Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2108b00e4938005f8b45b8/80
Foto: Youtube

Ovo je 10 zanimljivosti koje će vam otkriti sve tajne Božića

Božić je nezaobilazni blagdan našeg podneblja. No, jeste li se ikada pitali kako je sve uopće nastalo, zašto se slavi baš 25. prosinca i odakle tradicija kićenja drvca? Kako je nastao Djed Božićnjak u obliku u kakvom ga danas poznajemo i kakve veze ima s time Nizozemska?

Evo odgovora.

1. Prije svega, Božić se nije uvijek slavio 25. prosinca. Štoviše, nije se uopće slavio do 3. stoljeća. Dakako, u samoj Bibliji, u dijelu koje govori o rođenju Isusa, nema ni spomena o prosincu, a mnogi povjesničari vjeruju da je Isus, zbog kojeg se i slavi Božić, zapravo rođen na proljeće.

No ono što se događalo u prosincu bile su Saturnalije, drevni rimski festival održavan u čast boga Satruna. Na tim su se festivalima održavale gozbe, razmjenjivali pokloni i prinosile žrtve u obliku životinja bogu Saturnu kako bi iduća godina bila plodna i uspješna.

Danas se smatra kako se Božić slavi 25. prosinca upravo kako bi se jednako tako važan blagdan davanja i primanja uskladio s nekadašnjim Saturnalijama.


2. Prvi božićni sajam bio je otvoren u 16. stoljeću u bavarskom mjestu Nurenberg. Davne 1570. na tom se sajmu na štandovima prodavala hrana i piće, a s godinama su sajmovi na germanskom području, poznati kao Christkindlmarkts, proširili čitavom Europom, a potom i Sjedinjenim Američkim Državama.

U posljednjih desetak godina vrlo su popularni i u Hrvatskoj te si brojni naši gradovi svake godine postavljaju sve višu ljestvicu i imaju vrlo raznoliku blagdansku ponudu.


3. Prvo kićenje drvca kakvo danas poznajemo zabilježeno je oko 1600. godine u njemačkom Porajnju odatle se proširio čitavim kršćanskim svijetom. Smatra se da su Germani inspiraciju pronašli u antičkim vjerovanjima.

Zimzeleno drvo u njihovu je svijetu simboliziralo plodnost, a grane su kitili svijećama kako bi si osigurali dobar urod i odbili zle sile.

Njemački princ Albert predstavio je tradiciju kićenja drvca svojoj supruzi, engleskoj kraljici Viktoriji i tada se tradicija počela širiti svijetom. Ujedno je kraljica Viktorija bila i ona koja je poslala prvu službenu božićnu čestitku nekog dužnosnika svome narodu.


4. U našim se krajevima nekoć umjesto božićnog drvca u kuću dan prije Božića unosio badnjak odnosno drvo prema kojem je taj dan i dobio ime. Uz taj su dan vezani mnogi folklorni običaji poput pjesama, unošenja slame u kuću, posta, stavljanja repe i novčanika ispod stolnjaka za plodnu novu godinu i brojnih drugih.

S vremenom su badnjak ili pokoju unesenu granu bora ili jele počela mijenjati čitava božićna drvca. Ona su se ukrašavala jabukama, orasima i neponovljivim salon bombonima, a na vrh se stavljala zvijezda repatica ili anđeo, referirajući se tako na betlehemska događanja.


5. I danas se često na boru nalaze ukrasi crvene i zlatne boje uz komplementarno zeleno drvce. No to nije slučajno. Naime, kako se smatra, sve su te boje vezane uz iskonsko značenje Božića. Crvena simbolizira Isusa i njegovu kasniju žrtvu, zelena život, a zlatna svjetlost i obilje.


6. Djed Božićnjak zapravo je nastao od ideje o svetom Nikoli. Naime, prema legendi, sveti Nikola iz mjesta Pataara, što je današnje područje Turske, bio je biskup, danas zaštitnik djece i žena, koji je sva svoja zemaljska dobra odlučio podijeliti onima koji nemaju ništa. Tijekom prosinca ih je darivao sitnicama poput voća.

Smatra se da je on umro 6. prosinca 343. godine, a s godinama se priča o njegovim djelima proširila čitavim svijetom.

Upravo je taj svetac imao važnu ulogu u Nizozemskoj u vrijeme reformacije. Kako pak njegovo ime na nizozemskom glasi Sinter Klass, s vremenom je postao Santa Claus u engleskom govornom području, što se danas prevodi kao Djed Božićnjak. 



7.
Upravo je lik Djeda Božićnjaka iskoristila kompanija Coca Cola, prva u povijesti koja je stavila njegov lik u promidžbene svrhe. Prilagodili su ga hladnom vremenu, osmislili njegov kostim koji je postao prepoznatljiv diljem svijeta te su svake godine nanovo osmišljavali božićne reklame za svoj proizvod s Djedicom u glavnoj ulozi. 

U tome je najvažniju ulogu imao Haddon Sundblom, ilustrator koji je 1931. osmislio Djedicu kakvog danas poznajemo.


8. Omiljeni sob Djeda Božićnjaka, Rudolf, nastao je kako bi potaknuo djecu i roditelje na kupovanje božićnih bojanki šezdesetih godina 20. stoljeća. No nije imao crveni svjetleći nos. 

Naime, u to se vrijeme crveni nos poistovjećivao s bolestima i alkoholiziranim stanjem, a kako je bojanka bila namijenjena djeci, tvrtka Montgomery Ward to je željela izbjeći pod svaku cijenu. Također su razmišljali o tome da ga nazovu Reginald ili Rollo.



9.
Jedna od najpoznatijih i najprodavanijih božićnih priča svih vremena je "Božićna priča" (Christmas Carol) Charlesa Dickensa. 

Priču koja prati škrtog starca Scroogea i tri duha koja ga vode kroz prošlost, sadašnjost i budućnost njegova života, Dickens je pisao nekoliko dana i to prema narudžbi, a glavni mu je cilj bio platiti dugove. 

U njegovo je vrijeme temperatura zraka bila mnogo niža nego danas pa je redovito mogao iskusiti pravi bijeli Božić opisan u knjizi. Upravo je taj opis potaknuo i druge da pišu i govore o bijelom Božiću.


10. Jednom od najljepših tradicionalnih božićnih pjesama smatra se "Tiha noć, sveta noć". 

U originalu nazvana "Stille Nacht, heilige Nacht", nastala je u malom mjestu Oberndorf kraj Salzburga 1818. Napisao ju je tamošnji svećenik Joseph Mohr, a prvi put ju je na sam Badnjak izveo tamošnji crkveni zbor. 

Pjesma je 2011. godine uvrštena na UNESCO-ov popis zaštićene nematerijalne baštine, te je doživjela prijevode na brojne jezike diljem svijeta, piše Zadovoljna

hr Tue Dec 25 2018 14:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Zašto se ponekad trznete dok tonete u san?

Znanstvenici se slažu da je riječ o bezopasnoj i uobičajenoj pojavi oko koje se ne treba brinuti

Je li vam se ikad dogodilo da se naglo trznete dok padate u san? Riječ je o hipničkom trzaju, nenamjernom grčenju mišića dok osoba tone u san.

Live Science piše da je naziv dobilo prema hipnagoškom stanju, odnosno prijelaznom razdoblju između budnosti i sna. Grčevi mišića mogu nastati spontano ili mogu biti uzrokovani vanjskim podražajima poput zvuka ili svjetla. Neki ljudi tvrde da uz trzanje znaju doživjeti i halucinacije.

Neki znanstvenici vjeruju da stres, velike količine kofeina, umor i manjak sna mogu povećati učestalost i šanse za hipnički trzaj, no ta pojava još uvijek nije dovoljno istražena. Neki tvrde da tome može pridonijeti i povećana tjelesna aktivnost u večernjim satima.

Znanstvenici nisu sigurni zašto se točno javlja taj trzaj, no postoji nekoliko teorija. Jedna kaže da je to prirodni tjelesni prijelaz iz budnog u san te da se javlja kad živci zataje tijekom procesa. Još jedna popularna ideja temelji se na evolucijskoj teoriji te kaže da su ti grčevi zapravo drevni refleks primata na opuštanje mišića tijekom padanja u san. Primjerice, opuštanje označava da primat pada sa stabla te to uzrokuje brzo reagiranje mišića, piše Live Science.

Ipak, znanstvenici se slažu da je riječ o bezopasnoj i uobičajenoj pojavi oko koje se ne treba brinuti. - piše Index

hr Tue Jan 15 2019 19:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3de4810e4938957c8b4575/80

Tko je izvođač: Duje Čop ili Luka Nižetić?

Još 2012. godine na Youtubeu je objavljena pjesma “Tamo gdje me srce vuče“, no kao izvođač navodi se Duje Čop.
"Hrvatski nogometaš Duje Čop s posljednjim hitom 'Tamo gdje me srce vuče'", stoji na engleskom jeziku u opisu videa. 

Netko ih je očito zamijenio...


hr Tue Jan 15 2019 14:47:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2fc08e0e49388b6d8b456a/80
Foto: Pixabay

Učinite samo ovo i izbjegnite štetu koju sjedenje čini vašem tijelu

Čak i ako ne želimo, suvremeni način života i posao prisiljavaju nas da više sati dnevno provedemo sjedeći, što nikako nije dobro za zdravlje

Sjedilački način života loše utječe na zdravlje. Osim što opterećuje kralježnicu, višesatno svakodnevno sjedenje usporava cirkulaciju u zdjeličnom dijelu, utječe na plodnost, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i prijevremene smrti, a loše utječe i na psihu jer je čovjek stvoren za kretanje.

No, znanstvenici imaju dobre vijesti. Tvrde da su pronašli način na koji možemo poništiti negativne učinke sjedenja i umnanjiti zdravstvene rizike.

Kažu da je dovoljno samo pola sata sjedenja zamijeniti bilo kojom tjelesnom aktivnosti i smanjit ćemo za čak 35 posto rizik od prijevremene smrti koji je povezan s nekretanjem. 

Savjetuju da prošetamo u pauzi za ručak, prije posla odradimo brzi trening u teretani ili jednostavno na posao dođemo pješice. 

Studija je provedena na 7,999 osoba starijih od 45 godina koje su četiri dana neprestano nosile senzore za mjerenje aktivnosti. 

Pokazalo se da i najmanja tjelesna aktivnost dobro utječe na zdravlje, a što je ona intenzivnija to su i učinci veći. Niska tjelesna aktivnost snizila je rizik od prijevremene smrti za 17 posto, dok je visoka tjelesna aktvnost taj rizik umanjila za 35 posto.

Bilo da se odlučite na intenzivni kratki trening ili žustru polusatni šetnju, učinit ćete jako dobru stvar za svoj organizam. Za one koji žele još više aktivnosti, zamijenite dizalo stubama i na svakih sat vremena sjedenja prošetajte pet minuta. 

- Sve se računa. Kratke, brze šetrnje, žustro penjanje po stepenicama, svaka tjelesna aktivnost pridonosi zdravlju", poručuje dr. Keith Diaz, autor studije sa Sveučilišta Columbia, piše zivotistil.hr

hr Tue Jan 15 2019 14:29:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2b49dd0e4938e2688b4585/80
Foto: PIXABAY

Intuitivna prehrana: Možemo li jesti ono što naše tijelo samo traži - i mršavjeti?

U novoj godini mnogi od nas žele poraditi na svome pristupu zdravlju i prehrani. Jedan od načina na koji se to može učiniti je tzv. intuitivno jedenje.

Riječ je o pristupu prehrani koji nas vraća našim korijenima, nastoji prepoznati konkretne potrebe našeg tijela za određenim namirnicama, razbiti začarane krugove dijeta i u konačnici stvoriti zdraviji odnos s hranom. Naime, svi se mi rađamo s intuicijom za hranu.

Novorođenče plače kada je gladno, dijete vrtićke dobi također glasno izražava svoj osjećaj gladi i potrebu za određenom hranom, no kako starimo, tako nalazimo na sve više zabrana i suprotnih informacija sa svih strana. Nameću nam se i određeni trendovi u prehrani, no realnost je takva da svakom tijelu odgovaraju druge namirnice te je naprosto nemoguće da jedan oblik dijete odgovara svima.

Kako starimo, tako se i sve češće susrećemo s brojnim životnim izazovima pa često zbog tuge, depresije ili naprosto dosade posežemo na hranom, ne osjećajući pravu fizičku glad čija bi funkcija bila unošenje hrane radi preživljavanja.

Intuitivno jedenje nastoji promijeniti upravo to, a prema nagrađivanima autoricama koje su ovaj koncept predstavile široj javnosti, nutricionistkinjama i terapeutkinjama specijaliziranima za poremećaje u prehrani i intuitivno jedenje, Evelyn Tribole i Elyse Resch, postoji 10 pravila koja čine ovaj koncept.

1. Zaboravite na dijete 
Nijedna dijeta bez unošenja adekvatnih hranjivih namirnica dugoročno ne može biti održiva. Ako ste isprobali na desetke dijeta, tada vam je dobro poznat i jo-jo efekt, odnosno vraćanje izgubljenih kilograma i dodavanje novih. Intuitivno jedenje nastoji u potpunosti izbaciti ideju o dijetama.

2. Prepoznajte biološku glad 
Čitav smisao ovog koncepta je u tome da sami prepoznate kada ste zaista gladni, kada vam je hrana potrebna u svrhu preživljavanja i održavanja bioloških funkcija. To podrazumijeva barem tri obroka dnevno koja bi trebala biti bogata vlaknima, zdravim ugljikohidratima, zdravim mastima i proteinima. Jedenje kada samo tužni, depresivni ili osjećamo bilo koju drugu negativnu emociju treba ostaviti po strani. To nije istinska glad nego emocionalna glad.

3. Nemojte si postavljati zabrane 
Dakako, nije moguće uvijek jesti samo najzdravije namirnice, no to ne znači da se zbog toga morate loše osjećati. Kockica čokolade, tjestenina s umakom od vrhnja ili palačinka, ako se konzumiraju umjereno, neće naštetiti vašem zdravlju. U suprotnom, zabranite li si određene namirnice, lakše ćete doći u napast da ih u nekom trenutku konzumirate u prevelikoj mjeri, a ako se to ponavlja, neizbježno je nakupljanje kilograma.

4. Budite blagi prema sebi 
Dogodi li se ipak da u određenom trenutku konzumirate previše nezdravih namirnica, nemojte zbog toga biti strogi prema sebi, nazivati samu sebe pogrdnim imenima ili smatrati da ste potpuni promašaj. Baš se svakome može dogoditi da vrlo lako skrene s puta zdrave prehrane, ali se jednako tako može i vratiti na taj put. Priznajte da ste pogriješili, ali i osvijestite to da zbog toga niste loša osoba. Nemojte se nakon toga kažnjavati strogim dijetama kako biste „nadoknadili“ nekoliko dana loše prehrane.

5. Poštujte stanje u kojem ste siti 
Jednako je važno pažljivo osluškivati svoje tijelo i prepoznati kada smo zaista siti, a da ne osjećamo težinu u želucu. Znači li to da morate stati usred pola pojedene porcije, neka bude tako. Osvijestite koliko vam je hrane potrebno kako biste se osjećali sitima. S vremenom ćete naučiti pripremati manje porcije nego inače.

6. Naučite kako uživati u hrani 
U japanskoj kulturi prehrane nije važna samo nutritivna vrijednost i izgled poslužene hrane, nego i uživanje u procesu jedenja. Da bi to bilo moguće i u našem životu, treba jesti onu hranu u kojoj zaista uživamo. Kako će ona tijelu biti češće dostupna, ono će brže moći prepoznati kada stati te ćete u konačnici pojesti manje određene namirnice. Nemojte biti opterećeni hranom.

7. Prepoznajte emocije bez posezanja za hranom 
Najveći problem zbog kojih se mnogi od nas debljaju nije izravno povezan s hranom nego s mnogo dubljim problemima. Osim u specifičnim zdravstvenim slučajevima, poput problema sa štitnjačom, nakupljanje kilograma potječe od potisnutih emocija i teških životnih okolnosti.

Tada nam se hrana čini kao najbolji prijatelj, jedini koji ne osuđuje i koji je uvijek tu za nas. I tako sve počinje. Zato intuitivno jedenje nastoji u potpunosti prekinuti vezu jedenja i negativnih emocija. U konačnici, hrana neće riješiti naše probleme niti utišati emocije. Zadovoljit će nas na nekoliko minuta, a potom će sve opet biti po starom. Zato je važno odvojiti ideje emocija i hrane.

8. Poštujte svoje tijelo 
Svatko od nas je drugačije tjelesne građe. U tome veliku ulogu ima genetika, a to treba imati na umu kada je riječ o želji za promjenom vizure tijela. Dakako, pravilnom prehranom i vježbanjem možemo značajno utjecati na oblik tijela i kilograme, no i tu postoje ograničenja kojih moramo biti svjesni. Netko tko je visok 180 cm neće moći imati zdravo tijelo bude li si kao idealnu težinu postavio granicu od 50 kilograma.

9. Vježbajte – i promatrajte kako se osjećate 
Kretanje je nužno za ljudsko tijelo, no pomisao na vježbanje mnogima je mrska. Zato odaberite nešto što vam predstavlja najmanji problem i u čemu se osjećate ugodno. Počnite s redovitim hodanjem ili pilatesom pa promatrajte kako se osjećate kada provodite tu aktivnost, a kako kada je preskačete. Usredotočite se na to kako se ponaša vaše tijelo u obje situacije. Ako vam je na pameti samo gubitak kilograma, vrlo ćete lako odgoditi odlazak na zakazanu aktivnost.

10. Poštujte svoje zdravlje 
Neka vam u svemu ovome zdravlje bude na prvom mjestu. Gubitak kilograma i zadovoljstvo odrazom u ogledalu bit će popratni učinci, no zahtijevat će vrijeme. Jedna proteinska čokoladica ili banana neće poboljšati vaše zdravlje, no svakodnevni zdravi odabiri i jedenje u situacijama kada smo zaista gladni hoće, piše zadovoljna.hr


hr Tue Jan 15 2019 14:24:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .