potrebno ustaliti pravilnu noćnu rutinu spavanja. 

7-12 godina: 10 do 11 sati sna

U ovoj dobi počinju društvene i školske obveze te hobiji. Djeca idu spavait sve kasnije, ali većina legne u krevet u 21 sat. Duljina sna varira, ali za njihov je razvoj najbolje da se u komadu spava barem 9 sati, piše zivotistil.hr

hr Wed Mar 20 2019 19:58:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c76b7490e493818c48b4587/80
Foto: Pixabay

Iznenadit ćete se kada vidite koje nas svakodnevne navike vode u bolesti

Zdravlje se treba čuvati i to ne 'sezonski', nego stalno. To ne znači da trebamo biti opterećeni, već da trebamo izbjegavati rizično ponašanje. Možda ćete se iznenaditi, ali u rizično ponašanje spada ovih sedam svakodnevnih navika.

Pranje sirovog mesa

Zvuči kontradiktorno, no nije. Kada peremo sirovo meso riskiramo da se bakterije s mesa rasprše po kuhinji - po hrani koja se nalazi u blizini, a nećemo je termički obraditi ili po priboru za jelo. Isto tako, vodite računa da operete ruke nakon što ste dirali sirovo meso te da na dasci na kojoj ste ga rezali ne režete povrće, kruh ili neke druge namirnice koje nemate namjeru termički obraditi.

Pseće puse

Ljubimci su članovi obitelji, no u interakciji s njima granica ipak mora postojati. Pseća njuška svugdje njuška i to je prirodno, no nije prirodno da urin i fekalije na koje naiđe završe na vašem licu ili u ustima.  Ako imate slabiji imunitet, izbjegavajte pseće puse. 

Antibakterijski sapun

Možda vas iznenadi podatak da nam antibakterijski sapun može donijeti više štete nego koristi. Na našoj koži postoji više od 500 vrsta dobrih bakterija koje jačaju imunitet. Korištenjem antibakterijskog sapuna uništavamo i dobre bakterije i stvaramo "pukotine" u obrambenom sustavu našeg tijela. 

Ruke na licu

Svi znamo da nije dobro dirati lice rukama, no ipak to činimo i tako prenosimo bakterije i bacile u nos i usta, što znači zarazu. Ništa manje opasno nije ni trljanje očiju i grickanje noktiju. Sve su to načini da virusi "elegantno" uđu u organizam. Riješite se tih nezdravih navika.

Hrana na sobnoj temperaturi

Ostavljanje namirnica na sobnoj temperaturi ubrzava proces kvarenja i razvoj bakterija na njima. Bilo da je riječ o već gotovim obrocima ili neobrađenim namirnicama, hranu treba držati u hladnjaku.

Oralna higijena

Redovita oralna higijena nije važna samo za zdravlje zuba i svjež dah, već prevenira razvoj dijabetesa tipa 2 te određenih problema sa srcem. Naime, dokazano je da su bolesti zubnog mesa povezane s bolestima srca te liječnici upozoravaju sve, a osobito rizične skupine ljudi, da paze na oralnu higijenu, odnosno da redovito peru zube i koriste zubnikonac.

Javne slavine

Izbjegavajte piti vodu na javnim slavinama. Ne zato što ona nije dobre kvalitete. Naprotiv, zdravstveno je ispravna jer dolazi iz vodovoda koji se kontrolira, no problem je u tome što slavine mogu biti kontaminirane. Ako je netko prije vas pio vodu, a nosioc je neke bakterije ili virusa, postoji mogućnost da se zarazite, primjerice, prehladite iako je vani vruće, piše zivotistil.hr

hr Wed Mar 20 2019 19:50:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c928a1a29111cfa148b45aa/80

Okruglice u umaku od šampinjona: Recept za brzi ručak kojem neće odoljeti ljubitelji gljiva

Mesne okruglice u umaku od šampinjona odlična su ideja za brzinski ručak i za okupiti sve oko stola. Poslužite ih uz kuhanu rižu ili pire krumpir, složite omiljenu salatu i ponovite sve isto opet za par dana.

Okruglice od mljevenog mesa uvijek su pun pogodak za ručak, još ako ih smjestite u fini kremasti umak od šampinjona, dobit ćete zalogaj u kojem će uživati svi ukućani. Ovaj se obrok brzo priprema, jednostavan je i vrlo ukusan, mogli bismo ga jesti baš svaki dan. Uz okruglice je dovoljno skuhati malo riže ili napraviti pire od krumpirate napraviti veliku zdjelu sezonske salate.

Ako ne volite gljive, napravite umak bez gljiva ili okruglice ukuhajte u umaku od rajčica, bit će jednako slasne. 

Sastojci:

450 g mljevenog mesa (miješanog ili junećeg, može i mljevena puretina)
1 manja glavica luka ili 2 ljutike
½ žličice mljevenog kumina
par grančica svježeg peršina
1 jaje
100 g krušnih mrvica
100 ml mlijeka
2 prstohvata soli
malo svježe mljevenog papra
maslinovo ulje

Za umak:
250 g šampinjona
1 mala glavica luka
2 žlice oštrog brašna
300 ml mesnog ili povrtnog temeljca 
200 ml mlijeka
4 žlice ribanog parmezana
1 žličica majčine dušice
sol, papar
maslinovo ulje

Priprema:

1. U zdjelu stavite mljeveno meso, dodajte i ostale sastojke za okruglice pa sve dobro izmiješajte (preporučljivo rukama). Probajte smjesu pa po potrebi dodatno začinite.

2. Vlažnim rukama oblikujte okruglice veličine oraha.

3. Zagrijte dublju tavu, dodajte maslinovo ulje pa ubacite okruglice i kratko ih popržite da dobiju boju sa svih strana pa ih izvadite na tanjur.

4. U istu tavu dodajte sitno sjeckani luk pa pirjajte dok luk ne omekša, potom dodajte šampinjone koje ste narezali na ploškice pa i njih na jačoj vatri uz stalno miješanje popecite do zlatne boje, otprilike 10 minuta. Pospite ih brašnom, posolite, popaprite, dodajte majčinu dušicu pa zalijte temeljcem.

5. Nakon 5 minuta ubacite mesne okruglice i nastavite pirjati oko 15 minuta. Potom dodajte mlijeko i pustite još 5 minuta da se umak lijepo stegne i reducira.

6. Na samom kraju pospite ribanim parmezanom i poslužite uz kuhanu rižu ili pire krumpir, piše zadovoljna.hr

hr Wed Mar 20 2019 19:44:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c92527829111c5b128b465b/80
Foto: Iris Ban

Osnovni tečaj digitalne fotografije za osnovnoškolce

Fotoklub Split organizira osnovni tečaj digitalne fotografije namijenjen osnovnoškolcima.
Tečaj će se odvijati u dva dijela – u prvom dijelu polaznici će savladati tehnička znanja o dijelovima fotoaparata i fotografske opreme, dok je drugi dio predviđen za kreativnu stranu fotografije pa će polaznici učiti o kadru, kompoziciji i samostalno rješavati fotografske zadatke na terenu.

Polaznici tečaja moraju imati fotoaparat s mogućnošću manualnog namještanja postavki jer se od njih očekuje samostalno izvođenje zadanih vježbi koje će se naknadno pregledavati i analizirati.

Tečaj će voditi majstor fotograf Antonio Miše i njegova asistentica fotografkinja Kristina Soldić. Antonio Miše fotografijom se bavi od 2003. godine te surađuje s brojnim lokalnim i nacionalnim medijskim kućama i portalima kao i turističkim zajednicama. Član je Fotokluba Split i udruge Crometeo s kojom sudjeluje na skupnim izložbama Meteorološki kontrasti. Kristina Soldić fotografijom se bavi od 2009. i izlagala je na velikom broju skupnih izložbi. Aktivna je članica i dugogodišnja volonterka Fotokluba Split.

Cijena tečaja iznosi 600 kuna (moguće je platiti u dvije rate). Prijave zaprimamo e-mailom, na adresu info@fotoklubsplit.hr ili osobnim dolaskom u prostorije Fotokluba Split.

Prvo predavanje održat će se u četvrtak, 28. ožujka 2019.  u 20 sati u prostorijama Fotokluba Split, Marmontova 5.

hr Wed Mar 20 2019 15:47:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .