Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cfe29b229111c4ac38b4601/80
Foto: PR

Dugo očekivana kurikularna reforma od ove jeseni ulazi u sve škole, a s njom i novi udžbenici. Što treba znati?

Školstvo u Hrvatskoj vruća je tema već nekoliko godina i čini se da taj trend još neko vrijeme neće gubiti svoju snagu. Razlog je već dobro poznata priča oko velike kurikularne reforme obrazovanja, koja je nailazila na brojne prepreke. Čini se da se tim preprekama konačno nazire kraj – kurikularna reforma od ove školske godine počinje se primjenjivati u svim školama, uz neke bitne promjene, posebno one koje se tiču udžbenika. Što to točno znači za škole, učenike i njihove roditelje?

Strategiju obrazovanja, koja je pokrenula rad na kurikularnoj reformi, usvojio je Hrvatski sabor još 2014. godine, nakon čega je uslijedio niz prijepora i promjena. Prošle godine dobili smo „mini-reformu“ u obliku projekta nazvanog „Škola za život“, koja je, kako sad izgleda, ipak započela s nekom konkretnom implementacijom tih promjena. Svrha tog programa bila je priprema terena za tzv. „frontalno“ uvođenje kurikularne reforme ove godine. Od svih promjena u funkcioniranju hrvatskog obrazovnog sustava koje donosi ova reforma, valja izdvojiti jedan vrlo važan aspekt – udžbenike.


U DOBA BESPLATNE DOSTUPNOSTI INFORMACIJA, JESU LI UDŽBENICI JOŠ UVIJEK BITNI?


Ono što je nekada bio nastavni plan i program, a sada kurikulum, uvijek je prilično precizno definirao što se i na koji način mora nalaziti u udžbenicima koje koriste učenici i njihovi učitelji, zakon o udžbenicima uvijek je definirao njihovu cijenu, a škole su birale nakladnika. Na roditeljima je uvijek bilo samo da ih kupuju, ako nisu bili te sreće da se nalaze u sredini čija lokalna samouprava osigurava besplatne udžbenike. Zašto bi onda uopće bilo bitno razmišljati o udžbenicima, kad su oni samo generičko propisano nastavno sredstvo?  

Udžbenici su okosnica mnogih važnih procesa u sustavu obrazovanja, a nakladnici su oni koji najpedantnije analiziraju i primjenjuju svaki aspekt propisa i smjernica koje donose institucije.  Udžbenik više nije samo tiskana knjiga, već čitav metodički sustav. Oni su popraćeni dodatnim nastavnim materijalima poput radnih bilježnica ili nastavnih listića, a posebnu važnost zadnjih godina daje se i digitalnim sadržajima. Učitelj se mora moći pouzdati u udžbenik kao referencu koja ga vodi kroz nastavni program. Osim toga, učitelju nakladnici omogućuju dodatne metodičke materijale koji im pomažu u ostvarenju svih ciljeva koji se pred njih postavljaju.


KOLIKO JE BITAN ODABIR NAKLADNIKA?


Nakladnici izrađuju udžbenike koji ne samo da su u potpunosti usklađeni s važećim standardima i propisima, već kvalitetom i opremljenošću nadilaze te standarde kako bi bili kompetentni prema konkurenciji. Mnogi udžbenici stoga dolaze s velikim izborom dodatnih materijala, a možda najzanimljiviji dodatak su digitalni sadržaji. Digitalizacija udžbenika i općenito nastave jedna je od temeljnih vodilja u provedbi ove reforme, pa su nakladnici pripremili i svoja digitalna rješenja.

Prema iskustvu iz prošlogodišnjeg eksperimentalnog projekta, pokazalo se konačno i u praksi da učenici i učitelji gaje veliki interes prema digitalnim sadržajima. Primjerice, nakladnička kuća Alfa kao jedan od tri najveća nakladnika školskih udžbenika u Hrvatskoj skočila je s trećeg na prvo mjesto u zastupljenosti u eksperimentalnim školama velikim dijelom upravo zbog kvalitetno pripremljenih digitalnih udžbenika na trenutno najnaprednijoj digitalnoj platformi za obrazovanje u svijetu – mozaBooku.

Naravno, nije sve u digitalizaciji, pa se tako ni frontalni program neće toliko oslanjati na digitalizaciju kao eksperimentalni, ali ipak možemo reći kako to postaje neupitni trend za školske udžbenike i da se ovom reformom ipak pomiču stvari prema naprijed po pitanju modernizacije školstva.


KOJE NOVOSTI PO PITANJU UDŽBENIKA DONOSI REFORMA?   


Prema kurikularnoj reformi i Zakonu o udžbenicima kao jednom njezinom dijelu, od nove školske godine obvezni nastavni materijali sada podrazumijevaju samo udžbenik, a ne više udžbenički komplet s radnom bilježnicom ili zbirkom zadataka. Radne bilježnice i zbirke zadataka sada su samo dodatni materijali koji se moraju kupovati odvojeno (ili ih nabavlja jedinica lokalne samouprave za određeno područje, ako dođe do takve odluke).

Dodatni obrazovni materijali moraju se nabavljati za sve učenike ako tako odluči njihov nastavnik, ali samo ako ne prelazi određeni postotak cijene cijelog kompleta izdanja za taj predmet (između 20 i 40 %, ovisno o razredu). Za cijene iznad tog postotka potrebna je suglasnost svih roditelja.

Tiskani udžbenici po prvi puta imaju propisanu maksimalnu masu i cijenu. Time se osigurava da školske torbe ne budu preteške i da cijena udžbenika ne bude previsoka za roditelje koji ih samostalno kupuju. Digitalni udžbenici, ako se dodatno naplaćuju, ne smiju prelaziti 30 posto cijene tiskanog udžbenika.


Udžbenici se nasljeđuju na razdoblje od minimalno četiri godine sve do sljedećeg poziva za nove udžbenike, osim za udžbenike radnog karaktera. U razrednoj nastavi (od prvog do četvrtog razreda osnovne škole) i stranim jezicima udžbenici mogu biti radnog karaktera, što znači da su namijenjeni da se u njih upisuje, pa se zbog toga ne mogu nasljeđivati. Radnog karaktera mogu biti i udžbenici posebno prilagođeni za učenike s poteškoćama u učenju.



UDŽBENICI ĆE UVIJEK BITI VAŽNI


Reforma i novi zakoni skrojeni su tako da ne opterećuju niti školske torbe učenika niti novčanike roditelja. Novi propisi svakako su pozitivna promjena u vidu prilagodbe novim trendovima i standardima. Možemo reći da u provođenju velikih reformi kao što je ova, udžbenici predstavljaju iznimno važne karike u procesima primjene novih praksi oko udžbenika i propisa koji su za njih definirani, korisno je biti dobro informiran, a na učiteljima je također i težak posao odabira najboljeg nakladnika za njihove potrebe u učionici, kako bi osigurali da učenici uz takve materijale ostvare sve ciljeve koji su pred njih postavljeni.


hr Mon Jun 10 2019 11:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0b2f78daf72df4318b4588/80
Foto: Unsplash

Hrvatski ribari prošle godine ulovili u 63 tone ribe: Najviše srdele

Bilo je lani puno lovostaja i neradnih dana, što administrativnih, što uvjetovanih višom silom – lošim vremenom.

Hrvatski morski ribari ulovili su prošle, 2019. godine, 63.796 tona ribe i ostalih morskih organizama. Tom rezultatu treba pridodati 17.343 tone iz uzgoja, marikulture, što daje ukupno 81.138 tona, stoji u godišnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, piše Novi list

U usporedbi s prošlom godinom brojke su manje za 6,3 posto – ukupan rezultat ulova i marikulture u 2018. godini bio je 86.613 tona. Negativno poslovanje, ako ga tako možemo okarakterizirati, donio je manji ulov, dok je proizvodnja u marikulturi povećana. Proizvodnja u uzgoju 2018. godine bila je 16.781 tonu.

Dominacija srdele

U ulovu je, kao i uvijek, dominirala plava riba, a među njom srdela. Ulov plave ribe iznosio je 57.964, a srdele 45.095 tona. I te su brojke manje od onih iz 2018. kada je ulovljeno 63.808 tona plave ribe, odnosno 46.267 tona srdele. Ukupno smanjenje ulova plave ribe iznosi skoro 10 posto, dok je samo srdele ulovljeno 2,5 posto manje, piše Novi list

Iz navedenih podataka slijedio bi zaključak da su hrvatski ribari prošle godine slabije poslovali. Brojke su, međutim, ponekad varljive. One se prezentiraju javnosti, a njihova analiza otkriva realnost sadašnjeg trenutka hrvatskog ribarstva, morskog i slatkovodnog, kojim se ovdje ne bavimo. Ulovi su manji, prihodi također, od toga se ne može bježati. Ali, zašto se to dogodilo?

Ribolovni napor

Bilo je lani puno lovostaja i neradnih dana, što administrativnih, što uvjetovanih višom silom – lošim vremenom. U toku godine zakonski propisan lovostaj imaju najvažniji čimbenici u ribarstvu, brodovi plivaričari što love malu plavu ribu, i koćari. Plivaričari su pod posebno strogim režimom diktiranim od strana EU i međunarodne organizacije za ribarstvo Mediterana.

Uz dva lovostaja, zimski i svibanjski, njima je ograničen broj radnih dana u toku mraka i ukupno u godini. Također, ograničen im je i ulov, iako službeno nemaju ulovne kvote.

Nadalje, a to je najvažnije, smanjen je ribolovni napor, u ribolovu je bilo manje sudionika. Manje je ribara, iako brojka nije velika – u gospodarskom ribolovu lani ih je bilo 3.075, a godinu ranije 3.113. Manje je i brodova – 336, a u 2018. bilo ih je 345.

Smanjena je, makar i neznatno, količina svih ribolovnih alata. Povlačnih mreža – koća u povlasticama je bilo upisano 940, nasuprot 955 u 2018. Okružujućih mreža plivarica bilo je 715, dvije više nego prethodne godine, potegača 585 u odnosu na 603, te 5.968 jednostrukih i trostrukih mreža stajačica. Godinu ranije njih je bilo 6.045, piše Novi list


hr Sun Jul 12 2020 17:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0b149edaf72d4e318b45b1/80
Foto: HRT

Đikić u Nu2: 'Moja motivacija nije biti u medijima, ako se opustimo virus će preuzeti ritam'

Za razliku od Hrvatske, znanstvenici u Njemačkoj su od veljače do danas propagirali nošenje maski u dućanima, na radnim mjestima, u javnom prijevozu, kaže.
Gost emisije Nedjeljom u 2 bio je znanstvenik Ivan Đikić. Komentirao je kritike na račun svoje prisutnosti u medijima, izjave predsjednika Zorana Milanovića o virusu na koji treba gledati kao na karijes te najnovije mjere Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

Na pitanje što kaže na kritike, a bilo ih je i prilikom dolaska u današnju emisiju, koje ga prozivaju za njegovu čestu prisutnost u medijima, odnosno javni angažman na ovoj temi, rekao je da je uz sav svoj posao angažiran i na javnom prenošenju konkretnih znanstvenih činjenica. 

- Moja motivacija nije biti u medijima, poručio je dodavši da to čini i zato što je zabrinut kada se manipulira znanstvenim podacima. Smatra da je ovoj krizi s koronavirusom bilo neophodno da se u raspravu uključe znanstvenici. Ne misli da se upliće epidemiolozima u posao. Zna, kaže, i o virologiji i epidemiologiji, kao i o samom virusu i njegovu ponašanju - s obzirom na to da s njime radi šest mjeseci.

Usporedba Njemačke i Hrvatske


Đikić je za HRT kazao da je Hrvatska, što se tiče borbe protiv epidemije, odigrala jako dobru utakmicu od veljače do lipnja. U tom trenutku bila je, kaže, ispred virusa.

- Svaku odluku donosili smo na taj način da znamo što će se dogoditi u naredna dva tjedna. Negdje od polovice lipnja, kada smo proglasili da smo pobijedili koronavirus u Hrvatskoj, došlo je do opuštanja, nerazumijevanja određenih odluka, loše komunikacije i to je dovelo do toga da se popustila tenzija u javnosti i da su ljudi na neki način počeli shvaćati da virus više nije tako opasan, kazao je.

Za razliku od Hrvatske, znanstvenici u Njemačkoj su od veljače do danas propagirali nošenje maski u dućanima, na radnim mjestima, u javnom prijevozu, kaže.

- Jer nam je jasno, na temelju znanosti, ako se budemo opustili, virus će preuzeti ritam i onda će ići ispred nas, a mi ćemo kaskati. I nažalost ovo što nam se danas događa u Hrvatskoj, ovaj veliki broj zaraženih je posljedica toga da smo sada u kaskanju za virusom. Virus je sada tamo gdje smo mi trebali biti prije dva tjedna, ocijenio je.

Važnost testiranja unaprijed


Kazao je i kako političke izjave ne daju znanstvene podatke i onda šalju krivu poruku u javnost. Primjerice izjave oko pola milijuna ljudi koji su došli na odmor u Hrvatsku.

- Nemoguće je da od pola milijuna ljudi baš nitko nije zaražen, jer nikoga nismo ni testirali, rekao je dodavši kako najveća opasnost koronavirusa nije težina bolesti, nego njezino asimptomatsko širenje.

Mnogi koji su bili na svadbama i drugim javnim okupljanjima se, kaže, prikrivaju, jer ne žele prolaziti kroz testiranja i oni predstavljaju veliku opasnost, napominje.

- Npr. kolega Kopal koji je odličan teoretičar, on bi trebao u Stožeru predvidjeti što će se dogoditi za dva tjedna, koliki će broj zaraženih biti, dodao je.

Testiranje unaprijed moglo bi predvidjeti gdje se nalazi virus i koliko ga primjerice ulazi s turistima u Hrvatsku.

Nastavno na temu testiranja, izjavu Krunoslava Capaka da nije važno koliko i kako gađate, nego je važno da pogodite metu, smatra na neki način populističkom.

- Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je Hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna, rekao je dodavši da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.

Komentirao je i izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića koji je usporedio koronavirus s karijesom.

- Mogu samo reći: od karijesa se ne umire, a od koronavirusa se stvarno umire, rekao je dodavši da je to neusporedivo.  

Osvrnuo se na HRT-u i na njegovu izjavu da će ljudi "poludjeti" od tolike količine informacija, rekavši kako su mediji svakodnevno puni informacija, ali i senzacionalističkih naslova, i zato je bitno da znanstvenici koji imaju kredibilitet također imaju svoj glas.

Pogledajte cijeli razgovor: 

hr Sun Jul 12 2020 15:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ee1f33f6f2ab8a3608b45dc/80
Foto: Pixabay

Koronavirus u Hrvatskoj: 50 novih slučajeva u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 132 osobe

U protekla 24 sata testirano je 763 osoba.
U protekla 24 sata zabilježeno je 50 novih slučajeva pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 1.117.
132 osobe su na bolničkom liječenju, s tri pacijenta na respiratoru. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas je ukupno zabilježeno 3.722 osobe zaražene novim koronavirusom, od čega 50 u protekla 24 sata.
 
2.486 osoba se oporavilo, a dosad je preminulo stotinu i devetnaest osoba.
 
Do sada je testirana 93.571 osoba, od čega 763 u protekla 24 sata.
hr Sun Jul 12 2020 14:15:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f005be9daf72d21228b4689/80
Foto: Pixabay

Dubrovnik bez novozaraženih koronavirusom, tri osobe izliječene

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u nedjelju nisu zabilježeni novi slučajevi zaraze koronavirusom, a tri su osobe izliječene, izvijestio je u nedjelju Županijski stožer Civilne zaštite.

U dubrovačkoj bolnici je zbrinuto pet zaraženih, ističu iz županijskog stožera.

Od početka pandemije analizirano je ukupno 4613 uzoraka.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u samoizolaciji je 147 osoba. U protekla 24 sata zabilježeno je jedno kršenje te mjere, što je ukupno 40. od početka pandemije.

Županijski stožer Civilne zaštite apelirao je na građane da se drže svih mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

hr Sun Jul 12 2020 14:11:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .